Preah Vihear u Haagu: Tajland uzvraća udarac
Stotinjak članova Mreže za zaštitu zemlje Južnog Isana jučer je pokušalo izvršiti invaziju na 4,6 četvornih kilometara hinduističkog hrama Preah Vihear, koji trenutno razmatra Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu. Htjeli su istaknuti tajlandsku zastavu, ali su ih spriječile združene snage policije i vojnika.
U međuvremenu, Tajland je preuzeo riječ u Haagu, nakon što je Kambodža u ponedjeljak dala objašnjenje svoje peticije podnesene 2011. godine. U njemu tajlandski susjed traži ponovno tumačenje sudske presude iz 1962. godine kojom je hram dodijeljen Kambodži te odluku o vlasništvu nad 4,6 četvornih kilometara u blizini hrama, što je sporno od strane obje zemlje.
Tajland je jučer tvrdio da je u potpunosti postupio u skladu s odlukom suda iz 1962., povlačeći svoje trupe iz hrama i vraćajući drevne artefakte koje je Kambodža tražila. Međutim, Sud tada nije donio odluku o granici (što je Kambodža tražila).
“Nakon pola stoljeća, Kambodža se vraća na Sud kako bi prkosila značenju i dosegu presude iz 1962. godine. To je totalna promjena stava. Traži od Suda da učini nešto što je odbio učiniti 1962.: razmotri graničnu crtu", rekao je jedan od tajlandskih odvjetnika. Prema njegovim riječima, Kambodža želi koristiti zemlju kao područje upravljanja, što je UNESCO postavio kada je hram stavljen na popis svjetske baštine. Međutim, područje upravljanja koje želi Kambodža preklapa se s 4,6 četvornih kilometara.
Sukob oko granice, ustvrdio je odvjetnik, treba riješiti bilateralno, nešto o čemu su se obje zemlje dogovorile u Memorandumu o razumijevanju 2000. godine. "Ali Kambodža to odbija."
Bangkok Post primjećuje da se o tajlandskom pravnom timu na društvenim mrežama izražava mnogo riječi divljenja i povjerenja. O molbi jednog od odvjetnika senator je rekao: 'Od njenog izlaganja diže mi se kosa na glavi.'
Kambodža će ponovno govoriti danas, Tajland će ponovno govoriti u petak i tada ćemo morati čekati presudu koja se očekuje u listopadu.
(Izvor: Bangkok Post, 18. travnja 2013.)
Cijela je stvar školski primjer političke dimne zavjese, trika kojim se služe političari diljem svijeta kako bi skrenuli pozornost javnosti s važnih pitanja kao što su gospodarstvo, okoliš, korupcija, društvene zloupotrebe itd.
Bangkok Post ne spominje da je prvi odgovor Tajlanda, u kojem je tražio od Međunarodnog suda pravde da ukloni slučaj, jednoglasno odbilo 12 članova Suda. Bio je to vrlo loš početak za Tajland (18. srpnja 2011.).
Sada je došlo do suštinskog odgovora i Tajland zapravo želi bilateralno rješenje. Imali su 50 godina da ga pronađu.
Čitava stvar s hramom je - kako kaže Cor Verhoef - sredstvo da se skrene pozornost s nesposobnosti tajlandskih političara da se pozabave problemima. Ljudi se djetinjasto bave jedni drugima, umjesto poslovima u zemlji.
Nadam se da ima i kritičnih tajlandskih novinara koji prate slučaj na Međunarodnom sudu pravde. Ona hosana iz Bangkok Posta nije baš informativna.
Čini mi se vrlo brzo da će ove godine biti donesena presuda.
Tužna stvar je što možete pretpostaviti da niti jedna strana neće biti voljna/sposobna prihvatiti negativan ishod ovog slučaja.
Kad ovako pogledate kartu, gotovo da biste rekli da je ta granica jako, eeeeeeeeeeeeeeeeeear čudna, uz malo mentalne gimnastike mogla bi se nazvati “francuskom šalom”.
Kako misliš francuski?
Pa, Francuska je, kao i sve kolonijalne sile, pokušala uliti buduće sporove u neovisnost kolonija kada su izgubile svoje kolonije.
Naprosto zato što ćemo u budućnosti kroz sve vrste političkih i vojnih sukoba ponovno moći utjecati, čitati ponovno osvajati vlast kroz uvriježene točke prijepora.
Pogledajte drugdje u svijetu, posebno u Africi, na Bliskom istoku i također u Aziji.
@ HansNL Čini mi se pomalo pojednostavljenim tvrditi da je Francuska namjerno izgradila točke prijepora.
Početkom 20. stoljeća, mješovita komisija Francuske i Sijama (kako se ta zemlja tada zvala) dogovorila je da se granica kod hrama Preah Vihear sastoji od vododijelnice lanca Dangrek. Dva francuska časnika nacrtala su kartu, takozvanu Dangrekovu kartu, za koju se kasnije pokazalo da sadrži pogreške. Čini mi se gotovo neizbježnim jer GPS još nije postojao, a ni fotografije iz zraka; karta je nacrtana na temelju terenskog rada i promatranja.
Sud je dodijelio hram Kambodži na temelju te karte 1962. godine, a sada Kambodža pokušava dodati 4,6 četvornih kilometara svom teritoriju na temelju iste karte. Ako vas zanima točan postupak (ukratko sam ga sažeo) pogledajte http://www.dickvanderlugt.nl/buitenland/thailand-2010/preah-vihear/
Također pišete da su kolonijalne sile izgubile svoje kolonije. Za neke su kolonije, međutim, kolonijalni gospodari bili sretni što su ih se riješili, jer su predstavljali smetnju i počeli su koštati. Ne znam odnosi li se to i na tadašnju Francusku Indokinu.
Kurac,
Potpuno ste u pravu, dapače, karta je ono o čemu se radi.
Kao što sam predložio, ČINI se kao…….
Ali Dick, ne želiš valjda reći da kolonijalne supersile nisu htjele baciti ključ u posao gubitkom svog "utjecaja".
Imajte na umu da su i Francuska i Engleska sigurno priznale da su gotovo sve neovisnosti uključivale prljavu igru, u većoj ili manjoj mjeri.
Napominjem da je karta, koju su prema vama nacrtala dva francuska časnika, koji su sigurno i nedvojbeno bili pod kontrolom Pariza, temelj za granicu.
I mislim da su granicu vrlo upečatljivo povukli ti francuski časnici s velikom dozom perfidnosti.
Kad još vidim kako su na prijelazu stoljeća, a posebno nakon 1914.-1918., Francuska i Engleska činile sve što su mogle da osiguraju svojim interesima (?) utjecaj u dalekoj budućnosti, i nisu odgađale povlačiti granice koje bi automatski uzrokovale bijedu. kasnije, mislim da bi moglo biti da je granica između Tajlanda i Kambodže također bila izložena ovom tretmanu.
Budimo iskreni, naravno da će supersile radije izgubiti neke kolonije nego ih dobiti.
Ali kolonije su graničile s drugim kolonijama ili su imale veze s drugim kolonijama, tako da općenito velike sile, a zapravo ni Nizozemska i Indija, nisu bile nimalo sretne što su izgubile svoje kolonije ili ih učinile neovisnima.
Engleska je, recimo, postavila svoj Commonwealth u tu svrhu da bi mogla utjecati, a ako se ne varam, i Francuska je postavila takve stvari, iako Francuska naravno ima svoje "Prekomorske provincije".
Lijep dio materijala za čitanje, dobar dio, o spletkama Britanaca u arapskim zemljama može se pročitati u knjizi T,E,Lawrencea, Sedam stupova mudrosti.
Doista, Lawrence od Arabije.
Ako se ne varam, napisana je i knjiga o makinacijama Francuske u periodu Prvog svjetskog rata u arapskom svijetu, ali kako se zvala, J,M,H,W,
Ukratko, iako, pretpostavljam da je fiksacija granica možda bila predmet neke masaže, a Tajland i Kambodža sada ubiru gorke plodove toga.
Što se tiče Francuske, što mislite zašto je La Douce France vodila prilično veliki rat u Indokini?
Jer koštaju?
Zato što bi radije izgubili Laos, Kambodžu i Vijetnam nego bili bogati?
Pa ne, zbog utjecaja u budućnosti.
@ HansNL Međunarodni centar za obuku za snimanje iz zraka u Delftu utvrdio je da je rijeka O'Tasem nacrtana na krivom mjestu na karti Dangrek, što znači da granica ne odgovara vododjelnici i da je Preah Vihear na teritoriju Kambodže. Zašto bi tu bila u igri francuska perfidnost? Ne zaboravite da je kartografija početkom 20. stoljeća zapravo bila tek u povojima. Također zapamtite da Dangrekova karta ima mjerilo 1:200.000 XNUMX. To je prilično grubo mjerilo za tako malo područje.
'Od njenog izlaganja diže mi se kosa na glavi' – ovu izjavu senatora o članici tajlandskog pravnog tima Bangkok Post očito doživljava kao izraz divljenja i povjerenja. Je li to točno? Kad netko kaže da mu se od neke prezentacije digla kosa na glavi – jer to je značenje engleskog izraza – mislim da izražava nešto sasvim drugo od divljenja i povjerenja………….
@ Cornelis, dajem doslovan tekst iz Bangkok Posta. Među našim obožavateljima bio je senator Kamnoon Sitthisammarn koji je objašnjenje [odvjetnice] gđe Miron o kartama tajlandsko-kambodžanske granice vidio kao jasan odgovor kambodžanskom pravnom timu.
Od njezine prezentacije “diže mi se kosa na glavi”, objavio je g. Kamnoon [na Facebooku ili Twitteru].
Pretpostavljam da je Kamnoon napisao na tajlandskom, pa je možda riječ o pogrešci u prijevodu i urednik ne zna točno značenje izraza.
Bok Dick,
Po mom mišljenju, izraz "od kojeg mi se diže kosa na glavi" može se koristiti i na pozitivan i na negativan način.
Čovjek se ponekad zna naježiti i kad čuje da netko nešto vrlo emotivno izražava kao što se naježi da netko zna biti tako zloban.
Pozdrav,
Louise
Pitanje je naravno zašto je sukob oko Preah Viheara i susjednih 4,6 četvornih kilometara zemlje tako uporan i tako visok. Mislim da to ima dosta veze s (ultra)nacionalističkim osjećajima od kojih pate obje zemlje, u ovom slučaju ne samo među (političkom) elitom nego i među običnim ljudima, iako nitko ne želi rat, osim nekoliko manjih skupina nakon toga. U biti se radi o povrijeđenim nacionalističkim osjećajima gdje je gnjavaža s tim kartama, ma koliko bile zanimljive, samo način da se ti osjećaji izraze na civiliziran način.
Kambodžu su stoljećima okupirali Sijamci, koji su vodili mnoge pohode na Kambodžu, uzimajući kraljeve za taoce i zahtijevajući danak. Francuski protektorat nad Kambodžom (1863.) osjećao se kao neka vrsta oslobođenja. Kambodža svog velikog susjeda, Tajland, smatra nasilnikom, zbog čega ne popušta ni za milimetar.
Tajland se zapravo nikada nije pomirio s činjenicom da su dijelove Laosa i Kambodže zauzeli Francuzi (a kasnije i tri sjeverne malezijske provincije od strane Britanaca). Pomirili su se s tim, ali i dalje to doživljavaju kao nepravdu. Ova nepravda se stalno uči siromašnoj tajlandskoj djeci u školama i medijima. Svi školski udžbenici prikazuju puni opseg Siama, počevši oko 1800. s kartama na kojima Sijam pokriva gotovo cijelu jugoistočnu Aziju. Bili su prisiljeni ustupiti velika područja dvjema kolonijalnim silama, Francuskoj i Engleskoj. Zato Tajland sada diže nogu: odreći se i tih 4,6 četvornih kilometara? Nikada! Mislim da Sud neće presuditi o tom komadu zemlje, a onda ovisi samo o tome hoće li obje zemlje moći zadržati mir.
Tino, hvala ti na ovoj analizi! Sada je sve postalo malo jasnije. Malo sam se izgubio na ovoj temi!
Hram bi trebao biti simbol mira i tolerancije, očito drugačije misle u Tajlandu i Kambodži.
Više me to podsjeća na susjede koji se posvađaju jer jedan misli da je ograda drugoga 1 cm previsoka pa se tuži.
Mogu li to shvatiti pogranični stanovnici obiju država koji žive u blizini, jer oni su u biti žrtve sukoba koji moraju tolerirati (oružane) obračune u svom dvorištu, koji više ne mogu ići na posao ili u školu s rizikom da će imati nastaviti sa životom?s odsječenim udom.
To samo za šačicu nacionalista i neke visokopozicionirane političare iz Tajlanda i Kambodže koji pod svaku cijenu žele utjerati svoju volju i domoljublje.