Fanau mai le puao o taimi

Saunia e Lung Jan
Geplaatst i totonu tua, talafaasolopito
pine: , , ,
Aperila 23 2023

O ulo anamua i le Falemataaga o Ban Chiang

O le tele o taimi i luga o lenei blog na ou tomanatu ai i le tala faasolopito matagofie o Asia i Sautesasae lautele ma Thailand aemaise lava. Ae maise o le tala faasolopito muamua, o le vaitaimi a o leʻi i ai Siam poʻo Taialani, na faʻafiafiaina aʻu mo le tele o tausaga.

E tele a'oa'oga e uiga i le amataga o Taialani, e le'o fa'amaonia uma pe fa'aa'oa'oga. O lea e tumau pea le faigata ma le luʻitau le faia o faʻamatalaga e uiga i lenei mea e mafai ona faʻailogaina e saʻo faʻasolopito i se tasi itu poʻo se isi. Atonu ua mou atu le tele i le puao o taimi.

O le mea tatou te iloa ma le mautinoa tele mai suʻesuʻega o mea anamua e faapea o uluaʻi faʻataʻitaʻiga o gaioiga a tagata i le itulagi e tusa ma le 6.000 tausaga ma atonu e tele afe tausaga le matutua. Ua le toe mafai ona iloa po o ai na faia le uluai faitau aofaʻi, aua o loʻo i ai i soʻo se tulaga, ma o lenei mai luma o lo tatou vaitaimi, o galu eseese o femalagaiga a ituaiga eseese mai le itu i saute o le Republic of China o loʻo iai nei. O mafuaʻaga o lenei femalagaiga e leʻo iloa, ae o le tele o tusitala faʻasolopito ma tagata suʻesuʻe e manatu e mafua ona o le tuʻufaʻatasia o le faʻateleina o le faitau aofaʻi ma le avanoa e siitia atu ai i nofoaga fou, toʻatele tagata ma lafulemu.

Ae ui i lea, o nei femalagaiga e le tele ma, a itiiti mai e tusa ai ma le galu muamua taua, na tupu i se vaitaimi e tusa ma le 1500 tausaga (3.000-1.500 BC). E le gata i lea, e foliga mai e le o se auala e tasi le auala i le itu i saute, ae o loʻo manino foi fegalegaleaiga i le va o vaega eseese o tagata. Ae ui i lea, o le mea moni sili ona taua, o nei tagata malaga na faʻafeiloaʻi faʻatoʻaga i le itulagi, o lea na faʻaaogaina ai e uluaʻi vaega tulimanu-faʻaputuina nei metotia ma nofoia i nofoaga muamua.

Na latou aumaia foi gagana fou i le itulagi. O nei gagana e patino i le aiga gagana Austroasiatic, lea e tautala ai Khmer i Cambodia, Vietnamese ma gagana Mon-Khmer e tautala i Burma, Northern Thailand ma vaega o Laos. I le itu i sisifo, e ui i lea, o le pule o le gagana a le aiga Austroasiatic na malepelepe e le tele o le aiga e taʻua o Tibeto-Burman, lea e aofia ai Chin, Kachin ma Karen i le faaopoopo atu i le Burmese. Gagana o loʻo iai pea i luga o mauga o le itu i matu sisifo o Thailand e oʻo mai i aso nei.

O se galu tele o femalagaiga mai le itu i saute o Saina i le faaiuga o le uluai meleniuma ua maeʻa ai le paleti gagana. O nei tagata malaga na faʻaaogaina gagana e taʻua o Tai Kadai, lea, faatasi ai ma isi mea, na fausia ai le faavae mo Thai ma Laotian i aso nei. Ae ui i lea, e le gata ina tautala i latou i nei setete e lua, ae e amata mai i se sone lautele i le itu i saute o Saina i Assam, e aofia ai le Shan i Burma. O lenei faalautelega o gagana sa i ai se vaega o le tau o gagana Mon, lea na tuleia i le itu i saute o Burma. O le gagana sili ona lata mai na taunuu mai i le itulagi mai Saina i saute i ni nai selau tausaga talu ai na fausia e gagana Hmong-Mien sa taʻua muamua o gagana Miao-Yao. O nei gagana o loʻo faʻaaogaina pea e tagata laiti i matu o Thailand, Laos ma Vietnam.

O tagata fou na faʻatuina muamua nofoaga tumau i luga o vaitafe tetele, e aofia ai i vanu o Mekong ma luga o le Mun i luga o le Khorat Plateau ma luga o le talafatai. O le taunuuga, e le gata ina latou maua le avanoa e le gata i vai fou, ae o iʻa foi, lea na avea ma vaega taua o a latou meaʻai i aso taitasi. Sa latou totoina le natura i lenei nofoaga lafulemu ma amata ona totoina araisa. Peita'i, e le'o se fa'ato'aga fa'atasi aua sa latou totōina fo'i mea e pei o le suka, sako, popo ma fa'i. A le manuia le seleselega o le araisa, e mafai ona faʻaaogaina isi fualaʻau. O suʻesuʻega faʻasolopito e oʻo lava i le faʻaalia o nei paionia faʻatoʻaga na 'ai e sili atu fualaau 'aina nai lo fualaau faisua… O le tuliga, fagogota ma le fasiga o manu fafaga e pei o pafalo, povi, puaa, moa ma pato na maeʻa le lisi.

O i latou o ni nuu laiti sa nonofo i fale tūtū, i nofoaga sa masani ona puipuia e se tasi pe sili atu foʻi puipui omea. O aiga faaniukilia lea na fausia ai le totonugalemu o le faiga fa'ale-aganu'u lua na fausia ai le pito i tua o lenei fa'ata'ita'iga o sosaiete. Ae ui i lea, o lenei faiga o lona uiga e leai ni faʻamatalaga lelei ma o lea e mautu ai le aiga. E lē gata i lea, e lē o se sosaiete e taʻitaʻia e tane. O mea na maua e su'esu'ega o tala fa'asolopito o lo'o ta'u mai ai na mafai e tama'ita'i ona ausia tulaga maualuga ma atonu na latou umia se tulaga tuto'atasi i nei nofoaga muamua.

Ramkhamhaeng National Museum Sukhothai (Kittipong Chararoj / Shutterstock.com)

O le faʻaleleia atili o auala faʻatoʻaga ma auupega sili atu na taʻitaʻia ai le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi, lea na mafua ai fefaʻatauaiga. O lenei fefaʻatauaʻiga na taʻitaʻia ai le isi fouvalega faʻaagafesootai ona na fesoasoani i le faʻateleina o feeseeseaiga faʻaagafesootai ma le tulaʻi mai o uluai nofoaga faʻapolokiki. Manatua oe, e leai ni gagana tusitusia i lenei vaega o Asia ma e leai ni setete i le uiga o pulega faʻapitoa e pulea. Ina ua ola fefaʻatauaʻiga ma Initia ma Saina mai le seneturi lona lima TLM, na faʻafuaseʻi ona avea le itulagi atoa ma se matafaioi taua aua na fesoʻotaʻi Saina ma le Vasa Initia, faʻafesoʻotaʻi ma le Penisula Arapi, Aferika i Sasaʻe ma e oʻo lava i le Metitirani. E lē o se mea la e faateʻia ai le mauaina o tupe Roma i suʻesuʻega i le itu i saute o Taialani, pe na talanoa foʻi le tagata Eleni-Aikupito o Ptolemy e uiga i le faatosina o Asia i Sautesasae.

O nei fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga na faʻamautinoaina o nei faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ua atili fesoʻotaʻi ma le tasi ma le isi ma o manatu e uiga i pulega, faʻauluuluga ma pulega faʻapitoa ua leva ona faʻavaeina i Initia na faʻapipiʻiina foi i lenei itulagi, lea na faasolosolo malie ai ona faʻavaeina uluai nofoaga faʻapolokiki. Ae ui i lea, o lenei faagasologa sa faigata ma umi ma e masani ona faamatalaina i le faaupuga 'Indianization' poʻo le 'Sanskrit cosmopolitanism'. O taʻitaʻi faʻapitonuʻu o na alalafaga i Asia i Sautesasae o loʻo faasolosolo malie ona faʻatupuina na saili e faʻatulafonoina la latou pule i puna o le mana faaleagaga ma valaaulia Brahmin ositaulaga i lenei mea, oe na tatau ona faʻamaonia le mana, malosi ma le fausiaina o nei potentates i le lotoifale e ala i tu masani.

I le faʻataʻitaʻiga e maua ai e masani ona taʻua o le mandala (Sanskrit mo le liʻo) o loʻo faʻamatalaina, e leai ni tuaoi manino poʻo ni faʻalapotopotoga faʻapitoa tau pulega. O le totonugalemu o lenei faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai na fausia e le tupu faʻapitonuʻu o loʻo siosiomia e ana tagata faʻalagolago ma le faamasinoga. Na fausia e le tupu le sootaga i le va o le faatulagaga faalelagi, le vanimonimo ma le mautu ma le faatulagaga i le lalolagi. Ona o lenei fesoʻotaʻiga vavalalata o lotu ma faiga faʻapolokiki, na fausia ai e nofoaga autu o le malo se - faʻatusa - faʻataʻitaʻiga o le faʻatonuga faalelagi lea na fausia ai i totonu o malumalu le mauga Meru, le nofoaga faʻasolopito o atua. I lenei auala na fa'atulafonoina ai e le fa'atonuga a le Atua le mandala tautupu.

E oo atu i le faaiuga o le uluaʻi meleniuma, o nisi o nei mandala o le a avea ma pulega tetele ma mautu lea na avea ai le Emepaea o Khmer ma sili ona taʻutaʻua. Ae muamua lava i se setete tau fefaʻatauaʻiga o le gataifale e pulea le eria ua tatou iloa i aso nei o Thailand. I le itu i saute o Sumatra, na manuia ai le malo o Srivijaya e ala i fefaʻatauaiga ma Saina ma Initia i Saute. E le ioe le au tusitala talafaasolopito i le tele ma le aafiaga o le Malo o Srivijaya, ae o le mea moni e faapea mai le amataga o le seneturi lona lima, na amata vave ona atiina ae Srivijaya i se nofoaga autu tau fefaʻatauaʻiga e le gata na faʻaaogaina lona aafiaga i Sumatra ae na vave ona salalau atu i Bali. , Sulawesi, Borneo, Malaysia, ma e oo lava i Filipaina. E mautinoa lava, o le itu i saute o le mea ua taʻua nei o Taialani, na oʻo mai foʻi i faʻasalalauga a lenei tagata faʻatauvaa ma i le faaiuga o le seneturi lona ono ua uma ona latou fausia se nofoaga taua i Chaiya i le itu i matu o Surat Thani. o se setete satelite o le sili atu ma le afe tausaga mulimuli ane, o le malo o Srivijaya ma toega o malumalu e pei o Wat Phra Borommathat, Wat Kaeo ma Wat Long o loo molimau pea i le taua o lenei uafu ua moe i le taimi nei ...

National Museum King Narai–Lop buri (Kittipong Chararoj / Shutterstock.com)

Na paʻu faʻafuaseʻi le Emepaea o Srivijaya ina ua osofaʻia i le 1205 e le taua a le malo o Chola Initia i Saute. I le faia o lea mea, o le tele o taulaga o le Srivijaya Empire na faʻaumatia ma na leiloa lona pule i le Strait of Malacca, Andaman Sea ma South China Sea. I le itu i sisifo ma le ogatotonu o Thailand i aso nei, na tulaʻi mai le Malo o Dvaravati i le senituri lona valu. O lenei pulega na mauaa i le malo o Mon, ae e leʻi umi foʻi ona ola. O le tele o nofoaga autu Khmer laiti na aliaʻe i le Mekongdelat i se taimi muamua atu, mai le lima o seneturi agai i luma. O lenei eria sa i lalo o le faatosinaga a Chenla i matu ma sa mafatia i osofaiga a Cham mai sasaʻe.

Seʻia oʻo i le afa lona lua o le seneturi lona fitu o se taʻitaʻi i le lotoifale e igoa ia Jayavarman na faʻatūina o ia lava o se tagata malosi fou. Na ia tuufaatasia nuu Khmer o Cambodia i ona po nei ma faavaeina se tasi o malo sili ona malosi i Sautesasae Asia. O ia lava o se mea lelei ona o le Khmer emepaea, e faʻaaogaina se faʻamatalaga, e le o taʻitaʻia e se tasi o malo sili ona mautu. O le tauiviga malosi i totonu na taitai atu ai i le tele o le faalauteleina o le teritori i lalo o Surayavarman I, o le na nofotupu mai le 1003 i le 1050, faatasi ai ma le tele o le itu i matu ma sasaʻe o le mea lea ua avea nei Thailand ma teritori Khmer. O lenei faʻaopoopoga na faʻamaonia i lalo o isi tupu sili Khmer e pei o Surayavarman II ma Jayavarman VII. O le Emepaea o Khmer e leai ni tuaoi faʻafanua manino ma sa i lalo o nei taʻitaʻi na faʻatūina ai malumalu o le tupu i nofoaga faʻapitoa, e aofia ai luga o le Korat plateau ma luga o le Vaitafe o Chao Phraya. I lenei auala na tulaʻi mai ai le uluaʻi nofoaga autu e tautala ai Tai i le Khmer Empire e pei o Chiang Saen, Phayao ma Nakhon Sri Thammarat.

E tusa o le 1240, na faʻaaogaina e taʻitaʻi o le Tai-speaking Sukhothai le faʻavaivaia o le malo o Khmer e fausia ai le uluaʻi pulega 'tutoʻatasi' Thai. Ae o le isi tala lena aua o le talatuu fanau mai lea o Thailand i aso nei, lea e mafai ona ou tusia se mea e uiga i se aso….

3 manatu ile “Fanau mai le puao o taimi”

  1. Theo fai mai i luga

    Ae o le isi tala lena aua o le talatuu fanau mai lea o Thailand i aso nei, lea e mafai ona ou tusia se mea e uiga i se aso….

    Ou te tulimatai atu!

  2. GeertP fai mai i luga

    E matua manaia lava le tusiaina o Lung Jan, ou te ofo foi i le itiiti o le mea moni e iloa e uiga i lena vaitaimi.
    E tusa ma le 25 tausaga talu ona amata ona ou suʻesuʻeina le eria o Khorat, sa matou fuafuaina se malaga i le paka faʻasolopito o Phimai ona taofi lea i se nofoaga eli i Ban Prasat i luga o le ala.
    O le mea na vave ona taia aʻu o se auivi o le 2 mita, e tusa ai ma le faʻamatalaga, e 3000 tausaga le matua, o le "tagata poto" o loʻo i ai na le iloa lelei foi.
    Pe o se Dvaravati poʻo Khmer pasiketipolo poʻo tagata ese anamua o loʻo i ai le faʻamaoniga sili o tagata asiasi mai fafo i aso ua mavae.

    http://patricklepetit.jalbum.net/NAKHON%20RATCHASIMA/PHOTOS/NON%20SUNG/Ban%20Prasat/indexb.html

  3. Ferdinand fai mai i luga

    Le puao o le taimi....e toafia tagata na mafai ona tusi mai i se taimi ua leva e molimau? E tele mea ua tatou aʻoaʻoina mai i suʻesuʻega o mea anamua ae e lē o mea uma.
    Na'o le au manumalo na latou tusia le tala fa'asolopito....
    E tasi le mea e mautinoa: i totonu o Gauls uma, o Belgians na sili ona totoa, aua e leai se tasi na o Julius Caesar na tusia lenei mea i se lipoti i le Senate Roma.


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei