O loʻo tauivi Thailand ma le faʻatupulaia o faʻamaʻi o meaʻai
I Taialani, o loʻo faʻatupulaʻia le tino puta i se tulaga mataʻutia, aemaise lava i fafine ma tamaiti. O lenei tulaga, e mafua i le suia o masaniga taumafa ma le ola nofonofo, e lamatia ai le soifua maloloina lautele. O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina mafuaʻaga, aʻafiaga ma aʻafiaga tau tamaoaiga o le tino puta i Thailand, ma faʻamaonia ai le faanatinati o faʻalavelave lelei.
Fa'apopoleina le fa'atupula'ia o le ma'isuka i tupulaga Thai ona o le tele o le taumafa suka
O lo'o feagai Thailand ma se fa'alavelave fa'apopoleina: o le fa'atupula'ia vave o le aofa'i o tupulaga talavou o lo'o a'afia i le ma'i suka, e mafua mai lava i a latou mea'ai e maualuga le suka. O loʻo faʻaalia lea i faʻamatalaga talu ai nei mai le International Diabetes Federation ma le Diabetes Association of Thailand, lea na vaʻaia le faʻatupulaia mai le 4,8 miliona i le 5,3 miliona tagata maʻisuka i le 2040.
O su'esu'ega talu ai nei a le Matagaluega o le Soifua Maloloina o lo'o fa'aalia ai o le 42,4% o le faitau aofa'i o tagata Thai o lo'o faigaluega ua ta'i 15 tausaga ma matutua atu o lo'o lamatia i le fa'ama'i le pipisi ona o le ola le lelei.
E tatau ona itiiti le suka e faʻaaoga e Thai
Ua fa'alauiloa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Thai se taumafaiga e fa'amalosia tagata Thai e fa'aitiitia le suka.
Afai e te manaʻomia le faʻaitiitia o nai pauna o le gaʻo o le tino ae e te manaʻo e 'ai i fafo, filifili le Eleni poʻo le Thai. Ae aua le alu i le Italia po o le Saina.
O le sua o le lime ma mea e maua mai i laulaau
Afai ou te fiafia i soʻo se taʻutaʻua i luga o lenei blog, a maeʻa lenei saofaga o le a maeʻa ma faia. O le mea moni e leai se afaina mai ia te aʻu ma ia toe faʻaleleia sina mea o le a ou faʻamaeʻaina i se faʻamoemoe aoga ma Thailand-faʻapitoa fautuaga ile auala e faʻaitiitia ai le mamafa.
Toeitiiti o le afa o tagata matutua uma e feololo pe mamafa tele. I le vaitau 2015-2017, e to'alua mai le to'alima tagata e matua'i lapo'a mamafa (obesity) na fa'ailoa mai e le'i faamalieina i latou i lo latou mamafa. Tasi mai le toalima fai mai ua faamalieina i latou i lenei mea.
O Netherlands o se tasi o atunuu pito i luga 10 pe a oʻo mai i le taumafaina o suka. 77% o tagata fa'atau e talitonu o le suka e fai ma vaisu (i se tulaga tele pe la'ititi). Peita'i e le'i matua faitioina e tagata le suka pe'a oi totonu o le supamaketi.
O le suia o lau sua i le vai e mafai ona faʻaitiitia ai le lamatiaga o le puta i le 15 pasene. E sili atu le aoga o le fesuiai o lau pia mo vai, o le avanoa e te ga'o tele ai e fa'aitiitia i le 20 pasene. O le tala lea a le au suʻesuʻe mai le Iunivesite o Navarra, o le na faʻasalalau iʻuga o a latou suʻesuʻega i le 16.000 tagata auai i le taimi o se fonotaga e uiga i le tino puta i Porto.
O le toatele oi tatou e mafatia i ai: o se manava po o se manava amata. O loo tauivi foi lau faatonu ma le faafitauli. E ta'ua e nisi o le manava pia. Ia, e le maua e le pia se manava, ae o le kalori o le pia e fesoasoani e fai ai se mama aau.
E le itiiti ifo i le 84% o Dutch e le o iloa tonu le mea e fai e tipi ai le suka. O le suka o loʻo natia i le tele o oloa ma e faʻaosoosoina pea i matou e fai filifiliga le lelei ma le tele o suka. Ae o le a le mea e fai e le suka i lou tino?
O ga'o ga'o i totonu o le tino o le tagata e malosi lona sao i le avanoa e toe maua ai le mamafa pe a mae'a se taumafaiga e pa'u le mamafa. O sela o le puipuiga o le tino, o sela paʻepaʻe, e iai sona sao taua i lenei mea. O lenei mea na aliaʻe mai suʻesuʻega a Edwin Mariman, polofesa o Functional Genetics i le Iunivesite o Maastricht.
Ua lata mai le Kerisimasi, ona tele ai lea o mea'ai ma vaiinu. A o'o ina fa'asagatau le fua i le tausaga fou, e toe o'o mai fo'i fa'amoemoe lelei. Afai e te filifili e faʻamalositino (sili atu) e paʻu ai le mamafa, e mafai i nisi taimi ona faʻanoanoa.
A o faagasolo tausaga, o pauna faaopoopo o se faitioga masani. O le a se mea e mafai ona e faia i lena mea?
E maua fo'i i Taialani: falai ma isi mayonnaise po'o se aano o manufasi ma le tele o ga'o. O nisi o le atunuu e le mafai ona lava. E mafua ona o le fiafia i meaʻai gaʻo o loʻo i kenera o le tele o tagata. O le i'uga, latou te fa'atupula'ia tele le lamatiaga o le atia'e o le tino puta.
Toeitiiti lava o tagata uma e iloa o le mamafa tele e lamatia mo lou fatu ma toto toto. O le lapo'a fo'i e fa'atuputeleina ai le lamatiaga o le 13 ituaiga o kanesa, e tusa ai ma se su'esu'ega na lomia e le World Health Organization WHO.
Puipuia: 'O le le lava o le vaitamini e te ga'o ai'
Afai e itiiti vaitamini e te inuina ona o le le lelei o le 'ai, e te maua le mamafa. Ole fa'ai'uga lea a saienitisi mai fa'alapotopotoga su'esu'e Farani INSERM ma INRA.