Prva holandska zajednica na Tajlandu
Laurens Hoddenbagh / Shutterstock.com
Holandija ima istorijsku vezu sa Tajlandom, koja je nekada započela trgovinskim odnosima između Vereenigde Oost-Indische Compagnie (VOC) i Sijama.
Ova holandska trgovačka kompanija imala je trgovačko mjesto u Ayutthayi, koje je osnovano početkom 1600-ih i tu je ostalo sve do invazije Burmanaca 1767. godine. Trgovačko mjesto je bilo važno za VOC kao dio njegovih drugih azijskih aktivnosti i sve više Holanđana su dovedeni kako bi se trgovina odvijala nesmetano.
Holandski trgovci u Ayutthayi
Zanimljivo je znati kako je izgledao svakodnevni život Holanđana i kako su se ponašali prema sijamskom narodu općenito, a posebno prema dvoru Ayutthaya. A tajlandski dama Dr. Bhawan Ruangsilp, sada profesor na Univerzitetu Chalulongkorn, posvetio je studiju tome prije mnogo godina i napisao knjigu o tome, pod naslovom „Holandski trgovci u Ayutthayi“ Dr. Bhawan je dugi niz godina studirala historiju u Tübingenu u Njemačkoj, a budući da je još uvijek bila na tom području, kasnije je studirala holandski na Univerzitetu u Leidenu. Za studije te istorije u Ajutaji je dobila počasni doktorat.
Studij u Leidenu
Studiranje u Leidenu svakako nije bilo lako. Prvo naučite jezik, a zatim savladajte stari holandski, na kojem su napisane hronike VOC-a. Ove hronike se tiču takozvanog „dnevnog registra“, koji je rukovodstvo VOC-a u Ajutaji vodilo u evidenciju svih aktivnosti koje se tiču trgovine i diplomatskih odnosa sa sijamskim dvorom. Ovi dokumenti su poslani višem rukovodstvu VOC-a u Bataviji (danas Džakarta) i stoga su dobro očuvani.
To je dobar izvor znanja o sijamskoj istoriji tog perioda, jer su mnogi dokumenti, hronike itd. izgubljeni tokom pada Ajutaje. Štaviše, to je lep kamen temeljac za dobro očuvane dokumente iz tog vremena, u kojima je istorija često zabeležena po nahođenju vladajućeg monarha. I, kao što je Josif takođe rekao u svojoj priči, u tom periodu nije nedostajalo kraljeva.
Holandska zajednica
Holandski trgovci i drugi holandski zaposlenici VOC-a živjeli su u odvojenom kvartu južno od Ayutthaye. U jednom trenutku broj stanovnika ovog okruga se čak popeo na više od 1400 Holanđana, a VOC je takođe tražio da oni budu izuzeti od lokalnog zakonodavstva, ukoliko ono uopšte postoji. Odnos ove zajednice prema običnim Sijamcima bio je potpuno loš. U početku su Holanđani bili radoznali i fascinirani, ali su postepeno ljudi podrugljivo pričali o Sijamcima kao da su robovi. Društveni kontakti jedva da su postojali, a nije bilo mnogo Holanđana koji su se potrudili da nauče da govore jezik.
“Luk krueng” porodice
Bilo je kontakata sa Sijamcima, ali sumnjam da se to može nazvati društvenim. Riječ preljuba još nije bila izmišljena, a prostitucija je također bila nepoznata riječ. Službenici visokog suda, uključujući kralja, imali su desetine djece sa ženama, a da nisu bili u braku sa njima, a Holanđani su sigurno mislili, šta oni mogu, možemo i mi. Tako je rođeno poprilično "domeste" (djece miješane krvi), au nizu slučajeva i Holanđani su se oženili tom lokalnom damom i potom brinuli o cijeloj porodici (baš kao što to čine Farang danas). Mestizi su uglavnom bili dobrostojeći; njihova dvojezičnost im je omogućila da funkcionišu kao prevodioci i/ili posrednici.
Cristi Popescu / Shutterstock.com
Na sudu
Diplomatski odnosi sa sijamskim dvorom bili su važni za dobru trgovinu. Najuzastopniji kraljevi nisu voljeli te zapadnjačke strance. Ni Holanđani nisu bili baš popularni, važili su za škrte, čak i škrte, što je otežavalo poslovanje. Prvo su otišli Portugalci, pa Francuzi i Englezi, tako da su ostali Holanđani. Mislili biste da će biti u dobroj pregovaračkoj poziciji i da mogu poslovati po povoljnijim cijenama, ali to se nije dogodilo.
Holanđani su bili tvrdoglavi i apsolutno nefleksibilni i često su se odupirali (tada) preovlađujućim praksama korupcije. Obavljala se trgovina i ostvarivala se i dobit, ali je prednost poslovala uglavnom sa Kinezima i Maurima (Muslimanima). Kralj Narai je bio izuzetak. Bio je veoma zainteresovan za Zapad i trgovci VOC-a su ga počastili mnogim poklonima, kao što su italijanske pločice i građevinski materijal, holandske knjige i satovi, nojevi sa Rta dobre nade itd.
Pad Ajutaje
Period VOC-a u Sijamu karakteriziraju mnoge nasljeđivanja prijestola, koja su često bila praćena čistkama i mnogo krvoprolića. Razvijene su mnoge teorije o eventualnom padu Ayutthaye, VOC okrivljuje korupcionaške afere, unutrašnju mržnju i zavist, intrige unutar suda, zbog čega je politika izvan kapija zanemarena. Kada je potreba bila najveća, Sijam je mogao skupiti samo 15.000 vojnika, što je Burmancima olakšalo zauzimanje grada Ayutthaya.
Konačno
Studija dr. Bahwan ide mnogo dalje nego što sam mogao opisati. Opsežne analize prethodnih studija koje su sproveli tajlandski naučnici, pregledavanje starih VOC hronika i tumačenje postojećih tajlandskih dokumenata bili su deo veoma opsežne studije, koju je izrazila u knjizi. Ova priča je samo utisak iz svakodnevnog života prve holandske zajednice u „zemlji osmeha“.
Dragi Gringo,
Lijepo je ponovo vidjeti malo pažnje na historiju.
Šteta što se vraća zajedno sa nekom pristrasnošću.
Tumačenje istorijskih tekstova je prilično rizično. Općenito, prosuđivanje prošlih događaja i stavova prema današnjim saznanjima je netačno i ne pokazuje intelektualnu distancu.
Nekoliko napomena;
Poznavanje jezika i morala je neophodno za trgovinu, visoki zvaničnici kao što su Schouten i van der Velde govorili su i pisali(!) sijamski i pažljivo proučavali sijamsko društvo.
Na primjer, oprezno ponašanje rukovodstva tokom takozvanog "piknik incidenta" 1636. moglo se dogoditi samo uz veliko poznavanje morala i običaja.
Zaista je bilo dobrih kontakata i saradnje, VOC je čak bio spreman da vojno pomogne kralju protiv vladara Pattanija. (Što je pošlo po zlu zbog svake vrste nepažnje sijamskih vojnika.)
Trgovina VOC-a često je izazivala ljubomoru drugih sila, i značajno je da je ova pristrasna slika prihvaćena kao tačna, čak i od Holanđana.
Ne umanjujući mukotrpan rad dr. Bhawan Ruangsilp, vjerujem da je gore navedenoj slici potrebno prilagoditi.
@Dick, hvala na komentaru. Da, tajlandska istorija, baš kao i holandska, uvek je zanimljiva. Volim da čitam o tome i na ovom blogu će se pojaviti još priča o Siamu u prošlom vremenu.
Nisam istoričar ili nešto slično, samo penzionisani biznismen. Svakako neću raspravljati s vama o umjetnosti tumačenja drevnih dokumenata dr. Bhawan. Napisao sam priču o holandskoj zajednici i namjerno izostavio sve vrste političkih pitanja. Zabrinula me je slika same zajednice u odnosu na Sijamce. Dr Bhawan je opširno pokrila tu politiku i promjene prijestolja u svojoj knjizi, ali mi je postala previše komplikovana.
Još nekoliko komentara na vaš komentar:
• U mom tekstu riječ 'mnogi' je negdje izostavljena, ali o jeziku je trebalo reći: “malo Holanđana nije se potrudilo da nauči da govori jezik”. Gotovo je samo po sebi, barem za mene, da je u trgovini sa Sijamcima dovoljan broj Holanđana, uključujući menadžment, znao jezik.
• Primećujete da je poznavanje morala važno za trgovinu. To je tačno, to ukazuje i prva rečenica pod naslovom Na sudu. Možda ne previše jasno, ali sam mislio da su trgovci VOC-a učinili sve da upoznaju moral i običaje suda, kako bi trgovina bila lakša. Činjenica da treba da upoznate običaje i običaje svog trgovinskog partnera važi i danas. Kao biznismen, mogu vam puno reći o tome.
Takođe, imajte na umu da je dr. Bhawan je proučavao dokumente iz VOC-a, koji su poslani rukovodstvu u Džakarti. Ona redovno citira iz dokumenata i moglo bi biti, čak i vjerovatno, da je tumačenje određenih događaja drugačije formulisano nego u zvaničnom izvještaju. Drugim riječima, i ovo još uvijek vrijedi: koliko često se ne desi da pokušate razumjeti kupca, učiniti mu što ugodnijim da dobijete ono što želite i kada se oprostite od njega, okrenete se i pomisli: “Kakva je to bila torba!
Dick, završio sam priču rekavši da je to samo moj utisak o velikoj zajednici Holanđana u Ayutthayi. Vaše je pravo da pozovete dr. Bhawan bilo kakve predrasude, ali onda vam savjetujem da prvo pročitate njenu knjigu, za koju je doktorirala u Leidenu. Još je na prodaju!.
Dragi Gringo,
Hvala na odgovoru i savjetu.
Interesovanje za istoriju pomaže nam da bolje razumemo savremena pitanja.
Nije mi bila namjera Dr. Bhawan, predobro znam koliko je ovaj posao komplikovan. I u potpunosti poštujem njeno mukotrpno istraživanje teško dostupnih istorijskih izvora malog evropskog naroda.
Već nam je teško zamisliti kako su živjeli i razmišljali naši djedovi i bake, a kamoli naša porodica iz sedamnaestog vijeka. Prosječna osoba na brodu (ispred jarbola) je već imala vrlo velike šanse da se ne vrati živa iz Azije. Zbog nedostatka osoblja s njima su plovili mnogi Skandinavci, Nijemci i drugi Evropljani. Poznato je da su na istoku Englezi i Holanđani (samo osoblje ispred jarbola) lako mijenjali brodove kada je to bilo zgodno. Zamislite jezičke probleme osim onih u zemlji domaćinu.
Bolest i smrt bili su svakodnevni saputnici, posebno za niže činove koji su završavali u bezimenim grobovima. Sjetite se na primjer nadgrobnih spomenika (samo za više rangove) u holandskoj crkvi u Malaki i pogledajte datume za njihov kratki
zivoti.
Zamišljati Sijam kao raj, u sedamnaestom veku je definitivno daleko od istine.
Zato mi ponekad smeta (osim ove teme) kako su neki, dobro uhranjeni i opremljeni svim komforom, lako spremni na svoje prosuđivanje i nepoznavanje prošlosti. Ili još gore, pedantni prst na računaru sa sjedalice prema precima. To je jeftino i pomalo kukavički.
Bez šovinizma, moramo zaključiti da je politički i kulturni oblik današnje Azije uglavnom nezamisliv bez holandskog utjecaja.
Razlog više da budete oprezni i oprezni sa zaključcima.
Ugodnu nedjelju.
@Dirk, u potpunosti se slazem sa tobom.
Samo da dodam da veoma poštujem VOC, koji je zaista bio veoma važan za razvoj pojedinih zemalja.
I vama želim lijepu nedjelju!
„Bez šovinizma, moramo zaključiti da je politički i kulturni oblik današnje Azije uglavnom nezamisliv bez holandskog uticaja“, tvrdite, ali možete li dati neke konkretne naznake?
I također, odgovarajući na Gringa, mislim da je pošteno podsjetiti se koliko su ropstva, siromaštva, gladi, ratova, ugnjetavanja, pa čak i genocida, VOC i njegova vojska izazvali lokalnom stanovništvu u bivšoj Holandskoj Istočnoj Indiji.
Još jedan dodatak: prvi šef VOC-a u Ayuttayi bio je moj sugrađanin, Jeremias van Vliet. Sklopio je tako plaćeni brak sa tajlandskim trgovcem i to je bilo unosno za oboje. Imali su i dvoje djece. Kada je Van Vliet napustio Sijam, želio je ostaviti ženu, ali povesti djecu sa sobom. To je zaustavilo kralja. Van Vliet je morao otići sam i cijeli život je patio zbog gubitka djece.
Oh da, taj rodni grad. To je Schiedam.
Kako zanimljiv post, kao i argumentirani odgovori na njega!
Što se tiče promocije dr. Bhawan (Ruangsilp). Počasni doktorat sam po sebi je uvijek opravdan.
Nije mi nepoznat akademski svijet. Lična vizija ne nadmašuje objektivnost kojom bi rad trebalo da zrači na prvom mestu. Kao dokaz, činjenica da ona uči čudan 'stari' jezik, kako bi iskusila prave kontekste. Treba napomenuti - shvaćeno na taj način - da su holandski tekstovi koji su proučavani bili percepcije samih trgovaca VOC-om. Dakle, njen rad je objektivan izveštaj o subjektivnoj stvari?
Dakle, hvala za svu ovu ishranu, sada idite na guglanje gde da naručite njenu tezu. I ostali naslovi koje je naveo Dick. Takođe hvala @ Thailandblog za ovaj pokretač, nemoj se dosađivati prvih nekoliko sedmica, lol. Inače, nešto drugačije od pokušaja da se kod blogera nađe gdje se na Tajlandu Heavy van Nelle može nabaviti, VOC je to sigurno bolje dogovorio u to vrijeme :~)
Uživao sam čitajući, zanimljivo je šta se dešavalo u to vrijeme,
Može li se knjiga naručiti i na holandskom?
Lijepe informacije. Evo još jedne veze sa istorijom Ayutthaye sa delom VOC-a u njoj
http://www.chiangmai-chiangrai.com/glory-of-ayutthaya.html
Živim u Ayutthayi i jednom sam posjetio vodenu pijacu.
U prolazu je bila mala prostorija sa slikama brodova sa holandskom zastavom i nekim uramljenim starim VOC kovanicama. Lijepo za vidjeti i iznenađujuće..
Zanimljivo da su Burmanci osvojili Ayutthayu. Uvijek se govori da Tajland (također kao Sijam?) nikada nije poznavao stranu vladavinu. Koliko dugo je trajala burmanska okupacija i da li se proširila izvan Ayutthaye? Gdje mogu pronaći ove informacije? Pretpostavljam da nije u knjizi dr Bahwana.