O se tasi o tagata Dutch e sili ona taua ma ta'uta'ua i Siam o le inisinia ua leva ona galo ia JH Homan van der Heide. O le mea moni, na amata lana tala i le 1897. I lena tausaga, na asiasi atu ai le tupu Siamese o Chulalongkorn i se setete i Netherlands.

O lenei asiasiga o se vaega o le malaga a Europa a le tupu Siamese, lea na aofia ai foi Peretania Tele, Siamani ma Rusia. O le faʻamoemoe e le gata ina ia faʻamalosia sootaga faʻavaomalo ma atunuʻu i Sisifo i lenei malaga, ae ia faʻamasani ma maua se malamalamaaga i suʻesuʻega faʻasaienisi lata mai ma taunuʻuga tau pisinisi.

Ae ui i lea, sa naunau Chulalongkorn e siitia Siam i luga o tulaga ma taʻitaʻia lelei lona malo i le seneturi lona luasefulu. Na talia ma le fa'aaloalo e le Masiofo 17 tausaga le matua o Wilhelmina, o le sa i lalo o le pulega. I le taimi o lenei asiasiga a le setete, sa matua faagaeetia Chulalongkorn i galuega faʻainisinia a Dutch, e pei o paipa, pamu pamu ma galuega faʻafefe sa mafai ona ia vaʻaia i lana asiasiga.

O le faʻatulagaina ma le faʻatonutonuina o le vai o se faʻafitauli e le masani ai tagata Siamese, aemaise lava i Bangkok. E pei lava o tagata o loʻo nonofo i Atunuʻu Maualalalo, o tagata Siamese na auai i tauiviga totoa mo le tele o seneturi e faasaga i le malosi uma o le vai, lea, e pei lava o Atunuu Maualalalo, e taua tele i le tamaoaiga ma le gaosiga o meaʻai. I le talosaga tuusaʻo a le faamasinoga Siamese, o se vaega o Dutch hydraulic engineers, na taʻitaʻia e le inisinia sili JH Homan van der Heide, na o mai e fesoasoani i tagata Siamese i le fausiaina o alavai ma loka i le va o le 1902 ma le 1909.

O Homan van der Heide o se inisinia atamai tele mai Rijkswaterstaat na faauu i Delft ma sa galue i Dutch East Indies talu mai le 1894. E tele tala e mafai e se tasi ona fai e uiga i le tamaloa, ae mautinoa e le faapea o ia o se paie. I le tautotogo o le 1903, e le'i atoa se tausaga talu ona ia muai tuvae i Bangkok i le aso 13 o Iuni, 1902, ua uma ona ia faitauina, i le talosaga a le Fono a le Tupu o Siamese, le Chulalongkorn, le Matagaluega o Vaivai tuu vae. O se galuega tau pulega ma faʻalapotopotoga na mulimulitaʻia ma masalosaloga e Peretania, o le na manaʻo e faʻatinoina lenei galuega e i latou lava, o se mataupu o le faʻateleina o latou faatosinaga i le faamasinoga a Siamese. Atonu na afua mai iinei le ita tetee a Peretania lea na teu e le enisinia sili Holani i lona olaga atoa, ona e masani ona taumafai enisinia Peretania i Bangkok e tuu o ia i totonu o le ato pe taʻuleagaina o ia i ana tagata faatau.

E le na'o Peretania na ita ia Homan van der Heide. Sa ia te ia, e le o se mea le tonu, le talaaga o le tumu ia te ia lava ma sa fai si malosi i lana faatinoga. O le tamatamailima Dutch na sii i luga e foliga mai o taimi uma lava (5555). O lea e le o se mea e ofo ai le laa i luga o le tele o tamatamaivae maaleale i lona nofo ai i Siam. Ona ou le ta'ua lea o le matau'a faalilolilo ma le mata'utia o nisi o ofisa sinia ma pulega a Siamese e manatu ia te ia o se tulei pe sili atu ona leaga, ua manatu o se taufaamatau.

E le gata i lea, e le gata na ia manuia i le faatuina o se matagaluega lelei i se taimi puupuu, ae na ia faamanuiaina foi i le faia o se suesuega lautele i fanua mo le faatanoa atoa o le Chao Praya, le toto ola o Siam. O lenei suʻesuʻega na iʻu ai i se fuafuaga mataʻutia e taʻua o le Grand Model. O se fuafuaga faʻasusu tele e le gata ina faʻafefeteina le 1902 hectares o le fanua i totonu o se vaitaimi o le 10 tausaga ma tele na suia ai i fanua araisa lafulemu, ae tatau foi ona tuʻuina atu i Bangkok le tuputupu ae vave ma le vai inu talafeagai. O lenei fuafuaga na saunia, faatasi ai ma isi mea, mo le fausiaina o se faatanoa tele i Chainat ma le fausiaina o se faasologa atoa o loka ma isi alavai alavai.

Mulimuli ane, o fuafuaga mo le Faʻataʻitaʻiga Tele na paʻu. O se tasi o mafuaʻaga autu mo lenei mea o le leai o se gaioiga malosi a le Minisita o Faʻatoaga Chao Phraya Thewet, o le, o se vaega ona o le mea moni faigofie e leai sona malamalama i le mataupu, na te leʻi vaʻai i le tele ma aemaise lava. lavelave fuafuaga fa'asusu a le Dutchman e nofo. Ona sosoo ai lea ma le mea moni, sa i ai le tauvaga mataʻutia ma le faʻatauvaʻa a le Siam Land, Canals and Irrigation Company. O se kamupani tumaoti na faatuina e le Austrian investor Erwin Müller ae lei oo i le taunuu mai o le au inisinia Dutch faatasi ai ma le lagolago a le au ofisa sinia lauiloa Siamese ma tamalii. O lenei consortium malosi, e lauiloa i alalaupapa o le Borisat pe o le 'Kamupani' na lauiloa, faʻaaogaina le tele o faatosinaga i le malo ma le faamasinoga ma mafai ona tolopo pe taofia foi vaega tele o fuafuaga a Dutch. Peitaʻi, e lē faapea ai ua lē tāua le galuega a JH Homan van der Heide, i se isi itu. E le gata na ia galueaina fuafuaga mo alavai fou ma loka, ae faapea foi, e ui i le faalavelaveina o nisi, na tuua ai se vaega tele o alavai o loo i ai nei ma Klongs toe faafou ma faalautele i totonu ma latalata i le laumua.

I le tautoulu o le 1909 na muta ai le konekarate mo inisinia Dutch i Siam. A o lei toe foi atu i Netherlands i le 1914, sa malosi o ia i Dutch East Indies mo ni nai tausaga. Ina ua toe foi mai o ia sa galue mo Rijkswaterstaat mo sina taimi, lea na ia faauo ai i se inisinia talavou ma sili ona mataʻutia na alu i le igoa o Anton Mussert. I le taimi lava e tasi, na ia amata faʻatupeina i le tele o kamupani tumaoti o loʻo faʻapitoa i le faʻaogaina o le suavai maualuga. O se filifiliga e mautinoa lava e le afaina ai o ia.

E tusa o le 1920 na nofo ai Homan van der Heide i Maarssen aan de Vecht lea na avea ai o ia ma se tasi o faatonu o le fale gaosi Kinine. I le 1939 na filifilia ai o ia e fai ma faipule mo le vaega faaupufai a le Liberal 'de Vrijheidsbond'. Na ia lolomiina e le aunoa i le api talaaga Le inisinia, le fofoga o le Royal Institute of Engineers (KIVI). Ina ua atoa le limasefulu o lana uo ma lana paaga muamua o Anton Mussert, na lomia e Homan van der Heide le tusi i le 1944 ma le NSB lomitusi Nenasu. 'Mussert o se inisinia'. O lana faigauo ma le taʻitaʻi o le NSB e taugata tele ia te ia. I le taimi lava na maeʻa ai le faʻasaʻolotoga, na puʻea faapagota o ia ma taofia i luga o moliaga o le galulue faʻatasi. Na maliu o ia i le aso 4 o Novema, 1945 i se togalauapi i Kampen.

Mo so'o se tasi e fia iloa atili e uiga i lenei inisinia mata'ina, o lenei fa'amatalaga faitau: I le 2000 Silkworm Books na lomia. Tupu o Vai - Homan van der Heide ma le amataga o vai faʻaonapo nei i Siam, o se suʻesuʻega sili ona mafai ona faitau ma auʻiliʻili e le tagata suʻesuʻe a le Asia i Sautesasae o Han Ten Brummelhuis (Iunivesete o Amsterdam) e uiga i lenei Dutchman, o loʻo faʻaosofia i le sili atu ma le tasi le itu.

10 Tali i “Homan van der Heide na ave le vai i le sami”

  1. ron fai mai i luga

    faafetai le iloa e uiga i lenei mea. O le faʻatinoina o lenei fuafuaga atonu na fesoasoani tele ia Bangkok i lana taua faifaipea faasaga i lologa ...

  2. HAGRO fai mai i luga

    Faafetai Jan,
    Manaia tala.
    Leaga e le'i maua lava.
    O lea e susu pea o latou vae 😉

  3. Gijsbert fai mai i luga

    E foliga manaia tele ia te au. I le avea ai o se Dutchman e masani ona e mafaufau e uiga i le "faʻafefea ona fai mea eseese", aemaise lava pe a e vaʻai i le mea o loʻo faia e lena vai ile BKK ma le nofoaga lata ane.
    I le taimi o le taua, o Homan van der Heide o se tagata leaga na tuʻuina atu se malutaga ina ua maeʻa le Aso Lua Mad i na mea leaga uma e pei o le Rost van Tonningens. Elite sese.

  4. Tino Kuis fai mai i luga

    I na tausaga, o araisa sa sili ona taua i oloa auina atu i fafo ma o le lafoga i luga o le tupe sili lea ona taua mo le setete.

    Na manaʻo Homan van der Heide e faʻateleina fua araisa e ala i le faʻafefe lelei.

    O lana galuega e itiiti se mea e fai i le puipuia o lologa, i le tusi na taʻua muamua e Han ten Brummelhuis e tau le taʻua lena itu.

    Nai lo o lea, sa masani ona fiafia le ʻaufaifaatoʻaga i lologa na faateleina ai le fua o o latou fanua. Soo se mea e sili atu nai lo le tele o vai.

    I le tusi a Han ten Brummelhuis o loʻo taʻua i luga o le itulau. 137 mea nei:

    'O le mea na lolovaia ai o le fanua sili ona umi o fa'atauga ma lisi na maualuga.'

    I lena taimi, o lologa sa manatu e masani lava, o nisi taimi e tele ma umi. Sa i ai o latou fale i luga o pou ma vaa. O le tele o tausaga i le itiiti o le vai o le faafitauli lea.

    • Mama Ian fai mai i luga

      Talofa Tino,
      Ou te le fai atu lava o Homan van der Heide sa i ai le faamoemoe e taofia lologa. O ana fuafuaga fa'asusu sa na'o le fa'amoemoe ia ausia le sili ona lelei ma le fa'atinoina o le pulea lelei o le vai ma fa'amalieina lelei le seleselega o le araisa....

      • Tino Kuis fai mai i luga

        O i’ina na ta’ua ai e Lung Jan. Sa na ona ou tali atu lava i nai tagata i luga na taʻua o lologa. Ae o le a le uiga o lau tala 'Na ave e Homan van der Heide le vai i le sami'?

        • Mama Ian fai mai i luga

          Talofa Tino,

          I se uiga moni ma faafaatusa, sa ia aveina atu le vai i le sami. E le gata i le tafe ma isi galuega o le pulea o le vai na ia toe teuteuina, ae ina ua mavae sina taimi atonu na ia matauina foi - ma atonu o lona le fiafia tele - o se vaega lelei o ana taumafaiga e le aoga ona o le tetee atu i pulega a Siamese ma /poʻo isi paaga e pei o le Borisat quasi-omnipotent...

  5. Henry fai mai i luga

    O lo'o talanoa pea Homan v/d Heide e o'o mai i le taimi nei, ae maise lava i le RID ma le ONWR o lo'o latou nofo aitalafu ai ma o lo'o i ai pea le pulega o vai a Dutch i le lisi.
    E toʻatele talavou o loʻo aʻoga i Delft.

    • Tino Kuis fai mai i luga

      Upusii:

      'E o'o mai i le taimi nei o lo'o i ai pea le tala ia Homan v/d Heide, ae maise i le RID ma le ONWR o lo'o latou nofo aitalafu ai ma o lo'o i ai pea le pulega o vai a Dutch i le lisi.'

      Ioe. Ou te manatu na ou faitau i se tasi taimi o se faatagata o Homan van der Heide i le Matagaluega o Fatavai i Bangkok o loo faamamaluina pea.

  6. Henk Zoomers fai mai i luga

    O le tusi "King of the Waters" na lomia e ia lava o se suʻesuʻega faafomaʻi e Han ten Brummelhuis i le 1995 ma le ulutala "De Waterkoning. J. Homan van der Heide, Fa'avaeina o le Setete ma le amataga o fa'asusu fa'aonaponei i Siam 1902-1909". O le faaliliuga faa-Peretania na lomia i le 2005 e le KITLV Press i Leiden ma le 2007 e le Silkworm i Chiang Mai.


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei