O le taua faasaga i faiga faa-Komunisi i Taialani i le va o le 1949 ma le 1980 na o mai faatasi ma le tele o le solia o aia tatau a tagata, fasiotiga tagata, fasiotiga tagata, faasalaga falepuipui ma ave faapagota. O se faʻataʻitaʻiga susulu ma le lauiloa o le 'Red Drum' fasioti tagata i Phatthalung (i saute o Thailand) lea e tusa ma le 3.000 tagata na fasiotia mataʻutia. O le tala i lalo e uiga i lena mea.

Le mou atu o Lim Phaosen

Iā Aokuso 7, 1972, o Lim Phaosen, o se faiaʻoga i le Itumalo o Phatthalung, na aveesea mai lona fale e lē toe foʻi mai. Na tuua e Lim lona fale i lena taeao e asiasi i se aoga i se isi itu. Na sau se fitafita e fesili e uiga ia te ia. Fai mai le tina o le toalua o Lim, Kloy Ketsang, e le o i ai o ia i le fale ma fai atu i le fitafita e toe foi mulimuli ane.

Na maua atu e le fitafita ia Limi i le isi itu ma faamalosia o ia e alu i le fale, sui lona ofu talaloa mo isi lavalava, ona ave lea o Lim i se tolauapiga a le vaegaau lata ane. O Chaweewan, le afafine o Lim e valu tausaga le matua, ma lona tinamatua sa fetagisi ma aioi atu i le fitafita e faataga e alu i le tolauapiga ae sa teena. Ina ua sau le faletua o Lim, Khruawan, i le fale sa matua popole lava o ia. Ae e le'i ta'u atu e le fitafita ia Kloy ma Chaweewan le mea tonu na ia ave ai Lim.

O Chom Kaewpong, o se tamaloa mai le nuu lava e tasi, na pueina foi i lena aso ae na tatala i tua i ni nai aso mulimuli ane. Na ia fai mai na ia vaai ia Lim i le tolauapiga. Na faanatinati atu Khruawan i le tolauapiga ma ana vailaʻau ae na taʻu atu e fitafita ia te ia latou te leʻi puʻeina Lim ma e le o iai o ia i le tolauapiga.

Na asiasi Khruawan i le tele o tolauapiga ma taulaga i le eria ae na le mafai ona maua Lim. Mulimuli ane, na ia feiloaʻi ai i se tagata na sao mai le togalauapi a Thachite ma taʻu atu ia te ia o Lim na susunuina i se 'thang daeng' (paila suauu mumu). Fai mai foi lenei alii na fasiotia Lim ona sa ia tetee i fuafuaga pi’opi’o a se tagata ta’uta’ua sa i ai sana konekarate e fausia se faleaoga.

Na avea Lim ma tagata faigaluega lautele mo le sefulu tausaga ae o lona faletua o Khruawan e lei mauaina se penisione pe oo foi i lona totogi mulimuli ona e leai se tino ma leai se tusi maliu (molimau i Thairata nusipepa, Fepuari 7, 1975)

O fasiotiga tagata

I le va o le 1969 ma le 1975, e tusa ma le 3.000 tagata na masalomia o ni komunisi na fasiotia i le itumalo o Patthalung. Na faia lenei mea e ala i le tuʻuina, ola ae o nisi taimi e le malamalama, i totonu o paelo suauu ma susunuina. O se paelo suauʻu na tuʻuina atu i ai se paʻu i lalo, tuʻu se tagata i totonu o le paelo ma tuʻu uma le mea i luga o le isi paelo suauu mu.

Na faia lenei mea e fitafita i tolauapiga eseese na salalau solo i le itumalo, e pei o Baan Kho Lung. O se faatoaga iina na nonofo ai vaega e lua o fitafita mai le nofoaga o Senanarong i Songkhla ma le fale o Ingkayuth Borihan i Pattani.

"O le faiga faavae a le malo o Thanom Kittikachorn e iu lava ina tuliesea le au faatupu faalavelave," o le tala lea a se tasi sa avea muamua ma leoleo o le lala faapitoa. Ae e lei faailoa mai lava e le malo le uiga o lena 'faaiuga'. A o susunuina e fitafita masalosalo i paelo suauu, o isi fitafita na fasiotia aiga atoa i Nakhorn Si Thammaraat ma na o le tuua o tino iina, na ia faaopoopo mai ai. 'Ua na'o le fa'atonuga na faia e le au faipule. O mea sese sa le maalofia'.

Sa faia foi e leoleo se sao i le ogaoga o le taofiofia, na ia faamaonia ai. Na auina atu e le ofisa o le atamai le lisi o igoa o tagata masalomia na fasiotia pe auina atu i le tolauapiga a le militeri i Baan Kho Lung.

O mea na manatua e Fon Silamul

O le taofiofia e leoleo ma le vaegaʻau na uunaʻia ai le faitau afe o tagata o le nuu i lima o le vaega faa-Komunisi faasolitulafono. O Fon Silamul, lea ua avea nei ma faipule o le itumalo, o se tasi o i latou. Na te manatua le fefe na mafua ai ona sola o ia i le tuasivi o Phu Banthat ina ua asiasi atu fitafita ma leoleo i fale o ona aiga ma ave uma alii i le tolauapiga a Baan Kho Lung.

Ina ua asiasi atu o latou tauaiga i le tolauapiga i ni nai aso mulimuli ane, na taʻu atu ai ia i latou ua faasaʻoloto nisi ae ua maliliu isi. Ua leai se isi na toe foi i le fale.

Fai mai Fon e le mafai ona ia manatua se alii, talavou pe matua, o loo nofo pea i nuu o Baan Na, Lamsin, Khao Khram, Baan Tone, Baan Loh Kwai, Baan Lam Nai, Baan Na Wong, Baan Rai Nua ma Baan Kongla ina ua uma ona salalau tala. o tagata na masalomia na fesoasoani i le au komunisi sa susunuina ola.

“O le a se mea e mafai ona fai e tagata o le nuu e pei o i tatou pe a tatou sanuisi i le va o taitai o le malo ma le Pati? Afai tatou te mumusu e galulue faatasi ma so o se tasi o i latou o le a tatou i ai i se tulaga lamatia tele. O le i ai i le itu o le au komunisi na foliga mai o le auala sili lea e ola ai pe a le mafai e leoleo ma fitafita ona puipuia i matou ma o mea uma sa matua leaga lava.'

Ina ua lē mafai ona faalagolago tagata i taʻitaʻi o le malo, na latou liliu atu i sui o le Communist Party o ē ua uma ona faavaeina i lenā vaipanoa i le iva tausaga ua mavae i le amataga o le 1960s. Na ia folafola atu o le a ia puipuia tagata o le nuu mai faiga sauā a fitafita ma tausia le tulafono ma le nofo lelei.

Na atili leaga le tulaga ina ua faaopoopo e taʻitaʻi o nuu igoa o tagata e ese o latou manatu i le lisi o igoa o tagata o loo masalomia o le komunisi.

Mu aano o le tagata

Ina ua fesiligia Fon ma isi tagata o le nuu pe na faapefea ona latou iloa o loo susunu ola i latou na pueina i totonu o paelo suauu, na latou fai mai e mafai ona latou faalogoina le feei o i latou na aafia i le afiafi atoa i le taalili o loli a le militeri ina ua aumai tagata masalomia i le tolauapiga. Na lagona e tagata o le nuu le mu aano o le tagata ma vaaia le asu o alu aʻe i le lagi i le po.

"I le taimi lava e tasi, o nisi na taofia na lafoina mai helikopa i luga o le tuasivi o Phu Banthad," o le tala lea a Fon.

Ina ua fesiligia pe i ai ni a latou faʻamaoniga o le fasiotiga tagata, na fai mai Fon ma isi tagata o le nuʻu na latou mauaina ni ulupoo ma ponaivi i le Klong Muay, latalata i le tolauapiga a Baan Kho Lung, ina ua tapunia le tolauapiga i le 1975. "O tamaiti na taaalo lakapi ma ulupoo ma na taʻu mai ia i matou o lefulefu ma isi tino na lafo i Lampham, o se vaega o Thlae Luang i Phatthalung," o le faaopoopo lea a Fon.

Talaaga: le fouvalega faa-Komunisi 1965-1983

E leʻi tele naua lenei fouvalega. O le fefe i faiga faa-Komunisi, e le o se mea e matua le malamalama i ai ona o le alualu i luma i Laos ma Vietnam, na sili atu nai lo le tulaga lamatia moni.

I le 1961, o vaega laiti o Pathet Lao (le Laotian communists) o le a ulufale atu i matu o Thailand. Sa latou faafaigaluegaina i vaega e masani ona sauaina, e pei o tagata mauga. Na auina atu tagata i Saina mo aoaoga. O sauaga moni na tupu i le 1965 ina ua amata ona osofaʻia e le au fitafita le 'au puipuiga.

O le tele o le au tau o loʻo fai mai o Vietnamese ma Laotians, ae o le gaioiga muamua e leʻi maua ai se toʻatele o tagata Thai. Na suia lena mea ina ua mavae le fasiotiga mataʻutia i le Iunivesite o Thammasaat i le aso 6 o Oketopa, 1976, ina ua sosola le faitau afe o tamaiti aʻoga mai le 'purge' i Bangkok ma auai i le au fitafita.

O le tele o tolauapiga sa i le itu i sasae, o nisi i Matu ma Saute. E sili atu i le 6.000 alii ma tamaitai e le mafai ona auai, atonu e 3.000 tagata tau faaauupegaina. Na mafai e le au Thai ona faʻateʻaina le au fouvale, ae o le faitau sefulu afe o fitafita na le mafai ona puʻeina ia nofoaga. E leʻi tele se lagolagosua a le vaega faa-Komunisi i tagata lautele.

I le 1980, ina ua maeʻa le fouvalega ona o fevaevaeaʻiga i totonu (taua i le va o Maoists moni o loʻo taulaʻi atu ia Saina ma le sili atu o Thais), na faʻasalalau e le Palemia Prem Tinsulanonda se faʻamagaloina lautele. I le 1983 na uma ai le fouvalega. O le toʻatele o fitafita tuai o loʻo umia pea ni tulaga taua i tolauapiga faʻapolokiki, mumu ma samasama, ma i iunivesite.

I na tausaga i le va o le 1965 ma le 1980, o le 'Communist' sa sili atu o se faaupuga o le sauaina mo soʻo se tasi na vaʻaia e lamatia le setete ma o lea na lamatia ai le saogalemu o le atunuʻu nai lo se igoa moni. O le Komunisi o soʻo se tagata faitio e leʻi gauai atu i taʻitaʻi o le militeri e pei o Sarit ma Thanom. O nisi na fasiotia i luma o tagata lautele, o le toatele na mou atu i le falepuipui pe ave faapagota.

O le fefe i faiga faa-Komunisi, na faaosofia e tagata Amerika, na oo ai i tulaga faaletonu ma taitai atu ai i se faasologa o le solia o aia tatau a tagata e pei o le Phatthalung 'Red Drum' fasioti tagata ma le fasioti tagata i le Iunivesite o Thammasaat, Oketopa 6, 1976. O tagata Amerika, oe na nofoia Taialani i na tausaga, na latou iloa e uiga i sauaga.

Su'esu'ega fa'alaua'itele i le 'Red Drum' fasioti tagata

I le aso 14 o Oketopa, 1973, o se osofaʻiga lauiloa, na amataina e vaega o tamaiti aʻoga, na faʻaumatia ai le pule a le 'Three Tyrants': Field Marshal Thanom, Field Marshal Phrapat ma le la tama tama ma le atalii faaletulafono o Colonel Narong. Na amata se vaitaimi o le saolotoga tele. Na toe lomia tusi faasaina, faatau atu ma faitau ma le naunautai. E tele osofaiga, fouvalega a le aufaifaatoaga, talanoaga ma se vevesi.

I le 1975, na tulaʻi mai ai vaega faʻatauvaʻa taumatau e pei o le Village Scouts, Red Gaurs ma Nawapol, na faʻaosoina e le militeri ma leoleo, e faʻafefe ai vaega 'agavale', ma iʻu ai i le fasioti tagata i le Iunivesite o Thammasaat (6 Oketopa 1976) , o se osofaʻiga ma toe faʻafouina le taofiofia o le saolotoga uma seia oʻo i le valusefulu tausaga

Ae i le amataga o le fitusefulu tausaga, 1973-1975, e toʻatele tamaiti aʻoga na ulufale atu i le atunuʻu e aʻoaʻoina tagata e uiga ia latou aia tatau, e uiga i le faatemokalasi ma saolotoga ma fesoasoani ia i latou i la latou tauiviga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se vaega o tamaiti aʻoga o loʻo galulue i le itu i Saute na latou iloa o fasiotiga tagata sauā na faia i Phatthalung ma itumalo lata ane i tausaga ua mavae. O Phinij Jarusombat, o le ulu o le vaega faaupufai o le National Student Center of Thailand (NSCT) ma o se tamaititi aoga faaloia lona fa tausaga i le Iunivesite o Ramkhamhaeng na ave muamua lipoti i Bangkok ma tuuina atu i le NSCT. Na latou faatulagaina mo tagata na sao mai ma molimau e ave i Bangkok lea na faia ai se felafolafoaiga olaola lautele e uiga i mea na tutupu i Phatthalung. Sa le'i faigofie i taimi uma. Sa masani ona faamataʻuina Molimau ma tagata faatupu faalavelave, lea na taʻua ai e Abdulmanee Abdullah sa nofo o ia i le anachak haeng khwaamklua, le Malo o le Mata’u. O nusipepa i aso ta'itasi i le gagana Thai e pei o Thai Rath, Prachathipatai (Temokalasi), Prachachat en Siang Puangchon na gauai atu i ai toetoe o aso uma ia Fepuari ma Mati 1975.

O le Minisita o le Initeria, Atthasit Sitthisunthorn, na faatuina se komiti i le ogatotonu o Fepuari 1975 e suʻesuʻe ia tuuaiga. Na fa’ai’u e le komisi i le masina mulimuli ane, na fasiotia moni lava tagata ta’umamaina ma o tagata faigaluega a le malo e nafa, ae o le aofa’i o tagata maliliu e le o i le selau po’o le afe ae na’o le fitusefulu pe valusefulu tagata. E leai se tasi na faasalaina. (O loʻo i ai le talitonuga lautele i Taialani e le mafai ona tali atu tagata ofisa o le setete seʻi vagana .... faʻatumu le avanoa).

O le galuega a le Internal Security Operations Command (ISOC), lea sa faʻaauauina le Communist Suppression Operations Command (CSOC) talu mai le 1973, na faʻaauau pea e oʻo mai i le aso. Ina ua uma le osofaʻiga a Oketopa 1976, na ufiufi ai lenei mea mataʻutia i Taialani.

maʻa faʻamanatu

I le tetee atu i uluai tetee a taitai o le malo, ou te talitonu i le 2003, na faatuina ai se maa faamanatu i le itumalo o Srinakarin (Phatthalung) lea e faamanatu ai e le aunoa i latou ua afaina.

Punavai

  • Tyrell Haberkorn, Aveese ma le fasioti tagata i Taialani Sauaga a le Setete ma le Fa'asalaina i Phatthalung, University Press of Kentucky, 2013
  • Prapaiparn Rathamarit, Red Drum Murders in Patthalung, Bangkok Post mekasini faʻasalalauga faʻapitoa, Tesema 15, 2006
  • Matthew Zipple, Taialani's Red Drum Murders Through a Analysis of Declassified Documents, Southeast Review of Asian Studies, Volume 36 (2014 (itulau 91-111)
  • Prachatai 'upega tafaʻilagi: 'Solitulafono a le Setete: Faʻamalosia le mou atu, fasioti tagata ma le puipuiga', Mati 25, 2014
  • http://prachatai.org/english/node/3904

4 tali i “Sauaga a le Setete ma le leai o se faasalaga: o le 'Red Drum' fasioti tagata i Phatthalung (1969-1974)”

  1. Tavita H. fai mai i luga

    1973………..2015…= 42 tausaga + fitafita tausaga, e mafai ona tatou manatu o loo iai pea se numera o na sodas o loo savavali solo iinei…

  2. Matini fai mai i luga

    Tala faagaeetia

  3. Renee Matini fai mai i luga

    E moni lava le manaia ma le mea e leaga ai e foliga mai o le igoa communist o loʻo popole nei i se vaega ese, e ui lava e le faʻatusalia i lena taimi, ae o loʻo ...

  4. khun moo fai mai i luga

    Ou te manatua le fa'aaliga o le 80s i luga o pepa fa'apipi'i: taumafai la'u ta'ita'i oe lanu mumu palapala.


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei