Bračni migranti teško prolaze u Holandiji
Tajlanđanke i drugi bračni migranti koji emigriraju u Holandiju teško prolaze. Često su nezaposleni i veća je vjerovatnoća da su žrtve nasilja u porodici. To je vidljivo iz izvještaja Ureda za socijalno i kulturno planiranje.
Posebno visoko obrazovane žene gube kada dođu u Holandiju. Rijetko nađu posao na svom nivou obrazovanja. Češća su i zlostavljanja u braku, poput zlostavljanja, prisilne izolacije, napuštanja i bračnog zatvora, pišu istraživači.
Više nego dvostruko više žena nego muškaraca dolazi u Holandiju nego bračnih migranata. Žene danas uglavnom dolaze iz bivšeg Sovjetskog Saveza, Tajlanda, Indonezije, Kine i Brazila. Od 40 hiljada ljudi koji su došli u Holandiju da se venčaju između 2007. i 2011. godine, 28 hiljada su bile žene. Među migrantima koji su u Holandiju došli iz drugih razloga, muškarci su tek većina (53 posto).
Nešto više muškaraca nego žena dolazi iz Turske kao bračni migranti, nešto više žena iz Maroka. SCP ne nudi nikakvo objašnjenje za ovo. Tajlandske, filipinske i istočnoevropske migrantkinje u brak često dolaze u Holandiju zbog veze s rođenim Holanđaninom. Poljska, Indija, Pakistan, Nigerija, Tunis i Egipat uglavnom opskrbljuju muške bračne migrante u malom broju.
Muški bračni migranti češće imaju posao od muškaraca koji su u Holandiju došli iz drugih razloga. Žene bračne migrantice rijetko imaju posao. Poslovi gotovo nikad ne odgovaraju obrazovanju i iskustvu u zemlji porijekla. Prema SCP-u, jezik je prepreka, a strane diplome se nisko cijene. Obrasci uloga također igraju ulogu. Od muškaraca se očekuje da brzo doprinose domaćinstvu i stoga ne mogu biti izbirljivi kada je u pitanju traženje posla, dok žene svoju sudbinu pronalaze u majčinstvu. Ovo je izvor frustracije, posebno za visokoobrazovane žene.
Muški bračni migranti češće imaju posao od muškaraca koji su u Holandiju došli iz drugih razloga. Žene bračne migrantice rijetko imaju posao. Poslovi gotovo nikad ne odgovaraju obrazovanju i iskustvu u zemlji porijekla. Prema SCP-u, jezik je prepreka, a strane diplome se nisko cijene.
SCP izvještaj možete pročitati ovdje: Bračna migracija u Holandiju
Izvor: NOS
Nakon što sam pročitao ovaj post, neko vrijeme sam surfao po stranici NOS-a i Zavoda za kulturno planiranje, jer mi je bilo prilično čudno da se u rubrici „Bračni migranti u većoj opasnosti da postanu žrtve porodičnog nasilja, prisilne izolacije, napuštanja i bračnog zatočeništva, u istom dahu spominje i Tajland.
Jer ako samo pogledam svoje prijatelje i poznanike, velika većina ima posao i prilično je zaintrigirana, a ja nikada nisam čuo za nasilje u porodici, a poznajem dosta Tajlanđana u Holandiji, (kao što znate u ovoj zajednici, ne ostaje mnogo toga tajna, mi znamo nas). Nakon što pročitate malo više na CPB sajtu, doći ćete do studija koje su uradila četiri autora, a to su Leen Sterckx, Jaco Dagevos, Willem Huijnk, Jantine van Lisdonk.U tim studijama Tajland se pojavljuje jednom, i to u odjeljku – Više žena (70%) nego muškaraca dolazi u Holandiju kao bračni migranti. Ovo posebno važi za bivši Sovjetski Savez, Tajland, Indoneziju, Kinu i Brazil.
Da više žena sa Tajlanda dolazi u Holandiju nego muškaraca, to je tačno, ali da završe u izolaciji ili zatvoru itd. Uopšte ne verujem u to, jer ni u tajlandskoj zajednici to nije slučaj, Tajlanđani u Holandiji se često poznaju, direktno ili indirektno, i uglavnom se dobro brinu jedni o drugima. U Holandiji ne viđate često visokoobrazovane Tajlanđane, velika većina žena radi u sektoru logistike, kao što su veleprodaja voća i povrća i cvijeća, ili u sektoru zdravstva.
Većina ovog članka uglavnom se fokusira na Turke, Marokance i Somalijce u Holandiji, kojima je u mnogim stvarima teže (kao što je opisano u izvještaju) od Tajlanđana (Holandija).
U medijima (9RTL tv vijesti, NOS radio vijesti) fokus je na bračnoj migraciji iz Maroka i Turske, što znači da mnogo manje žena iz tih zemalja dolazi kao bračne partnerice nego na prijelazu stoljeća. Nije iznenađenje za ljude koji već neko vrijeme prate brojke, taj trend postoji već dugi niz godina. Dakle, nije baš vijest. To je i razlog što su Rusi, Tajland itd. u (iz pamćenja) prvih 5 (barem prvih 10) bračne migracije. Nema mnogo više zemalja koje se nalaze na top listama, klasične zemlje ponude jednostavno padaju sve dalje i dalje godinama.
Još moram da pročitam izveštaj SPB-a da vidim šta tačno oni nazivaju negativnim elementima (isključenje, eksploatacija, itd.) i da li i oni pominju te stvari u istom dahu kao i druge negativne stvari kao što je „nemogućnost da nađem posao na odgovarajućem nivou". Formulacija upravo na Radiju 1 (2:8, vijesti NOS-a) je bila malo kisla, otprilike ovako: sve manje Marokanaca i Turaka dobija žene iz zemlje porijekla, to je zato što je sve manje veza sa zemljom od svojih roditelja. Bračni migranti teško prolaze, rijetko nalaze posao na svom nivou, žrtve su... To pomalo stvara sliku o tome da "muškarac dovodi ženu iz inostranstva, koja onda završi tri sprata iza i vrlo je moguće da je na milost i nemilost muškim hirovima kao princeza za kuvanje, čišćenje i seks".
Što se tiče tajlandskih migracija, početkom ove godine sam se udubljivao u tabele CBS-a. Potrebno je dosta rada da biste saznali kako tačno funkcionira. Na primjer, ne stupaju svi u brak (uostalom, nije obavezno za porodičnu migraciju) i ne dolaze svi Tajlanđani koji ovdje dolaze zbog porodične migracije. Većina su zaista žene koje dolaze u Holandiju, i da zbog ljubavne migracije. Ali još uvijek planiram saznati kako to točno funkcionira. Nadam se da ću pogledati i druge elemente kao što je nivo obrazovanja da vidim kakva je trenutna situacija sa Tajlanđanima u Holandiji. Za to će biti potrebno malo posla, ja ću se ponovo baviti ovim u narednim mjesecima i poslati članak TB-u. Sada stavljam završnu obradu na dio o brojkama za šengenske vize.
Mogu preporučiti rad Flip van Dykea ljudima koji su zainteresirani za brojke o migracijama. Tamo je i ranije bilo članaka o porodičnim migracijama, između ostalog, u nekima se spominje i tajlandski jezik. http://www.flipvandyke.nl
Takođe danas Flip ima još jedan prilog o porodičnim migracijama:
http://www.flipvandyke.nl/2014/10/huwelijksmigratie-veel-lager-dan-altijd-gedacht/
Dragi Hans, hvala i da, slažem se s tobom. Čini se da u javnosti, medijima i politici još uvijek prevladava klasična slika bračne migracije (ljubavne migracije!!): muškarac (obično gastarbajterskih korijena) preuzima ženu, žena zaostaje. Žena je prilično patetična. To je pogrešno ili jadno, država mora da se pozabavi tim mnogim propisima. Pogledajte ispitna pitanja o integraciji u inozemstvo (100 KNS pitanja), koja su bazirana na klasičnoj slici. Pogledajte obavezni “modul zapošljavanja” od 1-1-15 u kojem svako ko postane obavezan da se integriše mora da popuni portfolio sa tačkama kao što su prijavljivanje za posao, pisanje pisama, rad, itd. Prilagođavanje? Ne, svako je (potencijalno) patetičan i zato mu se mora pomoći ili zbog svog interesa ili barem da bi se zaštitila riznica... Što više desničarski političari iz straha od beneficija (iako kao imigrant nemate pravo na razne koristi u početku).drugi od jadnih slika. Pogledajte, na primjer, ove političke konsultacije, kojima PvdA i VVD, između ostalih, doprinose:
https://zoek.officielebekendmakingen.nl/kst-32824-74.html
Dakle, ne morate računati na političare, a mediji godinama iznose gomilu gluposti. ili dozvoliti političarima i drugim gostima da izgovaraju neosporne gluposti (pogledajte razne članove kabineta u emisijama posljednjih godina). Programi poput Liefs Uit uprkos tome. Slika je i dalje tu.
Naravno, migracije su često drastične i postoje razni problemi pri pokretanju koji su različiti za svakoga. Jezik, kultura, obrazovanje, partner itd. mogu raditi za ili protiv vas tokom migracije. Radeći 1% od prvog dana, malo ko će uspjeti. Ali slika da je migracija nevjerovatno teška? Čini mi se malo kruto. Pogotovo ako zbrojite sve probleme u jednu grupu.
Večeras ću pročitati izveštaj SPB-a, nadam se da je manje uprošćen od rezimea u medijima.
Uopšte ne mogu da se nađem u izveštaju. U svom okruženju, a zaista poznajem mnogo Tajlanđana, nikada nisam naišao na slučajeve nasilja u porodici.
Oni rade ispod svog nivoa, ali to je uglavnom zbog jezičkog deficita. Holandski izgovor je jednostavno težak. S druge strane, Tajlanđanke su preduzimljive i mnoge Tajlanđanke imaju vlastita preduzeća/zanate.
Takođe je teško porediti Tajlanđanke sa Turkinjama, Marokankama, Somalkama. Tajlanđani su ljudi koji vole slobodu. Ne mogu se zatvoriti u kuće ili u burke.
Ne mogu baš da se povežem sa pritvaranjem Tajlanđanke, došla mi je prijateljica Tajlanđanka i prilično je prelazila zemlju. To je na kraju dovelo do našeg 'razdvajanja'. Gotovo nikad zajedno, uvijek sa prijateljima.
Nespremnost da se nauči govoriti holandski također je bila bol na oku.
Ako tada želite da prekinete vezu, odjednom se kaže da vas se plaše.
Recimo, kače se priče koje nisu istinite, mali momak ne udari ženu po mom mišljenju.
Ipak, naučio sam iz ovoga i nadam se da ću jednog dana sresti finog Tajlanđanina sa manje problema.
@Peter, bez ikakvog istraživanja ili naučne potpore, ali iz iskustva u krugu prijatelja, poznanika u NL, stopa razvoda/kraja veze među Tajlanđankama koje su došle u NL i njenim 1. NL partnerom je veoma visoka.
Čini se, a to je i ono što čujem, da Tajlanđanka u početku nije toliko selektivna, sve dok može otići u Holandiju, iz svoje situacije na Tajlandu. Vremenom se završava prva veza, pa tako i vaša. Ali….. sigurno postoji nada da ćete jednog dana upoznati finu Tajlanđaninu, sigurno ih ima!
NicoB
Šta reći o tome, većina Tajlanđanina u Belgiji sve rade, možda na svoj način ili u svom okruženju, ali ipak pokušavaju da imaju svoja primanja.Što se tiče spirale nasilja u mješovitim tajlandsko-bijelim brakovima, u skoro svim mojim krugovima poznanika, skoro sve su razvedene ili imaju svađe i premlaćivanja koja su često uzrokovana potpuno različitim kulturama.
Dragi svi,
Moja žena Tajlanđanka je stigla ovamo krajem maja. Dozvolite mi da ukratko testiram naš brak u odnosu na ovaj članak.
– Nezaposlena: tek je našla posao, u redu je „samo“ da čisti, ali posla ima i u međuvremenu su preduzeti koraci da joj se bolje zaradjuje i radi ovde. Na primjer, ona radi sa mnom na našem vlastitom poslu, a validacija njene tajlandske diplome je u toku. Poslije želi da uči. U tu svrhu sklopljeni su sporazumi sa VDAB-om (za Holanđane među vama: VDAB je flamanska agencija za zapošljavanje i stručno osposobljavanje).
– radi ispod svog nivoa: to je tačno. U Bangkoku je bila Senior HR u velikoj japanskoj kompaniji. Prvo će naučiti jezik, a onda će za nju biti još mnogo prilika. Ona ovaj posao radi ispod svog nivoa, tako da ne mora uvijek finansijski ovisiti o meni.
– Nasilje u porodici: u našem slučaju to je potpuno pogrešno… čista mašta. ona ovde dobija više ljubavi nego što je ikada dobila od bilo kog drugog muškarca i to je obostrano.
– zaključana… „bračno zarobljeništvo“… prva stvar koju je dobila po dolasku je svoj vlastiti set ključeva od stana u kojem živimo. Druga stvar koju smo uradili: registrovali smo je u tajlandskoj ambasadi i u opštini. Treće: njena pretplata na mobilni telefon da ostane u kontaktu sa Tajlanđanima kod kuće, objašnjenje kako svuda može stići autobusom i vozom, i četvrto: dobar bicikl. Dakle, ona definitivno nije zaključana! Čak je dobila i moj pametni telefon da ostane u kontaktu sa svima sve dok još nije imala GSM pretplatu (ovdje u Belgiji, GSM operater traži ličnu kartu, a sve dok je nije imala, nije mogla nemojte dobiti GSM pretplatu i belgijski broj. da dobijete)
– Teško joj je: pa šta je „teško“? Ako to znači da je već nostalgična, nedostaje joj majka i dom i da joj je teško sa hladnijim vremenskim prilikama, onda to zaista mogu potvrditi. Ali tu se završava. Njena majka redovno dobija novosti i fotografije, kao i svi njeni prijatelji na Tajlandu.
O svemu smo detaljno i nekoliko puta razgovarali prije nego što je došla ovdje. Imali smo jasne planove – profesionalne, finansijske, društvene, mobilnosti, itd. – prije nego što je došla ovdje. Naš prvi cilj je bio da joj damo vlastiti život u Belgiji, i u tome smo uspjeli vrlo dobro - nakon samo tri mjeseca izgradnje!
Sada smo još 5 mjeseci dalje. Ona ovde ima svoj društveni život i prijatelje - i to nisu dame koje samo sede kod kuće po ceo dan, ne, ako samo pogledam naše selo, ona ima prijateljicu Tajlanđaninu koja vodi prodavnicu odeće i prijateljicu Kineskinju koji ima ovo.radi kao revizor u velikoj računovodstvenoj firmi. I to je samo vrh ledenog brijega njenog kruga prijatelja – svih ozbiljnih ljudi koji su to učinili najbolje. Stekla je mnogo prijatelja na kursu holandskog jezika, čiji je prvi dio završila sa odličnim uspjehom. Tokom kursa integracije ostvarila je kontakte koji su osigurali da njena integracija ovdje premaši očekivani nivo. I svi moji prijatelji je takođe vole! Mnogo prije nego što je stigla ovdje, već sam bio zauzet gradnjom temelja za njen život ovdje.
Moja supruga je odustala od mnogo toga na Tajlandu – posebno profesionalno – ali je ovdje dobila puno pozitivnih stvari zauzvrat. Jedino što joj teško pada su nostalgija i vremenski uslovi. To znači da je manje problema nego što se čini u ovom članku – a u dogovoru, to su problemi za koje mi dolazimo do rješenja. Na primjer, u hladnijim periodima idem sa suprugom Tajlanđaninom u privatnu saunu gdje ima toplinu nekoliko sati koju neće dobiti ovdašnjim vremenom. Ne mogu sam riješiti nostalgiju... ali je mogu podržati sa prijateljima.
Za izgradnju pozitivnog života u potpuno drugoj zemlji potrebno je vrijeme. Uzmite barem godinu dana i za to vrijeme dajte svojoj ženi resurse i mogućnosti da izgradi svoj život ovdje! Nakon 2-3 godine može dostići nivo života kakav želimo ovdje.
Da budem iskren, znam jedan flamansko-tajlandski par u kojem dama jedva da ima slobodu... a njen brak je zaista zlatni kavez... Ali ona ne želi ništa drugo, boji se da izađe napolje.
Imam pitanje za ljude koji ovde dovode bračnog partnera, a da ovaj partner nema izgleda za ozbiljan život ovde. Da li je LJUBAV raditi tako nešto? Da li biste željeli imati priliku da izgradite bolji život ako se preselite u drugu zemlju? Pretpostavljam da je tako... Pa, pobrini se da i tvoja partnerka dobije tu priliku kada dođe ovamo. Ona to zaslužuje. Odrekla se mnogo toga zbog toga!
Srdačni pozdravi,
Bruno
Ured za socijalno kulturno planiranje (SCP):
1. popisala dostupna saznanja u vezi sa pozadinom bračne migracije i životnom situacijom bračnih migranata u Holandiji;
2. Zatražio je od CPB-a da u svojim dosijeima razlikuje migrante u braku od migranata s drugačijim motivom migracije;
3. identifikovala bračne migrante u svojim velikim anketama o manjinama;
4. obavili intervjue sa 50 od 40.000 bračnih migranata i njihovim partnerima;
5. održali „diskusije u fokus grupama sa ključnim informatorima koji često dolaze u kontakt sa bračnim migrantima zbog svoje profesije ili položaja u društvenoj organizaciji“;
6. osloniti se na pomoć tri pripravnika.
SCP ima sljedeće zadatke:
1. sprovesti naučna istraživanja sa ciljem da se dođe do koherentnog opisa situacije društvenog i kulturnog blagostanja u ovoj zemlji i razvoja koji se očekuju u ovoj oblasti;
2. da doprinese odgovornom izboru ciljeva politike, kao i ukazivanje na prednosti i nedostatke različitih načina za postizanje ovih ciljeva;
3. pribavljanje informacija u vezi sa sprovođenjem međuresorne politike u oblasti socijalnog i kulturnog blagostanja, kako bi se omogućila evaluacija ove implementacije.
SCP ima:
1. Na osnovu brojki i istraživanja naučne literature u ovoj oblasti, odlučili smo da dalje prikupljanje i analizu podataka fokusiramo na četiri 'referentna profila':
– referenti iz etabliranih manjina (uglavnom Holanđani turskog i marokanskog porijekla);
– sudije iz izbjegličkih grupa;
– (domaći) muškarci u mješovitom migracionom braku;
– (domaće) žene u mješovitom migracionom braku.
Izvještaj je postao dugačak, previše informacija da bi se brzo prosuđivalo. Ono što je po mom mišljenju upadljivo je da kvalitet i kvantitet nisu u ravnoteži. Na primjer, intervjui su obavljeni samo sa 50 od 40.000 bračnih migranata. Dakle, ne možemo govoriti o reprezentativnosti. Takođe nije poznato po kom kriterijumu je izabrano tih 50. Nadalje, vođeni su razgovori sa nepoznatim brojem „ključnih informatora“ koji se očigledno pojavljuju tek kada se pojave problemi.
Zaista, migranti po definiciji teško pronalaze posao. Naravno, jezik je često problem i diplome iz zemlje porijekla se često ne priznaju. Bračni migranti obično dolaze iz zemalja u kojima je kvalitet obrazovanja znatno niži nego u Holandiji. Nije potrebno nikakvo dubinsko istraživanje da bi se došlo do ovog zaključka i nije ništa više od otvaranja vrata.
Bračni migranti, ali i svi ostali migranti, po definiciji teško pronalaze posao, posebno na velikom tržištu rada. Ali reći da im je teško i/ili da su stoga u većoj opasnosti da postanu žrtva nasilja u porodici, to je za mene predaleko. Ali da, autori su samo pripravnici. Ne, ne može se voditi nikakva politika prema takvom izvještaju.
Dragi Frans Nico,
Hvala vam na uvidu u to kako je ovo istraživanje zapravo sprovedeno.
Već 6 koraka nam daju ideju o tome kako je ovo istraživanje sprovedeno, a posebno tačke 4, 5 i 6 daju povoda za razmišljanje…
Tačka 4 je izuzetno značajna. Razgovaraju – siromašni – sa 50 ljudi od 40000 sa kojima mogu razgovarati. To je 0,08 posto. Nijedan statističar neće smatrati takav procenat reprezentativnim. Razgovaraju sa 50 ljudi i smatraju da se rezultati njihovog istraživanja odnose i na ostalih 39950. Ne mogu isključiti da nisu imali resurse da razgovaraju sa 40000 ljudi. Naravno, tako nešto je senzacionalna vijest za neke novine koje traže brzu prodaju. Navikli smo na to iz medija, oni ne znaju ništa bolje nego da drže ljude male sa izvještavanjem na ovako niskom nivou.
Tačka 5 je takođe značajna.
… „diskusije u fokus grupama sa ključnim informatorima koji zbog svoje profesije ili položaja u društvenoj organizaciji” često dolaze u kontakt sa bračnim migrantima.
“Ključni informatori, koji po svojoj profesiji”... PROFESIJA. Ko dolazi u kontakt sa migrantima u svojoj profesiji? Policija? Usluge integracije? DVZ (to je belgijski IND, za Holanđane među nama)? Zatim, sljedeće: po njihovom “položaju u društvenoj organizaciji”. Društvena organizacija? kažu socijalni radnici. Ukratko, sve su to ljudi koji dolaze u kontakt sa migrantima u svojoj profesiji, ali samo u NEGATIVNOM smislu... naravno, slobodno razgovarajte sa ljudima koji dolaze u kontakt sa bračnim migrantima na negativan način. To je u redu – sve dok ne očekujete da će ispričati POZITIVNU priču. I zovu ih "ključni doušnici". Zatim održavaju „diskusije u fokusnim grupama“ s tim. Drugim riječima, fokusiraju se na negativnu priču policije, službi za integraciju i socijalnih radnika i predstavljaju je kao potpunu istinu.
Mogu mi objasniti da li su razgovarali i sa, na primjer, ljudima iz Thaivlac-a, ili Thaiclub-a, flamanskih organizacija gdje su flamansko-tajlandski i holandsko-tajlandski parovi više nego dobrodošli i koji mogu dati mnogo nijansiraniju sliku. Na primjer, neka uspostave kontakt s ljudima koji rade u nekom od tajlandskih hramova.
I na kraju svega: 3 pripravnika. Uz dužno poštovanje prema stažistima, svi moramo početi u nekom trenutku. Ali evo 40000 ljudi koje je organizacija koja nije radila na ozbiljan način prikazala kao nesretna.
Čovek bi se zapitao na šta se troše njegovi porezi za manje.
Nisam htela da to tako oštro kažem. Nisam pročitao sadržaj izvještaja. Hteo sam samo da stavim prst na bolno mesto, kvalitet istraživanja. Ako kvalitet, polazišta, nisu dobri, onda se to ne nadoknađuje kvantitetom.
Večeras na NPO 2 u 22.00:00.55 (ponavljanje u XNUMX:XNUMX) U Nieuwsuur-u pozadina o ovoj objavi na TB.
Na BVN Nieuwsuur se može vidjeti i na Tajlandu kao što je vjerovatno poznato?
Svakako ima izuzetaka, ali većina Tajlanđana nema posebno dobro obrazovanje. Tamo gde su mnogi naučili da poznaju svog Farang partnera, ovo nije bilo toliko važno, a da ja nisam želeo da ovo negativno ocenjujem, slatki osmeh, a nekoliko reči engleskog je bilo najvažnije. Mnogi će sada reagovati i reći da su slučajno sreli svoju Tajlanđanku u samoposluzi, ili još bolje rečeno, prilikom posjete hramu, ali više od 90% ovih priča koristi se kako bi zaštitili ženu, ali i ostavili bolji utisak kod kuće, koja često ima svakakve predrasude o Tajlanđankama, a da ih lično ne poznaje. Sada kada ova žena dođe u Evropu, često zavisi od partnera, koji želi da što pre nađe posao i da se ponaša onako kako je zamislio, a da ne ulazi u njen svet misli,
i njena očekivanja. Veliki nesporazum nastaje kada ova žena svakog mjeseca traži novac, zbog porodice
na Tajlandu, ili želite da izvedete tambon, za lokalni Thaiwat. Ako ne dobije razumijevanje muža, razumljivo će ga tražiti od svojih tajlandskih prijatelja, tako da će razlika između njenog partnera postati još veća. Tako različita mišljenja, između Faranga i Tajlanđanina, nastaju samo zato što se dvije kulture hvale jedna drugom, a da jedna ne želi da ulazi u drugi način razmišljanja. Nerijetko je ovaj nesporazum početak problema koji se u nekim slučajevima završavaju nasiljem u porodici, kako je opisano u istraživanju Zavoda za socijalno i kulturno planiranje. Ono što je žalosno kod ovakvih izvještaja je da ih ljudi koji su i sami puni predrasuda doživljavaju kao potvrdu, da bi još više osudili Tajlanđanku, ne pominjući Faranga, koji često snosi najveću krivicu.
Dragi john,
Što se tiče obrazovanja, želio bih dodati neke nijanse. Srećom, sve više Tajlanđana, uključujući i djevojke, stiče obrazovanje. Problem je što je obrazovanje na Tajlandu na relativno niskom nivou. Obrazovanje, takoreći, ne raste u skladu sa globalnim razvojem. To je jedan od razloga zašto se tajlandske diplome često ne priznaju u Holandiji. Moja pastorka, sada ima 20 godina(!) je upravo “diplomirala” na univerzitetu u Bangkoku, a ne može da vodi razgovor na engleskom. Za to joj se ne može zamjeriti, ali Vlada Tajlanda mora garantirati dobro obrazovanje. Ali to na stranu.
Dragi JOHN, ne može se zamjeriti nekome što nije imao prilike niti prilike da uči. Djelomično se mogu pozvati na tvoju priču, ali što se tiče transfera novca od Tajlanđana do njihovih domova, još nisam sreo nikoga ko bi se bunio ako se to radi na normalan način. Ali problem je često u samim damama, koje su često imale i velike sume novca od sponzora. što rezultira još više goriva na vatru i još više kockanja. Inače, znate li koliko ima muškaraca koji nemaju pojma šta im se dešava iza leđa
Dragi john,
Što se tiče obrazovanja, želio bih dodati neke nijanse. Srećom, sve više Tajlanđana, uključujući i djevojke, stiče obrazovanje. Problem je što je obrazovanje na Tajlandu na relativno niskom nivou. Obrazovanje, takoreći, ne raste u skladu sa globalnim razvojem. To je jedan od razloga zašto se tajlandske diplome često ne priznaju u Holandiji. Moja pastorka, sada ima 20 godina(!) je upravo “diplomirala” na univerzitetu u Bangkoku, a ne može da vodi razgovor na engleskom. Za to joj se ne može zamjeriti, ali Vlada Tajlanda mora garantirati dobro obrazovanje. Ali to na stranu.
Pretpostavljam da je ostatak onoga što pišete zasnovano na vašem iskustvu. Ako je tako, onda bi to trebalo i navesti. Sada to izgleda generalizirajuće i od Holanđana i od njihovog Tajlanđanskog partnera. Osim toga, nema mnogo veze sa temom.
Dragi Frans Nico,
Pošto ne želim da ćaskam, nadam se da će mi urednici dozvoliti da komentarišem, da unesem malo jasnoće u ovu temu. Moj muž Tajlanđanin i ja radimo zajedno kao volonteri u Tajlandskom udruženju u Njemačkoj, gdje Tajlanđanke koje već dugo žive u Evropi pomažu novim migrantima u njihovim svakodnevnim problemima. I sama pomažem ovim mladim damama da popune važne formulare i rado dajem savjete gdje mogu. Ono s čime se često suočavamo je psihološki pritisak koje ove dame imaju, a koji često ima veze sa očekivanjima i nerazumijevanjem nekih Farang partnera. Čak i ovaj psihički pritisak, koji može biti veoma stresan, može se uporediti sa nasiljem u porodici. Što se tiče obrazovanja, obično vidim da Tajlanđanke koje dolaze kod nas nisu imale posebno dobro obrazovanje, a obično ni fakultet. Čak i neko ko je završio fakultet, a kako sami pišete, ne može da razgovara na engleskom, uopšte nije dobio posebno dobro obrazovanje. Slažem se da je za to kriv obrazovni sistem i tajlandska vlada, ali to trenutno ne mijenja ocjenu kvaliteta trenutnog učenika, što je svakako šteta.
Dragi john,
Gore navedeni članak ukratko opisuje zaključke citiranog izvještaja. Moji komentari su se prvenstveno ticali objektivnosti i kvaliteta istraživanja. Naznačio sam kako je do izvještaja došlo i u koju svrhu.
Napisali ste da većina žena nema specijalno obrazovanje. Malo sam to iznijansirao i naveo da uzrok tome leži u tajlandskoj vladi. Uostalom, vlada je odgovorna za dobro i dostupno obrazovanje. Međutim, posljedica toga je da Tajlanđani nije lako naći posao u Holandiji. To nije njena krivica.
Zatim dajte svoje lično mišljenje o tome kako strani muškarci dobijaju Tajlanđanku. Osim što ovo ne potkrepljujete činjenicama, to djeluje i generalizirajuće i nema nikakve veze sa temom.
Mislim da je veoma plemenito od vas i vaše supruge da pomažete novim imigrantima u njihovim svakodnevnim problemima. Napisali ste da često dolazite u kontakt sa damama koje žive pod psihičkim pritiskom u Njemačkoj i to poredite sa nasiljem u porodici. To je netačno poređenje. Prvo ćete morati naznačiti da je psihički pritisak uzrokovan partnerom. Ako to nije jasno, ne biste to trebali klasificirati kao nasilje u porodici, čak i ako partner ima drugačija očekivanja i ne razumije svog tajlandskog partnera. Slažem se s vama da nesporazum između dvije kulture može dovesti do tenzija, ali to vrijedi i za odnose unutar jedne kulture.
Nakon što sam pročitao vaš zadnji komentar, bolje razumijem vaš prethodni komentar. Žao mi je što stranci vrlo lako biraju aziatkinju bez obzira na posljedice. To je također uvelike olakšano načinom na koji su azijske žene opisane i kako ljudi u Aziji gledaju na zapadnjake. Misle da je sve belo dobro i lepo. Ali to nije realnost. Tamo gde su dva džapa dva kriva. Oba partnera često imaju prevelika očekivanja od (multikulturalne) veze. I sam sam morao da se promenim da bih mogao da živim sa svojom ženom, ali za to je trebalo nekoliko godina.
Gledajući oko sebe, vidim da većina veza između Holanđana i Tajlanđana obično ide dobro, osim ako to ne uspiju dobro sakriti. Ali istina je da su veze koje ne idu dobro istaknute ispravno. Isticanjem ovoga čini se nepravda mnogim dobrim vezama.
Zatvaram ovo ili ću biti ukoren od strane moderatora. Možda bi bilo dobro da se pokrene novi unos na ovu temu. Također možemo steći bolji uvid u probleme unutar multikulturalnih odnosa od kojih drugi mogu imati koristi.
Dragi Frans Nico. Sada želim da se malo povučem. Ne mogu voditi razgovor na engleskom. Znači, pričao si joj Timbuktu sve vreme dok ti je bila pastorka???? Ne, izvini, ovo ide predaleko da bih samo prebacivao krivicu na druge. Imam kćer od 3 godine, govori tagaloški, njemački i holandski. Zašto? Njena majka je Filipinka, ja sam Holanđanka i živimo u Njemačkoj i na Filipinima!
Dragi Noa,
Moja dvogodišnja ćerka tek počinje da govori nekoliko reči, a vaša trogodišnja ćerka već govori tri jezika? To mora da je čudo od deteta. Moja dvadesetogodišnja pastorka živi samostalno. Prije nego što dunete visoko sa tornja, morate to zasnovati na činjenicama i znanju. Toliko o mom odgovoru, jer ovo nije chat box.