Chulalongkorn, le tupu sili o Siam

Saunia e Joseph Boy
Geplaatst i totonu talafaasolopito
pine: , ,
Ianuari 28 2019
DMstudio Fale / Shutterstock.com

“O le a fiafia foi Netherlands i le tulaga ese o le mauaina i totonu o se vaitaimi puupuu pe umi atu foi o se tasi o Malo sili ona malamalama ma atiina ae i Sasae, le Tupu o Siam, o se malo o loʻo i Asia i Sasaʻe. Somdetsch-Pra-Paramindr-Maga-Chulalongkorn, e pei ona taʻua atoatoa ai le Perenise, e manaʻo e masani i tulaga Europa, atinaʻe Europa ma faʻalapotopotoga e ala i le matauina e le tagata lava ia.

O lea la o laina amata mai le 'The News of the Day' o Aokuso 8, 1897.

Mai lenei tusiga matou te sii maia, i le gagana o lena taimi, o nisi o upusii e mafai ona faʻaaogaina e tagata faimalaga poʻo turisi Thailand mafai ona fa'aogaina. Ona mafai lea ona e faʻaalia e te iloa sina mea itiiti e uiga i le atunuʻu nai lo na o le i ai o Bangkok, Pattaya poʻo Isaan.

Faʻaauau le tala o le 1897:

“O le Tupu o Siam e tu maualuga i le atinaega faaleagaga i luga atu o Setete tuaoi: Cambodia ma Anam *). I le poto ma le malamalama na o le faamasinoga a Mikado **) e sili atu nai lo o Siam. I le isi itu, o le Tupu o Siam e sili atu lona maualuga nai lo le Emeperoa o Iapani, aemaise lava i mataupu tau le poto ma le poto faa-setete. O le Tupu, e tautala ma tusitusi lelei le gagana Falani ma le Igilisi, e alofagia e ana tagatānuu ma faaaloalogia e tagata Europa ona o lona uiga tausaafia ma le faaaloalo. I le faaopoopo atu i faiaoga Europa, na maua e Chulalongkorn se aʻoaʻoga sili ona lelei mai lona tama, le Tupu lauiloa o Mongkuta, o le na tatalaina Siam i fefaʻatauaiga i fafo, faʻavae sootaga vavalalata ma Europa Europa, tofia tagata Europa i le Siamese State Service ma fausia le vaʻa faʻatau a Siamese.

*) O Anam o se malo e tu i sisifo e tuaoi ma Siam ma Laos ma le itu i saute ma sasaʻe e tuaoi ma le Sami Saina. O lo'o i le va o le 8gr 45' ma le 23 gr.NB ma le 103 gr. e oʻo atu i le 109 gr. OL

**) O Mikado o le suafa o le Emeperoa o Iapani na faaaoga e tagata ese. Na'o le fa'aoga solo e Iapani lava latou.

Se vaega o le talafaasolopito

So'o se tasi na alu i Taialani e mautinoa lava e masani i le ata o Chulalongkorn, o le tupu e fa'afefete lona fulufulu. E mafai ona e vaʻaia lenei ata i le tele o nofoaga. Faʻamaoniga o le faʻaaloalo o Thai mo lenei tupu muamua o loʻo matua maualuga lava.

Mongkuta (Rama IV), lona tama, na maliu i le 1868 ma Chulalongkorn (Rama V), o le na o le 17 tausaga i lena taimi, na suitulaga ia te ia. Ona o lona talavou, na avea ai le Minisita Chao Praya Sri Suriyawongse ma pulepule mo le fa tausaga muamua. (Ia maitauina foi le faaigoaina o le Vaitafe o Chao Praya ma le auala lauiloa Suriyawongse). A'o le'i faapaleina moni Chulalongkorn ma tupu mo le taimi lona lua, sa ia a'oa'oina o ia lava i malo i Sisifo e pei o Sigapoa, Dutch East Indies ma Peretania Initia. O le tele o Thais latou te manatu ia te ia o le tupu sili lea ua iloa e le atunuu.

I le aso na afio a'e ai Chulalongkorn i le nofoalii (Novema 16, 1873), na ia tuuina atu ai se poloaiga e faamautu ai le tutusa o tagata Siamese uma. Seia oo i lena taimi, sa tatau ona tootutuli tagata uma i luma o tagata maualuluga ma tagata maualuluga. I le tausaga mulimuli ane na ia toe fuataiina ai le faamasinoga e mulimuli i le faataitaiga a Europa ma le tausaga mulimuli ane na ia soloia ai le nofo pologa. I le taimi (1897) na lomia ai le mataupu o loo fesiligia i le Het Nieuws van de Dag, na talia pea e Farani le nofo pologa i lo latou kolone i lena taimi o Cambodia.

Na'o le va'ai i le ata o lo'o i tua o le selau baht tala tupe. O iina e te vaʻaia ai Chulalongkorn i le toniga a le neivi, e faʻaalia ai le soloia o le nofo pologa. Na suia foi e Chulalongkorn le kalena lavelave tuai ma le kalena a Europa, ma le eseesega o le Siamese New Year na faatulagaina ia Aperila 1.

E to'atele tagata papalagi sa fa'afaigaluegaina e le tupu e fai ma faufautua mo le Pulega Totonu ma fai a'oa'o mo vaega'au ma le neivi. I le 1892 na ia faaonaponei ai le malo ma fausia ai se kapeneta ma ni faifeau e toasefululua. O le faiga tuai o aloalii vassal e pulea itumalo na suia i le faiga o itumalo (Changwat) ma itumalo (Amphur). I lalo o lana pulega, na fausia ai foi le uluai nofoaafi Thai mai Bangkok i Ayutthaya. I le 1897 ma le 1907 na faia ai e Chulalongkorn le lua e faimalaga e ui atu i Europa ma auina atu uma ona atalii mo aoaoga i le tele o atunuu Europa e aofia ai Rusia, Egelani, Tenimaka ma Siamani. Ona o lona mauaina o manatu i Sisifo, na ia mafai ai ona tutoʻatasi Siam.

O se tau e tatau ona totogi mo lenei mea ma o Laos ma vaega o Cambodia na maua e le French Union of Indochina, vaega o Burma i Peretania Initia ma vaega o Meleisia na tuuina atu i le pulega a Peretania iina.

150 tamaiti

O Chulalongkorn e le gata o se tupu lototoa ma fou, ae o se tupu malosi tele. E tusa ai ma lona gafatia, matou te toe sii mai le tusitusiga mai le 'Het Nieuws van de Dag' mai le 1897.

“E pei lava o Iapani, o autaunonofo e taatele i Siam. E mafai e le Tupu o Siam ona siitia na o ni tamaitai se toalua o le toto tautupu i le mamalu tautupu. I Siam o se aga masani mo Perenise ma tagata maualuluga e tuʻuina atu o latou afafine sili ona lalelei i le Perenise i taimi faʻapitoa i le matua o ona tausaga. E leitioa a avea le Tupu o Chulalongkorn ma tamā o le fanau e 150. Semanu e matua nofonofo uma lava Siam i Perenise pe ana le muta lenei mamalu i le tupulaga lona tolu. O le tamaoaiga ma le matagofie o le faamasinoga a Siamese, o faafiafiaga ma faafiafiaga e tuaoi ma le le talitonuina. Ae ui i lea, o nei matagofie uma, o lenei tuʻinanau ma le tamaoaiga e le taofia ai le Tupu talavou mai le faʻamautinoaina o le manuia o ona tagatanuu.

A tatou vaʻai i le ata o le Tupu o Chulalongkorn, e mautinoa lava o le a tatou iloa poʻo ai lenei tamaloa ma lona uiga ia Thailand i aso nei. Ma e mafai foi ona e suʻeina le malamalama o Thai i lo latou lava talafaasolopito.

O le selau baht e mafai ona avea ma se amataga manaia mo lena talanoaga.

2 tali ia “Chulalongkorn, le tupu sili o Siam”

  1. Rob V. fai mai i luga

    Fa'amatalaga laiti: O le 'tuuina atu' o Laos, Cambodia, ma isi. o se vaaiga lanu lanu. O setete laiti eseese (malo) sa nofo aitalafu i le tele o malo tetele. O se faaaʻoaʻoga, na latou faia ni taulaga iā Bangkok ae faapea foʻi ma Vietnam. Taialani lava ia na faia taulaga ia Saina, ae matou te le o fai atu o le atunuu e ana ia Saina ma ua tuuina atu.

    Ae mo le fanau, e manaia le iloa o le mama o le toto, o le maualuga foi lea o le tofi o le tamaitiiti. Sa ia te oe perenise ma purinisese o ituaiga uma. O se tamaititi na fanau i se tasi o ia foi o Chakri na maua se faʻailoga maualuga atu nai lo se tamaititi na fanau i se fafine e itiiti lona toto. O le toto tautupu e tatau ona tausia i le mama e mafai ai. E le o ni mafaufauga ese i lena taimi, ae o aso nei e eseese manatu i lenei mea.

  2. Marc fai mai i luga

    Matagofie, e matua lelei ona faamatalaina, ae o se faanoanoaga o le galuega a le Belgian Gustave Rolin-Jaequemyns e leʻi matauina i lenei talafaasolopito.

    Talofa Mareko

    https://focusonbelgium.be/nl/Kent%20u%20deze%20Belgen/gustave-rolin-jaequemyns-de-meest-invloedrijke-europeaan-thailand


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei