Gdje ideš? Jeste li već jeli?
U prethodnom članku raspravljao sam o konceptu 'thainessa', tajlandskog identiteta. Već sam istakao da ovaj identitet ne uključuje uvijek drevno tajlandsko naslijeđe, već je često konstruiran, napravljen s određenom svrhom. Sada želim to pokazati poznatom tajlandskom pozdravu 'sawatdee'.
Oni koji imaju dovoljno sreće da žive ili posjećuju ruralni Tajland znaju da najčešći pozdrav nije 'sawatdee' već ไปใหน 'pai nai?' Gdje ideš? ili ไปใหนมา 'pai nai maa? Odakle ideš odakle dolaziš? i กินข้าวหรือยัง'kin khaaw reu jang?' (vidi ilustraciju) Jeste li već jeli? Ovo su pravi originalni tajlandski pozdravi.
Kralj Rama V pokrenuo je civilizacijsku ofanzivu
Od početka prošlog veka, a posebno od tridesetih godina, Tajland je morao da se vesternizuje. Počelo je sa slavnim kraljem Ramom V (Chulalongkorn) koji je mnogo putovao, prvo u Indiju i Holandsku istočnu Indiju, a kasnije i u Evropu. Povrijedili su ga kontrasti koje je vidio između 'civiliziranog' Zapada i vlastitog još uvijek 'varvarskog' Sijama.
Takođe da zadrži kolonijalne sile podalje, pokrenuo je civilizacijsku ofanzivu, koja je nastavljena pod narednim kraljevima i dostigla vrhunac tokom ultranacionalističke vladavine feldmaršala Luang Plaeka Phibunsongkraama (u daljem tekstu Phibun, nije mu se sviđalo ime Plaek, što znači 'čudno', otprilike 1939-1957).
Mnogi elementi civilizovane zapadnjačke kulture nametnuti su Tajlanđanima, kodeks oblačenja (muškarci i žene su često hodali golih grudi), pantalone, suknje i pokrivala za glavu postali su obavezni, a žvakanje betela je zabranjeno. Na kraju će mnogi elementi ove uvezene kulture biti slavljeni kao tankost, drevni tajlandski identitet.
Godine 1943. 'sawatdee' je postao službeni tajlandski pozdrav
Dio ove vesternizacije bila je upotreba jezika. To je period u kojem su izmišljene mnoge nove tajlandske riječi. Prema legendi, profesor Phraya Uppakit je prvi uveo pozdrav 'sawatdee' na Univerzitetu Chulalongkorn gdje se brzo proširio po kampusu i šire.
Ali Phibun je bio taj koji je 'sawatdee' učinio 'zvaničnim' tajlandskim pozdravom 1943. godine, osam mjeseci nakon pojednostavljenja tajlandskog pisma. Dana 27. januara 1943. Odsjek za propagandu je objavio sljedeće:
Njegova ekselencija premijer je razmotrio ovo pitanje i došao do zaključka da u cilju promocije naše vlastite časti i časti Tajlanđana na način koji će promovirati hvalu Tajlanđana kao civiliziranog naroda i također jer stanje našeg uma mora postojati moderan, novi pozdrav, te je stoga odredio sljedeće. Svi zvaničnici ujutro bi se trebali pozdraviti sa 'sawatdee' kako bismo se jedni prema drugima odnosili kao prijatelji i koristili samo obećavajuće riječi. Osim toga, molimo sve državne službenike da ovaj pozdrav koriste i u svojim domaćinstvima.
'Sawatdee' se koristi gotovo isključivo u visokom društvu
Ovako je započeo pozdrav 'sawatdee'. Još uvijek smatram da je ovaj pozdrav pomalo nezgodan u svakodnevnom životu, koristi se gotovo isključivo u 'visokom društvu', ili ono što je za njega, u formalnim prilikama, i od strane iseljenika koji misle da je to vrhunac tajlandske ljubaznosti jer je to ono što putovanja vodiči i jezičke knjige su nas uvjerile.
Komisija za nacionalni identitet je 2008. godine pokrenula kampanju za zamjenu engleskog "hello" sa "sawatdee" u telefonskim pozivima, što je bio promašaj. Ironično je da je tako novi pozdrav kao što je 'sawatdee', nastao iz ideje vesternizacije tajlandske kulture, sada postao sastavni dio drevne tankost, tajlandski identitet, je uzvišen.
Riječ 'sawatdee' dolazi iz sanskrita
'Sawatdee' nije tajlandska riječ, već dolazi iz sanskrita (završetak -dee-, podsjeća na tajlandsku riječ za 'dobro', ali nije). To je adaptacija sanskritske riječi 'svasti' koja znači 'blagoslov' ili 'blagostanje' i ima korijen zajednički sa riječju 'svastika', svastikom, drevnim hinduističkim simbolom za 'ugodnu, povoljnu naklonost'. Možda je slučajnost što je Phibun bio obožavatelj italijanskog, njemačkog i japanskog fašizma, ali možda i nije.
Osim 'sawatdee', izmišljene su i druge riječi kao što su 'aroensawat' (uporedi 'Wat Aroen', hram zore), dobro jutro i 'ratreesawat', laku noć, ali ove se mogu naći samo u literaturi, retko ko poznaje ih više. Uzgred, 'sawatdee' se često skraćuje u 'watdee' (vidi ilustraciju).
Ako pozdravite Tajlanđanina u neformalnoj situaciji, posebno na selu, recite 'kin khaaw reu jang' (srednji, padajući, rastući, srednji ton), Jeste li već jeli? ili 'pai nai ma' (srednji, rastući, srednji ton), odakle ste došli? To zvuči tako toplo.
Za 'thainess' pogledajte članak www.thailandblog.nl/background/ik-ben-een-thai/
Hvala na ovoj lekciji iz kulture/istorije. Mnogo volim kada ljudi pitaju da li ste već jeli. Također shvatim da Tajlanđani ovo pitaju na engleskom. Da, i dosadni vozači tuktuka, ali ako samo idete u šetnju kroz sela i predgrađa, i mene su nekoliko puta pitali („pai nai“ „gdje ideš? ili oboje). Iako često ostaje uz prijateljski osmeh / klimanje glavom. Oni su znatiželjni kada ludi / zalutali farang (sam) šeta ulicama.
Ovdje u Isaan paj naj se ne koristi mnogo samo od strane konobarica i klošara, ovdje ljudi kažu krapong ili krapon, ne znam šta to znači.
ionako nije khap khun.
I ja lično imam nesto u šta se ti mešaš, ali pre svega šta ti znaš o tome??
Khin Kao se ovde koristi pre nego što jedem, ili khao nohn pre nego što odem na spavanje.
Živim blizu Mancha Khirija i svi ovdje koriste pai nai.
U našem selu kažu pai sai?
obično kažem pai talaat i onda se smiju
Ovdje u Isaan paj naj se ne koristi mnogo samo od strane konobarice i skitnice, ovdje ljudi kažu krapong ili krapon, što znači ja jesam, u slobodnom prijevodu: i ja.
ionako nije khap khun.
I ja lično imam nesto u šta se ti mešaš, ali pre svega šta ti znaš o tome??
Khin Kao se ovde koristi pre nego što jedem, ili khao nohn pre nego što odem na spavanje.
Oni zapravo nikada ne govore engleski hello to thora juice/mobuy - ali tajlandski prevod, ili "allo" - zvuči više francuski. Zatim dolazi neizbežno pitanje „gde si sada“.
U BKK obično čujete: yang may ma-mee rot thit. Drugim riječima: još nije stigao, postoji gužva/fajl.
Upravo sam završio dvodnevno putovanje autobusom sa 2 Thai prijatelja koji trče. Jedan od njih ima svoje kombije sa kojima smo bili i ispričao je koje su mu čudne navike stranaca i druge priče.
Njemu je, na primjer, čudno da stranac uvijek kaže laku noć i dobro jutro kada odu na spavanje ili se bude. Tajlanđanin ne govori ništa, ali nestaje i ponovo se pojavljuje ne govoreći ništa.
Inače, reč san mu je bila veoma čudna. Dvoje veoma pijanih Holanđana, koje je prevezao iz Nongkaija u Bangkok, zatražili su da spavaju u Koratu. Mogao je izgovoriti riječ prefekt. Suputnici su smatrali da je još luđe što žele da idu u hotel na putu, dok je u veoma luksuznom minibusu bilo samo 6 veoma prostranih sedećih/spavaćih sedišta. Spavate na putu, zašto plaćate i hotel? Bili su udvojeni od smijeha.
Dragi Hans,
Sawatdee khrap/kha uvijek stvara određenu distancu, poput 'Kako ste? na engleskom. Zaista nije da je 'sawatdee' ustaljeni pozdrav za sve sfere života, osim u formalnim situacijama. Primjer: krenete svježom jutarnjom šetnjom kroz polja pirinča i upoznate čudnog farmera. Možete reći 'sawatdee', on odgovara isto i onda svako ide svojim putem. Možete vrlo dobro reći pai nai Gdje idete? To je toplo i prijateljski i poziva vas na kratak razgovor. I to je problem.
Opšti komentar. Moje iskustvo je da tajlandski partneri uvijek uče svog ljubavnika službenim riječima, a nikada razgovornim, slatkim ništarijama, a kamoli psovkama ili psovkama, koje se također široko koriste na Tajlandu. Ali vaša voljena osoba će i to poricati. Pitajte je šta su "prokletstvo" i "sranje" na tajlandskom. Postoje i na tajlandskom, a ako neko udari čekićem po palac, čućete i to.
Ruud,
Naravno, kažete sàwàtdie khráp u svim formalnim situacijama i ljudima koje ste tek upoznali. Ali ako i dalje kažete samo sàwàtdie svom susjedu kojeg poznajete 10 godina, to nije zabavno. U Holandiji ne kažete uvijek ljudima koje dobro poznajete 'kako ste, gospodine Jansen?', možda samo iz zabave. Kažeš: 'kako si, Piet? Opet pereš auto?' 'Loše vrijeme danas, reci!' "Hej, dobro izgledaš danas, stari!" itd.
I nikad ne razumijem zašto ne možete naučiti tajlandske psovke. Zar ne znaš nijednu holandsku ili englesku psovku? Mislite li da Tajlanđani nikad ne prozivaju jedni druge? Čak i Prayut ponekad koristi psovke poput 'âi hàa' i khîe khâa na svojim konferencijama za štampu i govorima. Suthep je također bio vrlo dobar u tome kao ie ngôo, što znači 'glupa kučka'. Pogodi ko je pogodio.
Ako poznajete svog komšiju 10 godina, na Tajlandu ste dovoljno dugo da znate kako da ih pozdravite.
Prije toga, najsigurnije je ograničiti se na formalni pozdrav.
Inače, način pozdravljanja ne zavisi samo od osobe, već i od situacije.
Ljudima koje srećem svaki dan obično samo kažem sawatdee ili sasavatdee khrap, bez wai.
"Pai nai maa" je obično neprikladno i bojim se da će se "kin kwaaw leew ruu yang" shvatiti kao poziv na večeru.
Prijateljima koji su se preselili u grad, reći ću sawatdee khrap i napraviti wai kada ih sretnem.
Međutim, ako ostanu u blizini i češće naiđem na njih, to će biti ograničeno na saatdee bez waia.
Seoskom poglavari obično mahnem kad prođem, a on sjedi sam.
Ponekad pozove na razgovor.
Da li sjedi napolju sa svojom porodicom, ja priđem i onda pozdravim porodicu sa savatdijem.
Je li on sa trećim licima, kažem sawatdee i također napravim wai.
S druge strane, seoski glavar se takođe često rukuje.
Uvijek formalno pozdravljam opata sa savatdi khrap i wai
Odgovor je onda savatdee ili zdravo, zdravo.
Ono što suprotstavljam pozdravima je "Zdravo" mladih.
Tome uče omladinu u školi (takođe je u školskim knjigama)
Kažem im da ovo nije ljubazan oblik pozdrava prema starijem čovjeku.
Lijepo za tvoje prijatelje ili roditelje, ali ne i za druge.
โง่ (ngôo) inače znači glup.
Decenijama putujem na Tajland, a ovdje već nekoliko godina živim sa partnerom iz Tajlanda. Kad smo u rodnom gradu čujem kako članovi porodice pričaju jedni s drugima rano ujutro, više viču iz jedne kuće u drugu. Kada pitam partnera "o čemu pričaju?" Onda je odgovor: šta jedete danas? To je tajlandski!
Oni su ljubazni što pričaju, ne govore ništa...
Čak i kada izađem iz stana, obezbeđenje ili drugi poznanici iz Tajlanda kažu „gde ideš?“ Nije da ih zanima kuda idem, ali samo žele da budu pristojni i prijateljski raspoloženi i da pokažu interesovanje. Osim Sa waa de khrap, to su jednostavni oblici ljubaznosti.
Pai hnai, kin khaaw lew hmai i sabai dee hmai su neformalni pozdravi, bez zadržavanja jedan drugog.
Više kao potvrda da ste viđeni i da ste poznati/prihvaćeni.
Ponekad je i dodirivanje tebe dio toga.
Pai sai je lokalni dijalekt u Isanu i svakodnevno mi ga govori mali dječak koji je nešto viši od mog koljena.
Sawatdee je malo formalniji i više se koristi kada prestanete da razgovarate.
Službeni pozdrav za turiste u turističkim mjestima je He You!!
Lijepo Tino kako nastavljaš analizirati tajlandski jezik. Vaš prijevod "pai nai maa" je vrlo doslovan i stoga djeluje pomalo čudno. Radije bih to preveo kao “gdje si bio”. Mislim da je "Kin ili Thaan khaauw rue yang" najčešće korišten oblik neformalnog pozdrava.
Ta riječ maa čini da to ide u prošlost, jer ste na putu nazad.
Pai nai postaje "kuda ideš?"
Maa ovo pretvara u "gdje si otišao"/ "gdje si bio."
Kad idem od kuće, uvijek pitam “pai nai”.
Kada hodam u pravcu svoje kuće, ljudi uvijek pitaju “pai nai maa”.
Riječ “maa” je malo zbunjujuća jer se često koristi s riječju “leew”.
Pitao sam se da li bi to „maa……leew“ moglo biti povezano sa nekim oblikom povratka.
Ali čak i ako je neko jeo kod kuće, može se reći “phom kin khaaw maa leew”, ili “phom kin khaaw leew”.
Moguće je da je u prošlosti to “maa” bilo povezano s povratkom, ali danas očigledno ne.
Drugom Ruudu: Zaista znam samo izraz maa lew, ako je također došlo do pokreta.
Maa znači doći.
Kada SAM u nečijoj kući i pitam da li je završio s jelom, nikad nisam dobio odgovor kin khaaw maa lew.
To je uvijek kin leew ili kin khaaw leew i nikad kin MAA leew.
Međutim, ako sam na nečijim vratima, to se može pretvoriti u kin maa leew.
Čak i ako je jeo kod kuće.
Ali jelo kod kuće se možda dogodilo na drugom mjestu nego što sam ja u tom trenutku i govornik je došao do mene.
Ugrubo prevedeno: jeo sam unutra i onda sam otišao do tvojih vrata.
Ali to je moje tumačenje i možda je tajlandski jezik suptilniji,... ili traljaviji.
I nešto Tino. Sawatdee Khrap ili Wadee khrap ili samo Wadee, wadee (2x brzo uzastopno) je manje formalno po mom mišljenju kako vi kažete.
“Ratreeswat nolafandee” jednom sam naučio od konobarice, kada smo zaista išli na spavanje. Očigledno književna osoba. Ionako svi razumiju.
Dragi Frans, mora da je bilo jako kasno kad si legao na spavanje i možda zato nisi čuo pravilan izgovor pa si to tako napisao. Sasvim je moguće da mnogi znaju na šta mislite, ali bilo bi bolje da to kažete ovako, Ratriesawat Noonlap fandee što otprilike znači, Laku noć spavajte i dobro sanjajte.
Zaista je iz fonetskog pamćenja koje je bilo na kraju svoje latinice. Hvala na ispravci i razmislit ću o tome kasnije.
Sawatdee mi se redovno govori.
Ali samo pri susretu, pa ako neko dođe meni, ili ja nekom drugom.
Ostali izrazi se koriste kada samo prolazite.
Djeca osnovnoškolskog uzrasta često su vikala "Dobro jutro" kada su me ugledala (iz Dobro jutro učiteljice kako ste u školi)
I ujutro, popodne i uveče.
Učiteljica vjerovatno ne zna bolje.
Objasnio sam im nekoliko puta značenje jutra, a sada i neka djeca počinju da viču Dobar dan.
Očigledno je to znanje zarazno, jer ih ima više od onih kojima sam to objasnio.
Pa ne znam gde ti onda živiš. Živio sam u Bangkoku 4 godine i sada u Chiang Maiu 2,5 godine, ali ovdje se svi zaista pozdravljaju sa Sawasdeejem. I moji tajlandski prijatelji među sobom
Zaista, Nicole moja žena je Tajlanđanka i mislim da je lijepo što odjednom pripadamo 'višim krugovima'...
Da li je to tačno ako živite na selu, a na putu ste, pozdravljeni ste sa "Pai nai"? Na primjer, ako neko zna da ste već na putu kući, da li se ovaj pozdrav mijenja u "Pai nai" maa"? s tim da se obje varijante više odnose na pozdrav, a mnogo manje na to da znate gdje tačno idete ili gdje ste bili. Samo kada nekoga posjetite, a već ste stigli u njegovu kuću ili na dogovoreno mjesto sastanka, na primjer, primjenjuje se Sawasdee.
Danas više ne morate da namećete zapadnu „civilizaciju“ na Tajlandu. To je naširoko dobrodošlo na Tajlandu. Coca Cola, KFC, Mac Donalds, bowling centri, bioskopi, da ne spominjemo cijeli digitalni rimram i masovnu komunikaciju. Saronge su posvuda zamijenjene nemaštovitim farmerkama. Internacionalna odjeća. Plastika posvuda Limenka posvuda. A ujutro: Dobro jutro. Veče Laku noć. Ne učestvujem. Na Tajlandu jednostavno idem u krevet a da nikome ne kažem.
Treba biti vrlo oprezan da se uobičajeni pozdravi isanskog sela ne smatraju tajlandskom normom, jer to nisu. I nikada ne koristite ove pozdrave u centralnom Tajlandu i svakako nikada u metropoli Bangkoka, jer ćete tada odmah biti klasifikovani kao seljaci i više se nećete smatrati dobro obrazovanim.
Dodatni savjet.
U centralnom Tajlandu i Bangkoku govore samo standardni jezik i svakako ne isanski dijalekt.
Khin Khao reuh yang me ni najmanje ne iznenađuje. Kada vidite šta prosječni Tajlanđani jedu svaki dan, zapitate se zašto ne puknu od velikog praska kao u francuskom filmu "La Grande Bouffe" At the Pai nai mar? ljudi će se bez sumnje zapitati u kojem ste restoranu jeli. U Pai nai? Da li ljudi misle: gdje ćeš jesti? Mogu li da vas pratim?
Poštovana mesnica,
Hvala vam na zanimljivim, promišljenim i informativnim komentarima. To je veoma cijenjeno. Na taj način nešto naučimo.
Generalno, mislim da ne biste trebali pretjerivati s tih nekoliko riječi koje znate kao prosječan turista.
Ponekad vidim Amerikanca kako ulazi u bar, viče 'sawatdee krap' vrlo glasno, s naglaskom na r i njegovo p u raku, a onda viče na najameričkiji način: Dva piva molim! Kao da već tri sedmice slavi Ramazan.
Niko nije impresioniran time. I mada mrzim francuski i francuski: C'est le ton qui fait la musique.
Samo ću sutra u baru pitati šta misle kad ih pitam odakle su i kuda idu.
Tino Kuis, apsolutno ne želim da te ispravljam. Ako tako mislite, izvinjavam se. Istina je da me svaki Tajlanđanin, uključujući i komšije, koji dođu u moju kuću ili sa kojima sretnem na ulici uvijek pozdrave, Sawatdee i niko me nikada nije pitao “Pai Nai?”. Ponekad to radim sam, ali onda se osoba kojoj to kažem pomalo iznervira.
Theo,
Zaista cijenim kada me ljudi isprave ili dopune. Iz reakcija ovdje možete vidjeti da je svuda različito i među različitim ljudima. Naravno, uvijek kažem strancima, starijima i 'otmjenim' ljudima 'sawatdie tight'. Za bliske poznanike, prijatelje, porodicu itd 'pai nai. To je toplije, što odgovara našem 'hej, čovječe, gdje ćeš?' Ili 'Roon, ne' 'Vruće, reci!' itd.
Ovdje na jugu također je rijetkost da se pozdravljaju sa "paai nai" ili "kin khaaw leaaw... Sawaddee Khap nakon čega slijedi "sabaai dee maai" je uobičajeno ovdje. Ponekad to čujem, ali tada samo stari ljudi tako pozdravljaju.
Prilikom ustajanja i odlaska na spavanje obično se ne izrazi nikakva želja... tu su ujutro i uveče iznenada nestanu. Nekada mi se to činilo čudno i bezobrazno, više ne, ali ja uvijek kažem kad idem na spavanje i poželim dobro jutro kad ustanem, barem ako nisam prva osoba koja se probudi, što inače jesam .
U Chiang Maiju moje iskustvo je slično Tinovom. Kao pozdrav retko čujem sawatdii, ali često pai nai/ pai nai maa i takođe kin kaaw ruu yang. Ne očekuje se opširan odgovor, ali to može biti otvaranje za razgovor.
Ako se vidi da dolazim sa pijace ili sam bio u 7-11, suu arai se koristi i kao pozdrav, sta ste kupili? , rekao je. Čak i tada je dovoljna kratka reakcija.
Mislim da sve zavisi od toga šta je uobičajeno u toj regiji, a posebno koliko dobro ili površno poznajete tu osobu.
Mislim da je Tino samo želio da jasno stavi do znanja da postoji više od prilično cool “Sawatdee” da nekoga pozdravi.
Upravo…….
Koji je 'standardni' odgovor na pitanja 'Gdje idete?' Jeste li već jeli?
Standardnog odgovora nema, jer oni sami po sebi nisu pitanja na koja ljudi zapravo žele odgovor.
Više je nešto da se pozdravite i eventualno započnete razgovor.
Pitanja se postavljaju više iz ljubaznosti, jer pokazuje interesovanje za ono što osoba radi, hoće da uradi ili je uradila.
(Naravno, to možete nazvati i radoznalošću)
Ili započnete razgovor sa osobom koja vam postavlja to pitanje, ali ako vam se ne sviđa ili nemate vremena, možete joj jednostavno reći kuda idete. Stoga, to ne mora biti vaš stvarni krajnji cilj ako ga ne želite. Takođe može biti vrlo uopšteno, kao što je „Idem u autobus, na pijacu itd…. Da li dolazite iz hrane ili ćete negdje jesti?Možete naravno i to reći.
Zapravo je vrlo jednostavno: Pai Nai Ma ili ukratko Pai Nai kažete bliskim prijateljima i poznanicima ili komšijama kada se sretnete, Sawasdee Krap/Ka nakon čega slijedi Wai koji kažete strancima ili ljudima sa "višim" statusom.
Kin Khao Leaw kažete samo dobrim prijateljima i poznanicima ili komšijama nikad strancima ili ljudima sa "višim" statusom.
To su oblici ljubaznosti koji ne traže toliko odgovor, možete reći istinu ili jednostavno dati nejasan odgovor u stilu tamo (pai ti podne ili pai podne ili ti podne ukratko) ili stoga (ma ti podne) i to je popraćeno klimanjem glave ili nejasnim pokretom ruke.
Odgovor na Kin Khao Leaw (Reuh Yang) je Kin Leaw (već pojeden) ili Kin Yang ili samo Yang (još nije pojeden)
Dajte sve od sebe, Linda
Samo dodatak o Kin Khao Leawu (Reuh Yang) ovo kažete samo ujutro, u podne i navečer oko vremena obroka, pa znam da Tajlanđani (mogu) jesti cijeli dan, ali to je konvencija da se to radite tokom ovih delova dana, a ne tokom dana. Ali postoji izuzetak: ovo možete reći ili će vam se reći ako vi ili neko jedete van 'normalnog' vremena za obrok. To je zapravo prikriveni poziv da nam se pridružite na večeri.
Pojedi ih, ćao Linda
Zatim imamo i Sabai Dee Mai (pristojan prema dobrim prijateljima) ili Sabai Dee Mai Krap/Ka (pristojniji prema poznanicima ili komšijama) ili Sabai Dee Mai Na Krap/Ka (najljubazniji) to kažeš samo prijateljima, poznanicima ti nisam vidio neko vrijeme, da ne bi strancima i/ili osobama sa 'višim' statusom
Sada mislim da konačno razumijem zašto jedna sobarica uvijek pita: 'Gdje ideš?'