Uzgajivači riže iz dvadeset pokrajina na sjeveroistoku danas prijete masovnom blokadom cesta kako bi prisilili vladu da im osigura novac koji još moraju dobiti za vraćenu rižu.

Poljoprivrednici će također podnijeti žalbu Vijeću odvjetnika u svojoj pokrajini. Traže novčanu odštetu jer su morali posuđivati ​​novac kako bi preživjeli. Mnogi poljoprivrednici novac čekaju od početka listopada.

Jučer se mreža poljoprivrednika sastala u Surinu, a poljoprivrednici u drugim pokrajinama počeli su blokirati ceste. U okrugu Phayuha Khiri (Nakhon Sawan) više od tri tisuće farmera iz pet provincija zaustavilo je jučer oko podneva promet na autocesti 1. Rezultat je bio veliki prometni zastoj. Zahtijevali su da ministar Varathep Rattanakorn stigne u roku od tri sata, inače će zatvoriti sve trake.

U Ratchaburiju je stotinjak farmera ujutro blokiralo dio Phetkasemwega. Nakon pregovora s guvernerom Ratchaburija, ponovno su otišli. Ali ne zadugo, jer ako još iduće nedjelje ne vide novac, vratit će se.

Na drugom dijelu iste ceste u okrugu Khao Yoi (Phetchaburi), farmeri iz četiri provincije blokirali su sve trake ceste. Zbog toga je nastao zastoj od 10 kilometara. Poslijepodne se pojavio guverner Phetchaburija. S Vladom će dogovoriti da im isplate budu najkasnije do petka. Ako se to ne dogodi, dopušteno im je da zauzmu gradsku vijećnicu u Phetchaburiju dok im se ne plati.

– UN-ovo tijelo za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) 'duboko je zabrinuto' zbog upotrebe ružnog jezika protiv žena radi skupljanja političkih poena. Žene su meta stereotipa i mizoginog jezika, kaže Roberta Clarke, regionalna direktorica za Aziju i Pacifik. "Komentari i slike koje su seksualno uvredljive i koje ponižavaju žene ne bi smjele biti dopuštene."

Ženske skupine nedavno su istupile protiv govora mržnje koji su koristili govornici na pozornicama prosvjednog pokreta, posebice kada je riječ o premijerki Yingluck. Publika te komentare nagrađuje smijehom i ovacijama.

– U poštanskom sandučiću predsjednika Obame nalaze se dva pisma iz Tajlanda. Vođa akcije Suthep napisao je pismo američkom predsjedniku u kojem objašnjava plemenite ciljeve prosvjednog pokreta.

Noppadon Pattama, pravni savjetnik bivšeg premijera Thaksina, također se prijavio. Napisao je protupismo protiveći se Suthepovim "lažnim i zlonamjernim" optužbama. Noppadon naglašava Obami da Yingluckova vlada nije diktatorski režim kakvim je Suthep predstavlja.

– Otkako je u Bangkoku proglašeno izvanredno stanje, mnogi japanski turisti otkazali su planirana putovanja u Tajland, rekla je Anek Sricheewachart, predsjednica Tajlandsko-japanske turističke udruge.

– Nakon pritužbi desetero stranaca u Hua Hinu da su ih žene drogirale i opljačkale, bandu od pet žena u dobi od 24 do 44 godine policija je stavila lisicama na ruke. Žene su uglavnom ciljale na starije turiste. Prišli su im s ponudom da ih izmasiraju. Ponuđeno piće sadržavalo je anestetik. Kad su se žrtve probudile, njihovih stvari nije bilo.

– Hladni stres: tako Narong Sahametapat, stalni tajnik Ministarstva zdravlja, naziva uzrok smrti dvoje novorođenčadi u Sa Kaeu i Chon Buriju. Ministarstvo savjetuje roditeljima da svoje potomke odijevaju toplo, da ih nipošto ne puštaju da spavaju kraj prozora i da ih ne izvode van jer je za ove nove građane svijeta puno prehladno. Tijekom 'hladnog stresa' vene se skupljaju, zbog čega organi primaju manje krvi.

– Identificiran je američki turist kojeg su zgazili slonovi u nacionalnom parku Kaeng Krachan. Radi se o 24-godišnjoj ženi iz države New York. Tijelo žene pronašli su čuvari parka pet dana nakon što je napustila kamp u parku.

Izbori i zatvaranje Bangkoka

– Vijesti o (primarnim) izborima i zatvaranju Bangkoka pogledajte Udarne vijesti iz Bangkoka od 26. siječnja.

Ekonomske vijesti

– Zbog nenaplate predane riže ne trpe samo poljoprivrednici, posljedice osjećaju i mali i srednji poduzetnici, jer poljoprivrednici troše manje novca.

Centar za ekonomske i poslovne prognoze Sveučilišta Tajlandske gospodarske komore izračunao je da zakašnjela plaćanja već smanjuju gospodarski rast za 0,1 do 0,2. Taj se postotak čak može povećati na 0,5 do 0,7 posto ako se nastave godinu dana.

Od početka listopada farmeri su predali rižu u vrijednosti od 150 milijardi bahta. Banka poljoprivrede i poljoprivrednih zadruga (BAAC), koja unaprijed financira hipotekarni sustav riže, uspjela je isplatiti 50 milijardi bahta; onda je novac nestao. Sada čekamo zeleno svjetlo Državnog vijeća može li vlada posuditi 130 milijardi bahta, novac koji je izvorno bio namijenjen za infrastrukturne radove.

Svijetla točka je da je prodajom obveznica prikupljeno 32,6 milijardi bahta, ali taj novac ne ide poljoprivrednicima. Služi za refinanciranje zajmova od BAAC-a.

U međuvremenu, poljoprivrednici su na plinu. Mnogi su se zadužili kod lihvara kako bi održali glavu iznad vode. Na raznim mjestima u zemlji, očajni farmeri blokiraju ceste kako bi pojačali svoje zahtjeve.

– Ponovno otvaranje terminala 2 (T2) u zračnoj luci Don Mueang je odgođeno. Terminal se neće otvoriti u travnju, nego vjerojatno tek tri mjeseca kasnije. Razlog: potrebno je više vremena da se instalira karusel za prtljagu, a tu su i neki drugi tehnički problemi i problemi upravljanja. Postoji bojazan da će proračun biti premašen. T2 se može djelomično otvoriti u svibnju. (Početna stranica s fotografijama: Dojam umjetnika o T2).

Terminal je prazan od 2006., kada je Suvarnabhumi otvoren. 2011. godine zgrada je bila poplavljena tijekom velikih poplava. Obnovljen je T1, koji je također bio poplavljen, ali na T2 se nije radilo. Kad se doda T2, kapacitet stare zračne luke povećat će se s 18,5 na 30 milijuna putnika godišnje.

www.dickvanderlugt.nl – Izvor: Bangkok Post

11 odgovora na “Vijesti iz Tajlanda – 26. siječnja 2014.”

  1. Sabine kaže dalje

    U Bangkoku sam već 5 dana i jedva da sam primijetio išta od gašenja. Vidio sam mnogo toga na raznim mjestima. Jedino što su neki taksiji morali obilaziti. Malo problema imaju i mještani. Čak su i pomalo lakonski o tome. Zaključak; slobodno idite u Bangkok i izbjegavajte mjesta demonstracija, tada ćete se dobro zabaviti. Sabine

  2. Peter Yai kaže dalje

    Pozdrav čitatelju

    Moram ići u zračnu luku Don Muang u srijedu, čuo sam da je danas izazvalo probleme ???
    Željeli bi me naši vjerni čitatelji informirati? Hvala unaprijed..

    Srdačan pozdrav, Peter Yai

  3. ustanak kaže dalje

    Nadamo se da će farmeri na sjeveru sada polako otkriti da je mjehur s garancijom riže bio bajka. Populističke parole bez suštine.
    Ovo se također odnosi na tvorničke radnike koji bi primali 300 Bht/dan. Neke su tvrtke jednostavno zatvorile svoja vrata. Zaposlenici su na ulici zajedno s uzgajivačima riže.
    Prava krivnja je zatvorenost Tajlanđana prema modernim trgovačkim strukturama izvan Tajlanda i otpor (neželja) Tajlanđana da ih prihvate. Budući da ih to ne zanima, mnogi Tajlanđani ne razumiju da sada živimo u 2014., a ne više u 1914. godini.

    Čak i sada, nakon rižinog debakela, vidite da Tajlanđani opet rede svoja polja rižom. Tako da iz toga ništa ne nauče i nastave ovako i tako dalje. Ponovno razmišljanje, dalje razmišljanje itd. nije opcija. Doduše, alternative su također ograničene.

    Uzgajivači riže imaju moje suosjećanje, ali svojim djelovanjem ne postižu ništa. Ćelavoj kokoši ne možeš iščupati perje. Tajland (Yingluck) jednostavno više nema novca. Blagajna prazna.

    • chris kaže dalje

      Mislim da je veći problem to što tajlandsko stanovništvo gotovo ne razmišlja o razlici između interesa pojedinca (ili bolje klana) i nacionalnog interesa. Tajlandska vlada zapravo čini vrlo malo za 'javni interes' u usporedbi s takozvanim državama blagostanja. Tajlanđani stoga nemaju visoko mišljenje o vladi i političarima. Tada će prevladati osobni interes. A političke stranke na to rado odgovaraju populističkim parolama. Nije bez razloga kralj u svojim govorima više puta naglašava kako bi Tajlanđani trebali više razmišljati o interesima zemlje i svih Tajlanđana.

  4. SOI kaže dalje

    Iznimno je lako u sadašnjoj situaciji istaknuti sve vrste zlostavljanja i reći nešto oštro, primjerice o tome kako se ljudi u TH nose sa svojim svakodnevnim problemima. @Chris pokazuje kako farmeri mogu biti zaglavljeni između vlade koja se miješa i puna obećanja, i toga da moraju nastaviti sa svojim životima. Zato samo radite ono što znate najbolje, a to je uzgoj riže. Čak i ako zarada završi na velikoj hrpi. Morate pretpostaviti, također zbog svoje obitelji i kontinuiteta vaše tvrtke, da ćete, čak i ako bude odgođeno, na kraju stići tamo. Stoga sam pokušao pozitivno prevesti @rebellovu priču, pogledajte dolje, jer on kaže: farmeri su mu toliko simpatični, iako po njegovom mišljenju nemaju viziju budućnosti jer ne mogu 'razmišljati' i 'razmišljati dalje'. Sućut je zatim izražena frazom: 'priznao sam da su i alternative ograničene'. Očito tako misli, jer on sam nakon svoje analize ne imenuje alternativu.

    Farmeri na sjeveru TH, između ostalih, sigurno će znati da je hipotekarni sustav riže pripadao populističkoj vrsti politike, čiji bi ishod bio vrlo dramatičan i katastrofalan za njih. Ako već ne znaju, iskusili su to na vlastitoj koži 2014. godine. Sličan primjer bi možda mogao biti podizanje minimalne plaće na 300 bahta po danu. Ova mjera također se pokazala razočaranjem za mnoge tajlandske zaposlenike. Ali što ako vaša vlastita vlada protraći prvo mjesto zemlje na izvoznom tržištu riže? Kao poljoprivrednik sa sjevera, hoćete li stići dalje ako znate kako funkcioniraju međunarodni sporazumi i trgovinske strukture? Ili koliko su poljoprivredne politike EU-a i SAD-a zapravo prisilne i guše? Zasigurno će zainteresirati poljoprivrednike. Pitanje je, međutim, koliko je poljoprivredna politika TH zadnjih desetljeća bila usmjerena na pomoć poljoprivrednicima, primjerice u traženju mogućnosti za drugačije načine proizvodnje i uzgoj alternativnih usjeva?
    Iz tih razloga sada demonstriraju i poljoprivrednici. Stalno im se obećava da će im vlada osigurati novac. Uvijek iznova, nula odgovora. Tada je dobro pokazati se i po potrebi stisnuti čvrstu šaku. Dobro je, čak i ako nema zarade u kratkom roku, da se pošalje signal da se više neće zavaravati.

    • Dick van der Lugt kaže dalje

      @ Soi Državna poljoprivredna politika trebala bi se usredotočiti na poboljšanje kvalitete (riža s većom nutritivnom vrijednošću, organska riža), smanjenje troškova proizvodnje (manja upotreba kemikalija), povećanje prinosa po raiju (koji je upola manji od onoga u Vijetnamu) i inovaciju proizvoda ( ulje, vosak za automobile, krema za lice, krema i betonski blokovi da spomenemo samo neke, koji su već napravljeni od rižinih mekinja).

      Sustav hipoteke na rižu potiče kvantitetu ('Svako zrno riže se kupuje'), a ne kvalitetu. O ostalim zamjerkama da i ne govorimo: od nje nemaju koristi najsiromašniji poljoprivrednici, nudi svakakve prilike za korupciju i opterećuje državnu blagajnu.

      • SOI kaže dalje

        Hvala @Dick, za dodatak onome što sam pokušao naznačiti i mislio pitajući u kojoj je mjeri vlada pomogla poljoprivrednicima u posljednjim desetljećima s, na primjer, poboljšanjem kvalitete i inovacijama proizvoda. Također se u tom kontekstu pitam koliko su se poljoprivrednici kroz zadruge uspjeli osnažiti i dobivaju li pomoć u znanju i vještinama od znanstvenog instituta (kao što su poljoprivrednici u Nizozemskoj sa Sveučilišta Wageningen)?

        Usput: kad smo već kod Wageningena: jednom sam naišao na članak koji je govorio o istraživanju ljudi sa sveučilišta Wageningen o stanju šuma u, između ostalog, pokrajini Kanchanaburi, i dalje uz granicu s Myanmarom. Ali to je sve osim poante.

      • ustanak kaže dalje

        Dragi Chris i Soi. Tajlandska vlada vrlo je aktivna u pružanju informacija i obuci za alternativne proizvode. Ali vlada NE daje zajamčenu cijenu za te nove proizvode. I tu leži tajlandski problem. Ako tajlandski poljoprivrednik ne zna unaprijed kolika je cijena njegove žetve, neće je uzgajati. Zato se drže riže, man sapalanga, šećerne trske i gume. Eukaliptus je, između ostalog, jamči Son Kitty (= AA tvornice papira). Cijena šećerne trske također je pala. Rafinerije su čekale dok puni kamioni nisu stigli pred njihov prag. Nije lijep način. Treba reći da su šećerna trska i kaučuk zanimljivi samo s površine od 50 rai i više.

        Jedan od novih proizvoda je Sabu Dam. Ovo ulje je idealno kao zamjena za dizel. U Indiji postoje grandiozne plantaže. Mercedes Benz Stuttgart već 300 godina uspješno koristi CLK 5 CDI na ovom ulju. Benz NIJE bio modificiran unaprijed - tako da je ždrijebom izbačen iz trenutne proizvodnje. U Chanburiju postoji čak i tvornica za prešanje orašastih plodova Sabu Dam. Tamo se proizvodi alternativni dizel. Tko zna kako to radi, može to napraviti i kod kuće s uljem za salatu. Skuplje je nego na pumpi.

        Isto vrijedi i za našu nizozemsku kravu. Postoji mljekara u Wan Nam Yen, koja može proizvesti više, ali nema dovoljno mlijeka za to. Potražnja za mliječnim proizvodima u Tajlandu je enormno porasla. Ali svatko trči za svojim kwaijem, umjesto za nekoliko krava. I tako možete nastaviti.

        Ono što tajlandski farmer ne zna, ne jede. Po mom mišljenju, nespremnost tajlandskog farmera da razmišlja o stvarima najveći je problem u poljoprivrednom sektoru. U mojoj tajlandskoj obitelji to izgleda upravo ovako. Jednih 50% ne želi razmišljati o tome i ima dobre prihode zahvaljujući velikom posjedu zemlje. (bez riže). Ostalih 50% je u voću i ne znaju što će sa zarađenim novcem.

        Dobio sam 5 rai stabala indijskog oraha na dar od obitelji. Zašto? Jer Tajlanđani su jednostavno previše lijeni da ih sami uberu. Ovi orašasti plodovi sigurno donose dobar novac. Osim toga, i sama ih jedem.

        • Dick van der Lugt kaže dalje

          @ rebel Zanimljiv odgovor, ali što je čovjek sapalang, sabu dam i kwai. Molimo navedite objašnjenje.

          • Rob V. kaže dalje

            มันสำปะหลั – sampalang – kasava
            ควาย – kwai – (vodeni) bivol
            สบู่ดำ – Sabu brana = orah za čišćenje (morao sam ovo guglati i pronašao ovaj prijevod:
            http://www.natinspicygarden.com/ricinus.html )

          • ustanak kaže dalje

            Bok Dick. Mansapalang je gomolj koji izgleda kao krumpir. Također se sadi na isti način. Stabljike s velikim listovima narastu do 1.5 m visine. Nakon berbe suši se, guli i melje. Brašno se uglavnom koristi za izradu rezanaca. Sadite do berbe cca 9 mjeseci.

            Sabu Dam je više veliki grm nego drvo. Raste prilično brzo i ima orašaste plodove koji sadrže do 36% ulja. Nakon otprilike 3 godine već počinju davati plodove. Ovaj orah je hladno prešan. 80% ovog ulja i 20% etanola čini izvrsno dizelsko gorivo. Zvuči čudno, ali ovo možete napraviti sami kod kuće.

            Kwai = vodeni bivol.

            Još malo o brani Sabu. Tajlandska vlada je (imala) između ostalog: imao centar Sabu DSam u Tratu. Poljoprivrednici su tamo pozvani da se upoznaju s ovim proizvodom. Centar je opet zatvoren. Razlog; Vlada ne daje zajamčenu cijenu za proizvod. Stoga farmeri oko Trata nemaju nikakav interes za to,

            Imam nekoliko svojih fotografija mansaplanga i brane Sabu. I-Net adrese stranica. Poslat ću vam to putem uredničkog e-maila.

            Hvala Robu V. Obavio je sjajan posao guglanja-


Ostavite komentar

Thailandblog.nl koristi kolačiće

Naša web stranica radi najbolje zahvaljujući kolačićima. Na taj način možemo zapamtiti vaše postavke, napraviti vam osobnu ponudu, a vi nam pomažete poboljšati kvalitetu web stranice. Opširnije

Da, želim dobru web stranicu