Zašto sova uvijek izgleda tako sumorno (Iz: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 52)
Ovo je priča o drvetu 'Plamen šume' (*). Ovo drvo je pripadalo vladaru i rodilo je mnogo mahunarki. Jednog dana je došao majmun i protresao drvo. Sve mahune su ispale. Plop!
Tri vrlo jednostavne duše... (Iz: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 51)
Bio je pametan čovjek i imao je kozu. Zapalio je gomilu smeća, a sljedećeg jutra je topli pepeo i žeravicu prosuo po zemlji, a zatim ih bacio u rijeku. Živio je blizu rijeke Ping. Zatim je očistio zemlju.
Karen koja je kakila na dušek (Iz: Stimulativne priče sa severnog Tajlanda; br. 50)
Ova priča je o mladoj ženi. Jednog dana prošao je Karen muškarac koji je prodavao vodene bivole. Karen često ima bivola, znaš. Pitao je da li može da spava u njenoj kući, ali ona ga nije pustila unutra.
Davno je postojao čovjek koji je mogao izliječiti ćelavost. Sada ne govorim negativno o ćelavim ljudima, znate, jer sam i sam ćelav. U svakom slučaju, mogao je izliječiti ćelave ljude od ćelavosti, ali ste morali platiti za to. Roba i petnaest rupija. Rupije su tada bile u upotrebi. Tako su ćelavi ljudi dolazili kod njega da vrate kosu.
Zato što izgledaš kao moja majka... (Iz: Stimulativne priče sa Sjevernog Tajlanda; br. 48)
Čovjek je hodao cijeli dan i bio je gladan. Pokucao je u kuću i zatražio da pojede malo glutenoze kuhanog na pari. Starica iz kuće otišla je u baštu da ubere list banane da zamota pirinač. Već je skinula kuhalo za rižu s vatre.
Kathin ceremonija na kraju Panse, budističkog posta, posta. Publika monasima daje nove haljine i darove. Veoma važan događaj.
Jedan monah je pogledao majku jednog od iskušenika. Bio je zaljubljen. Kad god bi iskušenik u hram donosio darove svoje majke, rekao bi: "Svi ovi darovi su od moje majke", a monah bi to svaki put glasno ponavljao. "Ponuda od majke ovog početnika."
Da li je to miš koji je ugrizao mačku ili…. Uznemirujuće priče iz sjevernog Tajlanda. White Lotus Books, Tajland. Naslov na engleskom 'Mačka je uhvatila miša.'
Slatke stvari u Nan
Provincija Nan na krajnjem sjeveru Tajlanda, malo ušuškana uz granicu Laosa, je ruralna ljepota sa rustičnim tajlandskim šarmom.
Khamu koji sluša Vessantara Jataka (Iz: Zanimljive priče sa Sjevernog Tajlanda; br. 44)
A Khamu je prvi put slušao čitanje Vessantara Jatake. (*) Monah je došao do poglavlja Maddi, u kojem princ Vessantara predaje svoje dvoje djece braminskom svećeniku koji im veže ruke i gura ih pred sobom. Monah je pročitao: "Tuga je nadjačala, a djeci su suze u očima."
Ovo je opet o monahu. Ne, ne ponovo monah u našem hramu, zapamti! Još jedan hram – veoma daleko. Ovaj monah je pomno čuvao drvo hleba na zemljištu hrama. A kad bi drvo donelo zrele plodove, nikog ne bi pustio blizu tog drveta.
Monah sa ženskim sarongom oko glave (Iz: Stimulativne priče sa severnog Tajlanda; br. 42)
Ovo je o monahu. Ne, ne monah u našem hramu, nebesa, ne! Još jedan hram – veoma daleko. I taj monah je imao seks sa ženom. On je bio njen ljubavnik.
Selo se sada zove Nong Kheng, ali se nekada zvalo Nong Khuaj Deng ili 'Red Dick Ribnjak'. I tada je to bio grad, sa kraljem i svime. Još uvijek se može vidjeti nekakva humka na mjestu gdje je nekada bio grad.
Pohotni vidovnjak (Iz: Zanimljive priče sa sjevernog Tajlanda; br. 40)
Još jedna priča o nekom ko je želeo da spava sa ženom svog starijeg brata. Bila je trudna, a njen muž je bio na službenom putu. Ali kako je to mogao uredno donijeti?
Kad je svijet još bio miran... (Iz: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 39)
Ovo se desilo davno. Tada su sve životinje, drveće i trave još uvijek mogle govoriti. Živjeli su zajedno prema Indrinom (*) zakonu: ako životinja sanja da jede nešto ukusno, onda bi se sutradan taj san mogao ostvariti. I životinje su se ponašale u skladu s tim.
Zašto tvoj nožni prst nema nokat? (Od: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 38)
Radi se o monahu koji je veoma dugo živeo u hramu. Bio je strog prema svom početniku Chanu. U to vrijeme, sveti spisi su bili ispisani na osušenim palminim listovima. Kada je monah ujutro ustao, uzeo je metalnu iglu za graviranje i seo za sto sa palminim listom na njoj.
Ne dajete crva ulovljenoj ribi, zar ne? (Od: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 37)
Ovo je priča o pripadniku plemena Khamu. Oni su Laošani i žive u Vientianeu (*). Laos je nekada bio manje razvijen i bilo je teško zaobići se tamo. Njihov prihod je bio samo tri rupije godišnje. Da, tada su se koristile rupije. (**)