Buddhadasa Bhikkhu, veliki budistički filozof

Buddhadasa Bikkhu smatra se najuticajnijim budističkim filozofom na Tajlandu i daleko šire. Njegova reinterpretacija budizma za moderno doba privukla je mnoge ljude na Tajlandu, iako većina njegovih sljedbenika pripada srednjoj klasi. U nastavku ću raspravljati o njegovim svježim i inovativnim idejama.

Duboko razočaranje

Buddhadasa Bhikkhu (tajlandski: พุทธทาส ภิกขุ phóetáthâat 'Sluga Bude' i phíkkhòe 'monah') rođen je 27. maja 1906. godine u selu Surai Thigiani, u gradu Surai Thani, XNUMX. , druga generacija Kineza i njegova majka, Tajlanđanka, vodila je radnju.

Nakon što je nekoliko godina pohađao hramsku školu, nastavio je studije u državnoj školi u Čaji. Godine 1922. njegov otac je umro i on je privremeno preuzeo radnju, takođe da bi platio školovanje svog mlađeg brata koji je studirao u čuvenoj školi Suan Kulap u Bangkoku.

Godine 1926. Buddhadasa je iniciran kao monah i nikada neće napustiti monaški red, Sanghu. Od 1930. do 1932. proveo je vrijeme na budističkom univerzitetu u Bangkoku gdje je upoznao Narit Phasit (dijelio je Naritovu kritiku budističkog establišmenta, ali ga je smatrao previše radikalnim) i Pridi Phanomyong. Način na koji se budizam izučava, podučava i praktikuje u Bangkoku za njega je bio duboko razočaranje.

Bush monah

U maju 1932., mjesec dana prije revolucije koja je apsolutnu monarhiju pretvorila u ustavnu monarhiju, vratio se u Chaiyu gdje je proveo dvije godine sam učeći i meditirajući u džungli kao šumski monah. Kasnije su mu se pridružili i drugi monasi.

Budadasa je hramu, koji je postavljen 1943. godine na drugoj lokaciji sedam kilometara jugoistočno od Chaiye, dao ime Suan Mokkhaphalaram, koji se obično naziva Suan Mokh (izgovara se: sǒean môok): 'Bašta oslobođenja'. Tu će ostati do svoje smrti 25. maja 1992. godine.

Sve te godine u hramu proveo je učeći, pišući i propovijedajući, uz pomoć svog mlađeg brata Dhammadase („Sluga Dhamme, učenja“). Njegove ideje širile su se po cijelom Tajlandu u svim vrstama časopisa, knjiga i organizacija. U svakoj knjižari na tezgi je njegova knjiga. Većina ljudi zna njegovo ime i neke od njegovih ideja.

Hram Suan Mokh svake godine posjećuju desetine hiljada ljudi, uključujući mnoge strance, uglavnom zbog kurseva lijekova. Buddhadasa je jednom izvukao izjavu od višednevnih izletnika: 'Mislim da svi ti ljudi uglavnom dolaze ovdje na sanitarni stan...'.

Odbojnost prema budističkoj praksi i autoritetu

Buddhadasa godine studiranja u Bangkoku ostavile su mu doživotnu odbojnost prema budističkoj praksi, a posebno prema autoritetu. Smatrao je da su hramovi prljavi i pretrpani, a monasi su se uglavnom brinuli o statusu, bogatstvu, prestižu i lakom životu. Laici su praktikovali rituale, ali su slabo razumeli budizam. Vlasti su se više bavile praksom budizma, a posebno monaštvom, nego njegovom doktrinom. Promišljanje o osnovama budizma i intelektualne aktivnosti bilo je zanemareno, čak i među laicima.

Dugo se vodila bitka oko ispravne boje monaškog habita, jarko narandžaste ili mračne crveno-smeđe, i pitanja da li habit treba da pokrije oba ili samo levo rame. Laici su bili više zabrinuti za rituale, ponude, sticanje zasluga i tako dalje, a ne za srž budizma, stav koji su podsticali monasi.

Budadasa je primetio da se proučavanje budizma uglavnom odnosi na komentare napisane mnogo vekova nakon Bude, a jedva i na izreke samog Bude. Želio je da se vrati originalnim spisima.

Preplitanje budizma i države također mu je bilo trn u oku. Posebno je kralj Rama VI isticao jedinstvo budizma, monarhije i države, Tajlandsko trojstvo. Jedno bez drugog ne može.

Svi tajlandski lideri od tada su podržali ovu poziciju. Osoba koja se odrekne svoje vjere ili se smatra jeretikom je državni neprijatelj, a u razmišljanjima XNUMX-ih i XNUMX-ih, "komunista". Stoga ne bi trebalo biti iznenađenje da su tada konzervativniji elementi u tajlandskom društvu optužili Budadasu da je 'komunista'.

Prvi put kada sam podnio zahtjev za bračnu vizu u Chiang Khongu, pitali su me o mojoj 'sàatsànǎa, religiji'. Rekao sam 'phóet, budista.' Imigracioni službenik je prestao da kuca, zavalio se i rekao: „Ne možete. Ti nisi Tajlanđanin.'

Phasǎa khon i phasǎa tham, ljudski jezik i duhovni jezik

Većina svetih spisa i izreka u svim religijama napisana je jednostavnim jezikom (phasǎa khon), ali ono što je važno na kraju je duhovno značenje (phasǎa tham). Buddhadasa pravi oštru razliku između njih. Ako želimo razumjeti pravo značenje svetih spisa, moramo prevesti ljudski jezik na duhovni jezik. Mitovi, čuda i legende na ljudskom jeziku upućuju na dublje značenje.

Prolazak Mojsija i jevrejskog naroda kroz Crveno more je ljudski jezik, na duhovnom jeziku to znači ljubav Jahve prema svom narodu. Ovako je Budadasa takođe objasnio budističke mitove i legende. Tako 'smrt i ponovno rođenje', pored biološkog događaja, može značiti i gubitak morala i poroka, osim oslobađanja od patnje ovdje i sada.

Buddhadasa je želio da se vrati originalnim spisima, posebno suttapitaka gdje su zabilježene Budine izreke i djela. Ignorirao je sve stotine naknadnih komentara kao nevažne i često zbunjujuće.

Tabu tema: Nirvana

Nibbana (na sanskrtu poznatiji kao nirvana) je gotovo tabu tema u savremenom budizmu. Ako se o tome uopšte govori, to je nedostižan ideal, moguć samo monasima, hiljadama preporoda daleko, daleko od ovog sveta, neka vrsta raja u kojem se ne možete ponovo roditi u ovom svetu patnje.

Buddhadasa ističe da je, prema svetim spisima, Buda postigao 'nibbanu' prije svoje smrti. Prvobitno značenje nibbane je "gašenje", kao skup užarenih ugljeva, ili "pitoma", kao pitoma životinja, hladna i neokaljana.

Buddhadasa vjeruje da nibbana znači izumiranje uznemirujućih i zagađujućih misli i emocija, kao što su pohlepa, požuda, mržnja, osveta, neznanje i sebičnost. To znači da ne činimo 'ja' i 'moje' vodećim principima u našim životima.

Nibbana može biti privremena ili trajna rekao život ostvaruju, laici i monasi, čak i bez poznavanja svetih spisa, čak i bez hramova i monaha, a takođe i bez obreda i molitava.

Buddhadasa je rekao da bi svoje učenje mogao sažeti na sljedeći način: 'Čini dobro, izbjegavaj zlo i pročisti svoj um'. To je prava reinkarnacija, pravo ponovno rođenje.

Čist um

'Chít wâang' ili čisti um zapravo nije inovativna ideja, već jedna od najstarijih i centralnih istina u budizmu gdje god da je Budadasa postavi. 'Chít wâang' doslovno znači 'prazan um'. To je Buddhadasin prevod budističkog koncepta koji se odnosi na odvajanje, otpuštanje uznemirujućih i zagađujućih uticaja u umu.

Pre svega ostavljanje po strani 'ja' i moje' (ตัวกู-ของกู toea cow-khǒng krava, primećujući da Budadasa ovde koristi običan, čak niži, kolokvijalni jezik), što je u skladu sa pojmom an-atta' ne-sebe'. Osim toga, oslobađanje intenzivnih, destruktivnih emocija kao što su požuda, pohlepa i osveta. Chít wâang je um u ravnoteži i spokoju. Težnja ka ovom stanju uma je neophodna.

Posao je ključan u našim životima

Za Buddhadasu, rad je centralni dio naših života, on je neophodna i također oslobađajuća stvar. Pod poslom podrazumijeva ne samo ono što nam osigurava egzistenciju, već sve svakodnevne aktivnosti, unutar porodice i zajednice. Stoga je jednako neophodan za održavanje pravednog društva. On ne vidi razliku između rada i dhamme, učenja, oni su neodvojivi,

Buddhadasa je rekao: 'Rad na poljima riže ima više veze sa dhammom, učenjem, nego sa vjerskom ceremonijom u hramu, crkvi ili džamiji.' Štaviše, smatrao je da sve vrste posla, ako se rade u ispravnom raspoloženju, imaju jednaku vrijednost.

Karma

Karma se na tajlandskom zove กรรม 'češalj'. Na sanskrtu riječ znači 'djelo, djelovanje' i svrsishodna radnja. Prema uobičajenom mišljenju tajlandskog budizma, akumulirana karma iz svih vaših prethodnih života određuje vaš život ovdje i sada.

Kako ćete se potom ponovo roditi zavisi od daljih zasluga, dobrih ili loših, koje steknete u ovom životu. To se najbolje može postići kroz rituale, posjete hramovima, davanje novca hramovima, itd. Davanje dvadeset bahta hramu poboljšava vašu karmu nego davanje dvije stotine bahta siromašnom susjedu.

Ljudi sa velikim poštovanjem, ljudi s novcem, zdravljem i statusom, sigurno su stekli mnogo dobre karme u prošlom životu. Njihovo mjesto u društvu je, takoreći, pravo rođenja i stoga nedodirljivo. Važi i obrnuto. Ovo je uobičajeni tajlandski pogled.

25-godišnja polusestra mog sina je invalid. Zbog nasljedne bolesti talasemije je gluvonijema. Jednom, prije dvanaest godina, putovali smo u poznati hram sjeverno od Chiang Raija. Njena majka je upitala monaha: "Zašto je moja ćerka tako hendikepirana?" Na šta je monah odgovorio da je to zbog loše karme iz prošlih života.' Ta polusestra sa lošom karmom je jedna od najfinijih i najpametnijih ljudi koje poznajem.

Buddhadasin pogled na karmu je u oštroj suprotnosti s ovim. Ističe da sam Buda gotovo nikada nije govorio o karmi, a zasigurno nije ni osuđivao ljude na osnovu toga. Ideja karme je hinduistički koncept i postojala je mnogo prije Bude. On sumnja da se hinduistička ideja karme uvukla u budizam u kasnijim komentarima i knjigama.

Za Buddhadasu, karma je samo ono što proizvodi rezultate, dobre ili loše, ovdje i sada. Plodovi vaših aktivnosti su, takoreći, već prisutni u vašim akcijama. Ti se plodovi otkrivaju i u vašem umu i u uticaju na vašu okolinu.

Nema preferencije za politički sistem

Buddhadasa nikada nije izrazio sklonost prema određenom političkom sistemu, osim što vođe također moraju slijediti dhammu, učenja. Konzervativni lideri su odbacili njegove ideje. Dozvolite mi da se ograničim na nekoliko izjava:

Buddhadasa: "Nije komunizam prijetnja Tajlandu, već eksploatatorski i opresivni kapitalizam."

Sulak Sivaraska: 'Slaba tačka u Buddhadasi je tema 'diktatora', jer diktatori nikada ne posjeduju dhammu i mi se previše predajemo diktatorima. Čak su i opati manastira diktatori, uključujući i samog Budadasu…”

Tino Kuis

Izvori:

Peter A Jackson, Budadasa, Theravada budizam i modernistička reforma na Tajlandu, Silkworm, Books, 2003
Buddhadasa Bhikkhu, 'ja' i 'moje', Thammasapa & Bunluentham Institution, bez godine

www.buddhanet.net/budasa.htm

/en.wikipedia.org/wiki/Buddhadasa

Tri videa za iskustvo Buddhadasinog života i učenja:

www.youtube.com/watch?v=bgw97YTOriw

www.youtube.com/watch?v=z3PmajYl0Q4

www.youtube.com/watch?v=FJvB9xKfX1U

Četiri plemenite istine su objasnile:

www.youtube.com/watch?v=FJvB9xKfX1U