Različiti pogledi na ep Khun Chang Khun Phaen
Khun Phaen i sin (noiAkame / Shutterstock.com)
Svako književno djelo može se čitati na mnogo načina. Ovo se također odnosi na najpoznatiji i najcjenjeniji ep u tajlandskoj književnoj tradiciji: Khun Chang Khun Phaen (u daljem tekstu KCKP).
Bili su to putujući pripovjedači i trubaduri koji su je izvodili po dijelovima po selima za publiku koja se smije i plače. Priča možda datira još od 17e vijeka, prenosio se usmeno i uvijek je dopunjavan novim narativnim linijama. Početkom 19e vijeka, kraljevski dvor je vodio računa o njemu, prilagođavao ga normama i vrijednostima tog vremena i zapisivao. Oko 1900. godine princ Damrong je objavio najpoznatije izdanje u štampi.
Ovaj članak je već neko vrijeme bio spreman, ali je sada ažuriran nakon prekrasnog prijevoda epa Roba V.
Kratak sažetak priče:
Chang, Phaen i Wanthong odrastaju zajedno u Suphanburiju. Chang je ružan, nizak, ćelav čovjek, rđav glas, ali bogat i povezan s kraljevskom porodicom. Phaen je, s druge strane, siromašan, ali zgodan, hrabar, dobar u borilačkim vještinama i magiji. Wanthong je najljepša djevojka u Suphanburiju. Ona upoznaje Phaena, koji je u to vrijeme bio početnik, tokom Songkrana i započinju strastvenu vezu. Chang pokušava osvojiti Wanthong svojim novcem, ali ljubav pobjeđuje. Phaen napušta hram i udaje se za Wanthong.
Nekoliko dana kasnije, kralj poziva Phaena da vodi vojnu kampanju protiv Chiang Maia. Chang grabi svoju šansu. On širi glasinu da je Phaen pao i, s Wanthongovom majkom i njegovim bogatstvom kao saveznicima, uspijeva uhvatiti nevoljnog Wanthonga. Wanthong uživa u svom udobnom životu sa svojim novim, pažljivim i vjernim mužem.
Tada se Phaen vraća iz svoje pobjede na bojnom polju s prekrasnom ženom, Laothong, kao plijen. Odlazi u Suphanburi i traži svoju prvu ženu, Wanthong. Nakon ljubomorne svađe između Laothonga i Wanthonga, Phaen odlazi, ostavljajući Wanthonga s Changom. Zbog prekršaja, kralj preuzima Laothong.
Phaen se vraća u Suphanburi i kidnapuje Wantonga. Nekoliko godina žive u samoći u džungli. Kada Wanthong zatrudni, odlučuju se vratiti u Ayutthayu gdje Phaen nervira kralja tražeći Laothongov povratak. Phaen je u zatvoru gdje se Wanthong dobro brine o njemu.
Ali tada Chang zauzvrat kidnapuje Wanthong i odvodi je u svoju kuću gdje ona rađa Phaenova sina. Dobio je ime Phlai Ngam i odrastao je kao pljuvačka slika svog oca. U ljubomornom raspoloženju, Chang pokušava da ga ubije ostavljajući ga u džungli, što ne uspijeva, a Phlai Ngam se povlači u hram.
Prolaze godine u kojima Phlai Ngam ide očevim stopama. On je pobjednik na bojnom polju rata i ljubavi. Chang ne odustaje od borbe za Wantonga. On moli kralja da definitivno prizna Wanthong kao svoju ženu. Kralj doziva Wanthong k sebi i naređuje joj da bira između svoja dva ljubavnika. Wanthong oklijeva, imenujući Phaen kao svoju veliku ljubav i Changa kao svog vjernog zaštitnika i dobrog čuvara, nakon čega je kralj razbjesnio i osudio je na odrubljivanje glave.
Wanthong je odveden na mjesto pogubljenja. Njen sin Phlai Ngam čini krajnje napore da omekša kraljevo srce, kralj pomiluje i preinačuje kaznu u zatvor. Brzi konjanici, predvođeni Phlai Ngamom, odmah polaze iz palate. Nažalost prekasno, pošto izdaleka vide dželata kako podiže mač i taman kada Phlai Ngam stiže, on pada Wanthongovom glavom.
Odrubljivanje glave (ne Wanthongu, nego Khun Phaenovom ocu) – (JaaoKun / Shutterstock.com)
Tajlandski pogled na književnost
U početku je rasprava o književnosti na Tajlandu najviše pažnje usmjerila na formu, a to je i danas slučaj u većini udžbenika. Radilo se o izboru riječi, aliteracijama, rimi i ritmu, dok se nije smatralo potrebnim detaljnije raspravljati ili suditi o sadržaju.
To se promijenilo turbulentnih XNUMX-ih. Pored rasprave o društvenim i političkim promjenama, pojavio se novi pokret koji je više privlačio sadržaj književnosti. Tome nije izbegao ni epski KCKP. Bilo mi je krajnje iznenađujuće i informativno pročitati koliko se ponekad vrlo različitih interpretacija epa pojavilo. Oni se nalaze u dolje spomenutoj knjizi. Spomenut ću ih ukratko i dodati svoje tumačenje.
Sijamsko društvo nije poznavalo (i nema) principe
To je bilo mišljenje ML Boonlua Debryasuvarna. Bila je trideset drugo dijete plemenitog oca i prva studentica na Univerzitetu Chulalongkorn, što je omogućeno nakon revolucije 1932. Studirala je književnost, kasnije predavala i pisala članke i knjige. Njen esej o KCKP pojavio se 1974. godine. U njemu pokazuje kako niko u epu ne brine o principima ili pravilima. Vlasti su nesposobne, a prekršioci se rijetko kažnjavaju. Inače, ona daje isti oštar sud o stanju stvari u svoje vrijeme.
Phaen je nastavio put, na groblju je pronašao tijelo preminule trudne žene. Svojim mantrama je kontrolisao njen um i izvadio fetus iz njene materice. Uzeo je uplakano dijete u naručje i krstio ovaj duh kao svoj Kuman Thong
Agresivnost likova u epu KCKP
Cholthira Satyawadhna je također diplomirao na Univerzitetu Chulalongkorn sa disertacijom odobrenom 1970. pod naslovom: 'Primjena zapadnih metoda moderne književne kritike na tajlandsku književnost'. Čolthirakova psihološka analiza zasniva se na suprotstavljenim frojdovskim konceptima 'želje za smrću' i 'želje za životom', posebno u seksualnim odnosima. Odatle ona objašnjava agresivni i sadistički stav Khun Phaena i mazohističko raspoloženje Wanthonga.
“Tako si pun sebe, Wanthong, skoro sam isjekao Khun Changa na komade, ali TI si taj koji vara ovdje. Die Wanthong!” Udarao je nogama i izvukao mač.
Ep KCKP predstavlja moralni budistički pejzaž
Radnja KCKP smeštena je na početak 19e stoljeća koje je sijamski dvor prilagodio preovlađujućim normama i vrijednostima koje je sud želio uspostaviti i propagirati. Warunee Osatharom je ranije opširno pisala o ljudskim pravima, položaju žena i odnosu države i društva. U eseju oko 2010. godine ona pokazuje kako sud koristi moralni kodeks iz budističkih spisa da uspostavi ideologiju budističke i rojalističke države. Khun Phaen je 'dobar' čovjek jer je odan kralju, a Wanthong loša žena jer ignorira kraljeve želje i po logici karme to plaća životom.
“Phlai Kaeo je vaš partner iz prošlih života. Ni sto hiljada drugih muškaraca ne može osvojiti tvoje srce. Brinem se da li uopšte znaš kako da se brineš o njemu. Ne biste trebali praviti greške koje bi mogle naljutiti vašeg supružnika. Ostanite smireni bez obzira na situaciju, pokažite mu poniznost i slušajte ga. Nemojte biti ljubomorni i ne pravite probleme. Ako neko pogreši, prvo razgovarajte o tome zajedno. Nemojte se svađati i vikati. Neka budete blagosloveni stalnom srećom. Hajde sada, tvoj muž te čeka”. I s tim riječima Phim uđe u kuću za mladence. Kako i priliči dobroj ženi, Phim se klanjala pred noge svog gospodara, gospodara i muža.
Grad, selo i džungla su odlučujući faktori za identitet i (slobodnu) volju
David Atherton napisao je prvu stranu tezu o KCKP-u 2006. godine. On pokazuje kako se pogledi, ponašanje i identitet osoba u epu mogu razlikovati u zavisnosti od toga gdje se nalaze. U gradu su uglavnom vezani obavezujućim propisima koji tamo važe, dok je to znatno manje slučaj u selu i domaćinstvu. U džungli u kojoj Phaen i Wantong provode mnogo mjeseci, konačno mogu biti oni sami. Gotovo sve ljubavne scene iz KCKP opisane su iz prirodnih pojava: pljuštanja kiše, bijesnih naleta vjetra, grmljavine i munja, a zatim spokojnog mira i tišine.
Jednom duboko u džungli, par je uživao u impresivnoj prirodi. Polako se njena ljubav prema Khun Phaenu vratila i vodili su ljubav ispod velikog drveta banjana.
Buntovni Phaen i borba za vlast
Mnoge tradicionalne narodne priče iz Tajlanda okreću postojeću stvarnost i osnovna vjerovanja naglavačke. Boginja riže je jača od Bude, Sri Thanonchai je pametniji od kralja i tako u ovom epu. Običan narodni čovjek, Khun Phaen, na mnogo načina se suprotstavlja moći i bogatstvu vladajuće klase koje posjeduju sa svog formalnog položaja. Khun Phaen se suprotstavlja svojoj individualnoj moći i znanju. To je majstorstvo koje je ovladao samim sobom. Chris Baker i Pasuk Pongpaichit upoređuju ga s legendom o Robinu Hoodu. Wantong nije osuđena na smrt zato što je bila loša žena, već zato što je otvoreno potkopavala kraljev autoritet. Mnoge popularne priče iz starih vremena govore o tome. Moć kralja i suprotstavljena moć naroda. Mora da se svidjelo publici.
Phra Wai je požurio u palatu i koristio se mantrama da dovede kralja u pozitivno stanje uma. "Šta te dovodi ovdje? Jesu li već pogubili tvoju majku?” upitao je kralj
Wanthong je buntovna i nezavisna žena, rana feministkinja?
Moj doprinos je ovo. Gotovo svi komentari na ep KCKP prikazuju Wantong kao zlu ženu. Voli dva muškarca, snažne je volje, emocionalna i nikada ne kvari riječi. Odbijajući da se povinuje preovlađujućim društvenim normama za žensko ponašanje, ona sama bira i ide svojim putem. Ona se čak i ne pokorava kralju i mora to platiti odrubljivanjem glave. To je na neki način čini modernom ženom, možda bi je trebalo nazvati feministkinjom iako je to više aktivizam. Moguće je da su se u svim onim vekovima dok se ep izvodio po selima i gradovima, Vantongu mnogi divili, potajno, a posebno žene.
Majka je prišla Wanthongu: „Kao udovica postaješ kraljevo vlasništvo. Samo prihvati Khun Changovu ruku. Jedino što mu nije u redu je glava, ali on je bogat čovjek i može se dobro brinuti o tebi”. Wanthong uzvraća: „Vidiš samo njegov novac, čak i da je pas ili svinja, ipak bi me dao. Imam samo šesnaest godina, a već dva muškarca?!”
I to me dovodi do poslednjeg zapažanja. I u prošlosti je bilo mnogo suprotstavljenih stavova. Mislim da su ove narodne priče često imale namjeru da vladajuću klasu i preovlađujuće norme i vrijednosti stave u drugačijem svjetlu kroz ponašanje glavnih likova u pričama, bez sumnje na oduševljenje publike. Zato su bili toliko popularni
Resursi i još mnogo toga
- Pet studija o Khun Chang Khun Phaenu, The Many Faces of a Thai Literary Classic, uredili Chris Baker i Pasuk Phongpaichit, Silkworm Books, 2017 – ISBN 978-616-215-131-6
- Priča o Khun Chang Khun Phaenu, Sijamski veliki narodni ep o ljubavi i ratu, Silkworm Books, 2010 – ISBN 978-616-215-052-4
- Sažetak KCKP Roba V:
www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-thailands-most-famous-legende-part-1/
www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-thailands-most-famous-legende-part-2/
www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-thailands-most-famous-legende-part-3/
www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-thailands-most-famous-legende-part-4/
www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-thailands-most-famous-legende-part-5-slot/
Jedan moj raniji deo o:
- KCKP sa više informacija: www.thailandblog.nl/cultuur/khun-chang-khun-phaen-het-most-famous-epos-thaise-literatuur/
- O tome da je Sri Thanonchai pametniji od kralja: www.thailandblog.nl/cultuur/sri-thanonchai-iaanse-tijl-uilenspiegel/
U ranijim vremenima, region je bio uglavnom matrijarhalni, pa su porodične veze išle preko majke, a ne oca. U jednom trenutku to je nagnulo ka patrijarhalnom društvu, ali ne brišete tragove kao onaj 1-2-3. Nije ni čudo što je toliko te ženske moći i uvažavanja zadržalo. Wanthong je možda 'pogrešila' prema stavovima više klase s kraja 19. i početkom 20. veka ne znajući svoje mesto, ali će je sigurno hvaliti i druge grupe. Prelijepa žena, koja nije pala na usta i ne dozvoljava da se krtole prodaju za limun. Žena u koju se treba zaljubiti.
Vidite i na velikom broju drugih žena iz ove sage, ali iu starim pričama iz prošlosti (prije više od jednog vijeka), da su žene znale kako se snalaziti u stvarima i da nisu preuzimale prevrtljivu ili pokornu ulogu. Uzmimo, na primjer, žene koje otvoreno flertuju, što jasno proizlazi iz stvarne prakse. Tako da da, mislim i da je u danima putujućih pripovjedača mnogi gledaoci slušali ovaj ep sa odobravanjem i zabavom. 🙂
Žene su i dalje moćnije od muškaraca na Tajlandu.
Muškarci su šefovi, žene su gazde.
Tino, hvala na ovom objasnjenju! I sa zakašnjenjem moje zahvalnosti Robu V za njegov doprinos.
Za entuzijaste daljih analiza, uz malo guglanja, na internetu se može naći sljedeće:
1. Chris Baker i Pasuk Phongpaich sa:
— “Karijera Khun Chang Khun Phaena,” Journal of the Siam Society 2009 Vol. 97
(djelomično se preklapaju njihove analize u KCKP)
2. Gritiya Rattanakantadilok sa svojom tezom (jun 2016.):
– “Prevođenje priče o Khun Chang Khun Phaenu: predstave kulture, roda i budizma”
(Od čega se Poglavlje 2.2 bavi sadržajem: stvaranje duhova i čišćenje priča kroz „Siwalai” i takođe u vezi sa ženskim identitetom).