O le mea moni o loʻo i ai pe leai foi o le vevela o le lalolagi, o le fesoʻotaʻiga ma le CO2 ma gaioiga a tagata o se autu vevela ma ua toe faʻapupulaina pe a maeʻa lenei taumafanafana vevela tele. O manatu e amata mai i le faafitia atoatoa e oo atu i le valoiaina o le a lē toe nofoia le lalolagi i le 100 tausaga. E tau le iloa o lenei mataupu sa talafou i le tele o atunuu, e aofia ai Netherlands, i le silia ma le selau tausaga talu ai. Taialani e matua vaivai lava.

O le lalolagi atoa e foliga mai o le a feagai ma le faateleina o faafitauli ona o le vevela o le lalolagi. Taialani atonu e sili atu ona vaivai nai lo le tele o isi atunuu ma e moni lava lenei mea mo Bangkok, ona siʻosiʻomaga ma itumalo tu matafaga. Bangkok e itiiti ifo i le 2 mita i luga aʻe o le sami, e magoto ifo i le 2 senitimita i le tausaga aʻo le maualuga o le sami e afa centimita i le tausaga. O valo'aga fa'aletonu e manatu o Bangkok o le a i lalo o le vai i le 30 i le 50 tausaga se'i vagana ua faia ni faiga taugata tele. O le fa'atuputeleina o timuga o timuga e fa'apea fo'i.

E fa'aulu fo'i e Bangkok le tele o CO2, 7.1 tone i le tagata nofoia i le tausaga, fa'atusatusa i le faasologa. 5.9 ma le 5.7 tone mo Lonetona ma Tokyo.

E to'atele tagata masalosalo o lo'o fa'afiti mai o lo'o mafanafana le lalolagi po'o le fa'afitia o gaioiga a tagata e mafua ai lenei mea. Na ou iloa le manaia o lipoti na valoia le vevela aʻo leʻi oʻo i le 1900. O le uiga lena o le isi tala lenei.

O se tala fou i le Nieuwsblad van het Noorden, Fepuari 1, 1913

O suiga ea o tatou tau?

Ua vavalo muamua e saienitisi eseese se suiga o le tau o lo tatou lalolagi i luga o le faavae o le faateleina o le carbon dioxide i luga o le ea, lea o le maualuga o le carbon dioxide e mafua mai i le tele o le taumafaina o le koale.

O lea la Prof. Van Hise, o lo'o fa'atasi ma le Iunivesite o Fa'asaienisi Fa'aaogāina i Wisconsin, ua fa'asalalauina fa'amaumauga e lagolago ai lana a'oa'oga i le fa'asolosolo malie o le vevela o le ea o le lalolagi.

Ua iloa o le atemosifia o le lalolagi e fausia ai se vaega puipuia e taofia ai le vevela o le vevela, ma e sili atu ona faia pe a faateleina le ausa vai ma le carbon dioxide i le ea. Ia, fai mai Hise, a o faʻateleina le faʻaaogaina o koale i tausaga taʻitasi, o le carbon dioxide o loʻo i totonu o le ea e faʻateleina foi ma, o le mea lea, o le vevela o le ea. Fai mai Hise, i le 800 tausaga o le a faaluaina le maualuga o le kaponi i le ea nai lo le taimi nei, o le vevela vevela o le a sili atu ona taofia ma o le tau e tatau ona vevela i le lalolagi atoa.

O a isi tagata atamamai ma faʻasalalauga na fai mai e uiga i lenei mea i le 19e ma le amataga o le 20se seneturi

I lalo o le ulutala 'Coal consumption affecting climate' i se nusipepa a Niu Sila i le 1912 na taʻua ai o le susunuina o le 2.000.000.000 tone o le koale i le tausaga na maua ai le 7.000.000.000 tone o le carbon dioxide i le atemosifia, lea o le a matua faateleina ai le vevela i 'seneturi a sau. 'ia siitia.

O le physicist Falani Joseph Fourier ua uma ona fuafuaina i le 1824 e faapea o le tuufaatasiga o le siosiomaga e ono aafia ai le vevela.

O se suʻesuʻega a Svante Arrhenius i le 1896 na faʻaulutalaina 'I luga o le aafiaga o le carbonic acid i le ea i luga o le vevela i luga o le eleele'. Na ia faia se faʻatusatusaga poʻo le a le tele e mafai ai ona tupu lenei mea.

I le tusi talaaga Natura o Tesema 1882, na tusia ai e HA Phillips mea nei:

E tusa ai ma suʻesuʻega a Prof. Tyndall, o kasa hydrogen, methane ma ethylene e iai le meatotino e mafai ai ona teuina ma toe faʻauluina le vevela i se tulaga tele, ma e na o sina fua faʻatatau, fai mai le tasi afe, e iai le tele. aafiaga. Mai lenei mea e mafai ona tatou iloa ai o le faateleina o le filogia o le ea o le a iai se aafiaga manino i le tau.

Na maua e le tusitala o le talafaasolopito o Jeff Nichols e faapea i le va o le 1883 ma le 1912 le tele o nusipepa na lolomiina tala e faasino i le ono mafai ona suia le tau ona o le maualuga o le carbon dioxide i le ea.

E le taumateina, i na tausaga pe tusa o le 1900, o le mea moni e faapea o le susunuina o koale na mafua ai le sili atu ona vaaia ma le manogi filogia. Afai e te le va'ai, sogisogi, lagona pe fa'alogo i se mea, pe o iai moni?

O lo'o i totonu o le ea o lo'o i totonu o le ea

O le carbon dioxide i totonu o le ea o loʻo faʻaalia i le ppm, vaega i le miliona. Prof. Na valoia e Van Hise se siitaga e 100 pasene i le isi 800 tausaga. Na ia faia sina mea sese iina, lea e le mafai ona tatou tuuaia o ia.

I le 1900 o le carbon dioxide o loʻo i totonu o le 300 ppm, na faʻateleina le faʻatupulaia, aemaise lava ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma ua 410 nei, o le numera sili ona maualuga i le 400.000 tausaga talu ai. Afai e faʻaauau pea le faʻaopoopoga i le fua tutusa, i le 60 tausaga o le a tatou ausia le faʻaluaina lea na taʻua e le Afioga i le Polofesa Van Hise i le faaiuga o le 19.e seneturi na valoia e faapea o lenei faaluaina e na o le 800 tausaga e tupu ai. Ae i lana faatoesega e mafai ona faapea e le mafai ona ia muai vaai i le pa o mea faigaluega e alu ai le malosi. O le initaneti na'o le fa'aogaina o le malosi o le 5 fale eletise lapopoa.

E le gata i lea, ua faʻaalia manino o fesuiaiga o le vevela i le 400 miliona tausaga talu ai e fetaui lelei ma fesuiaiga i totonu o le CO2 o le ea. O nei fesuiaiga i aso ua tuanaʻi na faʻalauteleina i le sefulu afe o tausaga, aʻo suiga ua fuaina nei i le selau o tausaga.

Faaiuga

E mautinoa lava o le CO2 o loʻo i totonu o le ea ua faʻateleina vave. E toetoe lava a mautinoa o lenei tulaga e mafua ai le vevela o le lalolagi. O le averesi o le faateleina o le vevela, e fuaina i luga o le lalolagi atoa ma le silia i le tausaga atoa, ua oo nei i le 0.5 i le 1 tikeri Celsius. E foliga mai e le tele, ae ia manatua o se averesi i luga o le kelope atoa ma le tausaga atoa. E foliga mai o nisi vaega ma i nisi vaitau o le a leai se faʻaopoopoga, ae o isi nofoaga ma i isi vaitau e mafai ona tupu se faʻaopoopoga o le 4-6 tikeri, e pei o le taimi nei i le polar regions.

Fai mai nisi, o ai na mafua ai le faateleina o le CO2 i luga o le ea o loʻo avea pea ma mataupu ma se mataupu mo nisi suʻesuʻega.

qz.com/817354/scientists-have-been-forecasting-that-burning-fossil-fuels-will-cause-climate-change-as-early-as-1882/

Aafiaga o suiga o le tau i Thailand

climate.org/archive/topics/international-action/thailand.htm

21 tali i le “Suiga o le tau? Sa iai popolega e uiga i lenei mea i le amataga o le 1900! Ma e matua vaivai lava Thailand”

  1. Ruud fai mai i luga

    E lē taumatea o le a saosaolaumea tagata i le vevela o le lalolagi.
    Ae ui i lea, atonu e sili atu ona o le taia o vaomatua ma le faʻapipiʻiina o fola sima ma fale (aai i le gagana faʻale-aganuʻu) i luga o le paneta, nai lo le faʻaleagaina o le CO2.
    Ae ui i lea, o loʻo manino foi le mafanafana o le Lalolagi mo le fiasefulu afe o tausaga, ona o le selau mita le mafiafia o le aisa na ufitia ai Europa i Matu e leʻi mou atu i nai selau tausaga talu ai.

    O lenei mafanafana o le a faʻaauau pea ona faʻavave, e ui lava i isi faiga e faia e tagata.

    E tele mafuaaga mo lenei mea.

    1. O le aisa e toe fa'afo'i le la ile vateatea.
    Ona o le itiiti ifo o le aisa, o le a itiiti le susulu o le la ma o le a vave ona oso aʻe le vevela.

    2. O le aisa e i ai se aafiaga malulu e ala i le liusuavai, mafaufau i pusa aisa i totonu o lau tioata.
    Ona o le itiiti ifo o le aisa, o le a faʻaitiitia le faʻamafanafanaga.

    3. Ua le gata ina faaitiitia le aisa, ae ua mafanafana foi.
    E manino lava o le aisa i lalo ifo o le 20 tikeri e sili atu le malulu nai lo le aisa i lalo ifo o le 10 tikeri.

    Atonu o le faaiʻuga e faapea o loo faiaʻina tagata i se tuuga pe a oo i le vevela o le lalolagi.
    Atonu e fa'agesegese teisi le mafanafana, ae masalo, na'o le fa'agesegese o le si'itia o le fua o le mafanafana, ae le o le fua o le mafanafana lava ia.

    O le a le mafanafana o le a mulimuli ane ai?
    E leai so’u manatu, ae e foliga mai e le taumate ia te a’u, i le selau tausaga o le a tatou maua ai tulaga e tutusa ma tulaga o vaitaimi mafanafana o aso anamua, pe a savavali solo le tainasoa.

    Se'i vagana ua maua e tagata ni vaifofo mata'ina, e pei o le tautauina o se faamalu i le vanimonimo i luga a'e o le Pole i Matu, ina ia toe tupu ai le aisa.

    Ae po o ā lava vaifofō e maua e le tagata, o le a manino mai o loo fesagaʻi le lalolagi ma suiga tetele.
    Aua o vaifofo uma e aumai ai lona lava suiga.

  2. Koen Lana fai mai i luga

    O le a lava le umi e filifilia ai tagata e sili atu le itiiti ifo o le atamai nai lo le 100 tausaga talu ai (pe pulea se atunuu) o loʻo faʻaauau pea ona teena nei mea uma, faʻaumatia le Maliega a Paris ma - e pei ona tatou talanoa - toe tuʻuina atu i fale eletise afi malala. e fa'aaoga le ausa, e le fa'aleleia..

    • Matini Vasbinder fai mai i luga

      O le maliliega a Paris o se faʻailoga
      http://www.ockhams-scheermes.be/427675255

      https://www.smh.com.au/politics/federal/malcolm-turnbull-removes-all-climate-change-targets-from-energy-policy-in-fresh-bid-to-save-leadership-20180820-p4zyht.html

      Na'o le NL e pipii i maliega e le'i faia lava. Talie. O le maliliega e naʻo faʻamoemoega, e mafai ona e alu i soʻo se itu.

      E moni lava e sili atu le kesi nai lo le koale, uila afi ma le la. E sili atu le malosi faaniukilia, taugofie, saogalemu ma toetoe lava leai se tapulaa. I le isi itu, o faatanoa e sili ona matautia ma sili ona leaga mo le siosiomaga.

      • Matini Vasbinder fai mai i luga

        E manaia foi pe a sau i Pale.
        https://youtu.be/cVkAsPizAbU
        E le'i umi ae aveese e Youtube

  3. Harry Roma fai mai i luga

    O le fa’afitauli e le o le si’itia laititi o le suasami, ae o suiga i le seleselega.
    Pe a ma le 15 tausaga ua mavae, na faapea mai ai se tasi mai le Thai Grain Institute (kalapu araisa): “+2C i le averesi o lona uiga e na o le tasi le seleselega araisa i Saute + SE Asia i le tausaga ma o lea e 500 miliona le tele o gutu e fafagaina ai.”

  4. Fred fai mai i luga

    Leai se faafitauli. O i latou o loo ola nei o le a le toe oo i ai ma o le a fetuutuunai le fanau. A le o lea e fai e pei ona ou faia, ia mautinoa e le toe i ai ni suli.

  5. khunangkaro fai mai i luga

    'Aua ne'i fa'asesēina i na manatu fa'atauva'a ma fa'amata'u mo le manuia fa'apolokiki.

    Faitau atili: https://www.ninefornews.nl/geen-verband-co2-temperatuur/

    NineForNews.nl
    Itulau fale » Natura ma le Siosiomaga » Leai se feso'ota'iga i le va o le CO2 fa'amauina ma le vevela. O loʻo faʻamatalaina e le polofesa o le Emeritus le mafuaʻaga o matou i Netherlands ua matua ese lava

    • tagata taailani fai mai i luga

      Ioe ioe, o le upega tafaʻilagi lea e mafolafola le lalolagi, UFO o se mea moni i aso uma ma e mafai ona e faʻapaʻu pepe ile homeopathy. Ioe, o lea ua matua mou atu o'u masalosaloga. O le suiga atoa o le tau o se taupulepulega tele. O le mea e lelei ai, ua ou mautinoa nei e leai saʻu sao i ai ma e leai soʻu tiute tauave.

  6. Hans Pronk fai mai i luga

    Ioe o loʻo i ai se mea o loʻo tupu, ae o le mea e lelei ai e le leaga e pei ona taʻua:
    "O le siʻitia o le vevela o loʻo i ai nei i luga o le averesi, fuaina i luga o le lalolagi atoa ma i luga o le tausaga atoa, 0.5 i le 1 tikeri Celsius."
    O lona uiga i le selau tausaga o le a tatou uma ai le kuka.

  7. Franky R . fai mai i luga

    Ou te le faafitia o le tau e aafia e tagata. Ae o loʻu ita ma loʻu ita tele e tupu tele pe afai e le mafai e le au faipule ona maua se isi mea e faʻateleina ai le avega.

    E mautinoa lava e le o se fofo, aua o tupe maua faaopoopo (i Netherlands, faʻafefea masani) e le faʻaaogaina mo mea fou.

    O fea o i ai manatu e fa'aoga lelei ma lelei ai le ge-energy, savili ma le malosi o le la?

    Ou te manatu o mea fou ua matua tuai lava.

  8. Khun kamphaen fai mai i luga

    O le mea uiga ese o loʻo i ai pea tagata e talitonu i le pepelo o le CO2 ma suiga o le tau poʻo le mafanafana o le lalolagi, pe a uma ona nofo i le la Thai mo se taimi umi, saʻo? E ese le naunau o nisi tagata e vaai i mala i le lumanai, preppers, iʻuga o le lalolagi, Amaketo, latou talitonu i mea uma, e oo lava i ai se tagata i luga aʻe o tatou na te faatulagaina mea uma, pe afai tatou te talitonu e mafai foi ona tatou o atu i ai. ia mulimuli ane.Ma o le mea moni e fiafia malo e faaaoga le tau e ufiufi ai lo latou toilalo, aua latou te iloa foi o tagata e valea ma e mafai ona e faavalea i latou i soo se mea, e tusa lava pe lua vaetolu o le lalolagi o le sami ma le loloto o le 800. mita, taʻitasi e faʻateleina le tasi cm i le tausaga. Ua fuafuaina ea e Al Gore le tele o lena aisa? E sili atu lou mafaufau nai lo le mulimuli!

    • Rob V. fai mai i luga

      O suiga o le tau o se mea moni, ma e iai foʻi so tatou sao o tagata. E mafai lava ona e finau tonu pe fa'afefea ona feso'ota'i mea uma, pei ole CO2 (silasila i le so'otaga a Maarten Vastbinder). Ae o le faafitia o suiga o le tau e matua valea lava.

      Na ou vaʻai talu ai nei i se mea manaia lea e fai mai ai se tagata valea o le faʻafitia e masani ona ia faʻalogo i le 3% o saienitisi o loʻo masalosalo e uiga i faatosinaga a tagata i luga o le tau ma o isi o se vaega o tagata taufaasese valea. Ae paga lea e le mafai ona ou mauaina se mea e sili atu nai lo lenei: 'ae faapefea pe a tatou faia nei mea uma e aunoa ma se mea?' https://www.thoughtco.com/global-warming-cartoons-4122873

      • Peter (muamua Khun) fai mai i luga

        E tatau ona tatou faʻaumatia suauʻu faʻasolosolo ona o loʻo faʻaaogaina mo faiga faʻapolokiki. Mo le tele o tausaga, o lo matou matelaina mo le suauu na taofia ai matou i filifili ma pulega masalosalo. O le petrodollars e faʻaaogaina i le tele o mataupu e faʻatupeina ai faiga faatupu faalavelave ma taua. Oka se faamanuiaga i le lalolagi pe ana faasaolotoina i tatou mai lena mea.

    • Ruud fai mai i luga

      Pe e te iloa le vave ona aumaia e tagata le lalolagi i le augutu o le to?
      Ina ua maeʻa le taua lona lua, na faʻaaoga lautele le palasitika.
      Fai mai pe tusa o le 70 tausaga ua mavae.
      O lenei ua tumu le lalolagi atoa, ua tatou ausia lena mea i le 70 tausaga.
      O vaomatua uma ua tatuu i lalo, ma o loo faaauau pea.
      Ma ua uma ona tatou fagogota le sami toetoe lava a gaogao.

      Ma e mafai ona ou faʻaalia o tagata e aʻafia ai le tau.

      E masani ona tele timuga i Taialani i taimi o timuga.
      Ou te nofo i Khon Kaen, o se aai e tusa ma le 130.000 tagata e nonofo ai.
      E le o se aai tele la.
      Pe a amata ona goto le la, e mālūlū le ea, ma e masani ona timu.
      Ae masani lava i luga ae o le aai.

      Aisea e faapea?
      Ua mafanafana le sima i le la, ma e sili atu le mafanafana nai lo le nofoaga i fafo atu o le taulaga.
      O le iʻuga, ua oso aʻe le ʻea māfanafana i luga aʻe o le aai, ma faapogaia ai le mālūlū ma mālūlū ai le ausa ma avea ma timu.
      O le si'i a'e o le ea mafanafana e mitiia ai le ea susu mai le si'osi'omaga, ma faoa ai le timu e tatau ona pa'u i se isi mea e oo atu i le tele o kilomita le mamao.
      Afai e te tuua le aai, e masani ona mago.

      O le a le tele o aafiaga e te manatu o le a iai se taulaga e pei o Bangkok i le siosiomaga?
      Talu ai o aai e tumau, e mafai foi ona e taʻua le tau i le lotoifale.

      E fa'apea fo'i i atunu'u fa'ato'a fausia, ona o le a'afiaga o fale e o'o atu i kilomita i tala atu o le pito o fale ma o lo'o fa'atutuina nofoaga e fa'atatau i le tau i le lotoifale.
      I Netherlands, o lenei aafiaga o le a laʻititi i Taialani, ona o le la e itiiti le malosi ma o le eseesega o le vevela i le va o nofoaga faʻapipiʻi ma mea e le faʻapipiʻiina e laʻititi, ma e agi tele le matagi.

      O nisi faʻamafanafanaga, o le a ola le lalolagi.
      Pe o le mea lea e fai e mammals o se isi mataupu, ae o le a tupu aʻe se mea i luga o le lalolagi e fiafia e 'ai palasitika ma 'ai ma tumu - tuʻu ai ana mea leaga, masalo CO2 - tele CO2, ma atonu o le methane.

  9. Marc Breugelmans fai mai i luga

    su'esu'ega e fa'asaga i se maliega o le tau po'o se fa'apolopolo?
    O faʻatusatusaga poʻo upu faʻapolokiki o le Trump fans o loʻo faʻamatalaina lena mea o se pasese saoloto i le filogia.
    O aʻu lava ia o se tagata tomai, ou te iloa lelei le manogi o se tiso tuai pe a ou tietie i tua ma se sikuter, pe faʻafefea foi le tele o afi e mafai ona manogi i Taialani, pe i ai pe leai foi se palasitika mu.
    Na'o le tu'u mai ia te a'u o le ea mama, e sili atu lona manava ma sili atu le manaia.
    O isi ituaiga uma o le filogia e leai se mea e manaia ma faaleagaina ai le siosiomaga.
    O aʻu la o se tagata tomai i taimi uma, ou te le mulimuli i se peresitene valea e na o le faia o lena fua e tuu atu ai i ana uo suauu suauu se pasese saoloto e faʻaleagaina, pe faʻatatau i le ea mama poʻo suiga o le tau e manaʻomia ai le ea mama, e le afaina. Ae ui i lea, o le taunuuga e tatau ona mama le ea. Pe o le ma'i mai lena manogi palapala e pepelo foi? E tatau foi ona tatou amanaia lena mea.
    Mo lena peresitene, e pepelo mea uma pe afai e le fetaui ma ia, ma ioe o loʻo ou tulimataʻia o ia, aua o ia o le a mafua ai le faʻaitiitia o faiga ina ia tatou manavaina atili le ea palapala ona mamaʻi ai lea.

  10. talalai fai mai i luga

    O suiga o le tau i le lalolagi ua avea ma puna o popolega ma faafiafiaga mo le faitau selau o seneturi.
    O le a le umi talu ona vaai se tasi i se tainasoa?
    O le natura e suia i taimi uma, o se vaega ona o amioga ma amioga a ona tagata. O le tagata o se vaega o lenei mea, o le tauivi ma le taufaamataʻu o le tele o tagata e ala i taua ma fasiotiga tagata.
    Ma fa'avaivaia Tina Earth. O le a tatou le oo i ai, e tele tausaga e alu ai.

  11. Peter Korevaar fai mai i luga

    E tele le le mautonu i faʻataʻitaʻiga o le tau mo le lumanaʻi. O faʻataʻitaʻiga faʻafefe o le lalolagi e sili ona ogaoga e masani ona faʻaaogaina i ulutala, Urgenda ma Groen Links. O le tele o manatu o lo'o fa'ailoa mai o le mea moni ma o iina tonu e maua mai ai le lagona. O faʻataʻitaʻiga o le tau ua mavae e masani lava ona sese, lea e faʻaalia ai le faigata o le vaʻaia o le tau i le 50 tausaga. Ioe e mafai ona e vaʻavaʻai i le taimi ua tuanaʻi ma o faʻamaumauga o loʻo toe faʻaaogaina tele. E fa'aalia tonu mea e te mana'o e ausia o se taunuuga. O loʻo auai foi le KNMI i lenei mea ... Ma pe saʻo le aso pe leai, o nei saienitisi 'faʻaalia' e leai se mafanafana i le 20 tausaga talu ai.

    https://doorbraak.be/klimaat-opwarming-mens/

  12. Peter Korevaar fai mai i luga

    Aisea e masani ai ona i ai i tagata se vaaiga le lelei o lo tatou lalolagi ma tagata. E tusa ai ma toetoe lava o mea uma, e sili atu nai lo le 100 tausaga talu ai. O le tausiga o le soifua maloloina, o le oti o tamaiti, o tupe maua, faʻaitiitia o le mativa, ma le filogia ma meaʻai, taua ma ua tatou matutua i se saoasaoa vave i le lalolagi atoa. Ma ua toe faateleina foi: https://m.phys.org/news/2018-08-global-forest-loss-years-offset.html

    O tagata e tele mea i o latou ulu e matua ese lava mai mea o loʻo faʻaalia e fuainumera. E masani lava ona vaai tagata i le lalolagi i mea leaga i se tasi itu po o se isi. Pe atoatoa ea mea uma? Leai, e mautinoa lava e leai, o loʻo i ai pea le tele o mea e faʻaleleia i itu uma ma o le mea lena e taʻua o le alualu i luma ma a faʻateleina a tatou tupe maua o le a sili atu foi ona lelei le faʻamamaina o mea leaga i tua o tatou tua. Vaai i le eseesega i Europa ma Asia ... i le 25 tausaga o le a sili atu le mama ma sili atu mea uma i Thailand.

    I le mafaufau o tagata, o le tau ma le tau e masani ona fesoʻotaʻi, Sa masani ona sili atu le manaia o taumafanafana, e sili atu le malulu i le taumalulu, e mafai ona sili atu le taʻavale, ma isi. o fa'amatalaga patino ia ma e masani ona feso'ota'i ma lagona. O nei mea e leai se tala e uiga i faʻamaumauga fua.

    Mo i latou e fia iloa pe o le a le lelei o lo tatou tagata soifua ma le lalolagi: https://humanprogress.org

    • Ruud fai mai i luga

      Ua sologa lelei mea uma, ua e fai mai ai.

      O le sami e tumu i palasitika, ae foliga mai e le lava, aua o loʻo faʻaauau pea ona tatou lafoina ma le fiafia atili.

      O lo'o ta'atia pea le togavao ma/pe susunuina mo fanua fa'ato'aga.

      E tele atu va'alele e fa'asalalau i tausaga ta'itasi, fa'atasi ai ma le fa'aleagaina uma e a'afia ai.

      Matou te manana'o e pamu le suau'u mai le fa'apalapala o shale, ma se tulaga lamatia o le fa'aleagaina o le vai.

      Ua mana'o Trump e toe amata ona susunuina le koale.

      Ua tau leai ni i'a e fe'au solo i le sami.

      I se taimi, o le a fanaina le elefane mulimuli e feoa'i saoloto mo ona nifo.

      E mafai ona ou alu i lenei lisi mo sina taimi, ae mo oe o le tioata e foliga mai o le afa o le tumu, ma mo aʻu ua toetoe lava a gaogao.

      Ma a tatou faiga tau siosiomaga?
      Matou te faʻatau fafie i Kanata, ave i Netherlands i luga o se vaʻa faʻaleagaina tele, ma susunu ai iina.
      Ona tatou faapea lea ma mata mago ua tatou faia se mea mo le siosiomaga.
      Afai e te faitauina le suauu o loʻo faʻaaogaina, ma le faʻaleagaina ma le CO2 faʻafefe mo le pamuina, felauaiga ma le faʻamamaina o lena suauʻu, masalo ua sili atu le leaga o le siosiomaga mai le faʻapipiʻiina o fafie i totonu o le eletise.
      Ae o le mea moni e manaia.

  13. Siaki S fai mai i luga

    O se autu manaia tele. O le faafitauli e pei ona ou malamalama i ai, e le o le siitia o le vevela ma le suiga e aumaia, ae o le saoasaoa e o mai ai.
    I le isi itu, na ou aʻoaʻoina foʻi i aso ua tuanaʻi, na vave foʻi ona oʻo mai le vaitau o le aisa ma o le iʻuga na faʻaumatia ai le tele o meaola.
    O le si'itia o le vevela o le a le fa'aumatia ai i tatou o tagata. Ua lava i tatou i le lalolagi e ola ma fetuutuunai o se ituaiga. E ui i lea, e lē taumatea o le a tele mafatiaga. E le popole le natura i lena mea. E le tutusa ea le natura i lo tatou malo? Afai lava e sao numera. E le afaina po o le a le manatu o le tagata. Liu i le natura: le tele o ituaiga e mafai ona ola ma ola e pei ona i ai punaoa. Afai e le lava lo latou auai, e toatele o le a leiloa.
    A'o le fa'atuputeleina o le vevela, ou te manatu e le mafai ona toe fa'afo'i. E mafai ona matou mautinoa i le tele e mafai ai matou te le toe saofagā i ai ...

    I le ala, i le 1913 sa i ai foi ni sese o sipelaga i nusipepa aloaia po o tala:

    O se tala fou i le Nieuwsblad van het Noorden, Fepuari 1, 1913

    O suiga ea o tatou tau? (Ou te manatu foi e tatau ona tusia i le "t")

  14. Matini Vasbinder fai mai i luga

    E le tutusa le filogia ma suiga o le tau. E tele naua lena mea sese.
    O se vitio lenei o George Carlin ua maliu, o le na talanoa i le Tina o le Lalolagi ma taʻu mai ia i matou lona manatu e uiga i nei mea uma.
    https://youtu.be/7W33HRc1A6c


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei