Kolumna: Tajlandsko-kambodžanska pogreška
Zatrpani vijestima o Boston Bombersima, skorom dolasku na prijestolje princa Willema A. te W. i povezanim zviždaljkama, da ne spominjemo prezrivi remi Ajaxa, koji je konačno Feyenoord ponovno učinio prvakom Nizozemske ( možda jedna osoba više ne sanja?) kambodžansko/tajlandska nesreća događa se unutar zidova Međunarodnog suda pravde u gradu Haaške bakkie, Haagu.
Sitnica se tiče starog hinduističkog hrama, Preah Vihear, koji su nekada davno sagradili Kmeri, u vrijeme kada Vilim Oranski još nije bio rođen.
Taj hram, sada beznačajna ruševina, nalazi se na granici između Tajlanda i Kambodže i u posljednje dvije godine došlo je do svađe oko toga koja država zapravo može polagati pravo na ovaj hram.
Da skratimo priču, dvije zemlje, koje imaju toliko toga zajedničkog u smislu jezika i kulture, zaratile su 2011. zbog 4,6 četvornih kilometara zemlje u blizini hrama. Na tom području bile su stacionirane trupe, razmjenjivale su se pucnjeve, ginuli su ljudi, postavljale su se mine, a čelnici obiju zemalja, Hun Sen (Kambodža) i Abhisit (tadašnji premijer Tajlanda) pravdali su postupke svojih vojski vremenom- počašćeno dječje igralište/pješčanik izgovor: "počeo je".
Ono što je sranje u ovakvim političkim igricama - jer one to i jesu, samo s krvlju na zidu - jest da oni koji najglasnije viču "napad!" često sjediti u udobnoj stolici Donjeg doma.
Pitao sam svoje tadašnje studente što misle o cijeloj priči. Svi su se složili da je Kambodža "sranje" (tajlandski propagandni stroj očito je proradio).
Na moje pitanje (učenici od 16 i 17 godina) da li bi bili spremni vlastitu djecu poslati na front u rat zbog ruševine.
"Nikada!"
Nastala je neugodna tišina kada sam rekao da su i poginuli tajlandski i kambodžanski vojnici bili djeca očeva i majki i da je stoga njihova ljubav prema domovini prilično manjkava.
Srećom, oružje je sada spremljeno i bitka se odvija u zgradi u Haagu gdje se obje strane gađaju kartama i gdje je mađarski odvjetnik suptilno ukazao sucu da kartu koju je koristila Kambodža nije koristio nitko zemlja.je priznata (na mojoj FB stranici stotine reakcija studenata koji traže da se odvjetnik imenuje premijerom Tajlanda, tako da tajlandska propagandna mašinerija i dalje radi).
Što ja mislim o cijeloj ovoj priči? Najpraktičnije bi bilo da obje zemlje udruže snage, unaprijede hram u turističku atrakciju – nakon potrebnih restauratorskih radova – i pravedno podijele prihode. Nema više zubanja oko ruševine i nekoliko nogometnih igrališta.
Ali tko sam ja?
Nijedan političar, pa stoga ne treba očekivati takva praktična rješenja od kojih će obje strane imati koristi u skoroj budućnosti...
Cor,
Kao sudac bio bi dobar lik.
Također mislim da je zajedničko upravljanje i dijeljenje prihoda najbolje rješenje. Ali ovih dana morate biti oprezni s davanjem mišljenja.
Uskoro ćete biti strpani u kut kao neznalica. Nedovoljno svjestan situacije i nedovoljno razumijevanje međunarodnog prava.
Cor van Kampen.
@Cor, pravno je to nedvojbeno komplicirano pitanje, tim više što treba zaroniti u povijesne knjige za uvid koji je prihvatljiv jednoj strani, a ne drugoj (i obrnuto 😉
Čitao sam tajlandske povijesne knjige i bile su stvarno lude. Pitao sam se koliko su dugi nosovi pisaca ovih djela. (kasnije ću napisati blog o tome)
S druge strane, ne vjerujem da se Kambodžanima sada prikazuje tako nepristrano ogledalo u pogledu povijesti zemlje. I nigdje u Nizozemskoj ne čitamo da je Jan Pieterszoon Coen zapravo bio masovni ubojica koji je dao istrijebiti cjelokupno stanovništvo otočja Banda od strane japanskih plaćenika kako bi se dočepao monopola nad začinima. U Nizozemskoj postoje ulice nazvane po tom tipu.
Jednom izgrađen od Kmera, to dovoljno govori kome ovaj hram pripada, mislim u sebi.
Bok,
Ne znam. Je li to jasno?
Ako je to područje prije bilo tajlandsko?
ili ako ja na tvojoj zemlji samovoljno sagradim kuću? Koja su onda pravila?
ili, ili , ili, može biti prilično komplicirano.
Gret Josh
Predlažem imenovanje Cor1 i Cor2 Međunarodnom sudu pravde u Haagu, kao dodatne suce u ovom predmetu. Imaju već 12 pa mogu biti još 2.
Cor1-ov rad još treba prevesti na francuski i engleski. Tamo ne govore druge jezike. Ako se to dogodilo, stvar treba brzo riješiti:
Hram na kambodžanskom teritoriju, tajlandsko okruženje. Postavite posebnu tajlandsko/kambodžansku turističku policiju za cijelo područje. I postavi oba Cora za čuvare hrama. Ta prodaja karata turistima može dobro uroditi.
Razmisli o tome.
Kao uvjet za dvostruko iskorištavanje hrama, predlažem da se toaleti dodijele Kambodži. Inače ćete dobiti ove vrste nagrada:
WC
Tajlandski: 5 bahta
Farang: 50 bahta
Khmer: 500 bahta
Lol, šanse su da!
Predlažem da dodate ovo:
Farang sa Singha košuljom, otiračem oko vrata i zlatnim lancem: 5.000 bahta
Ako sutra Rusi ili Afrikanci zatraže Leidseplein u Amsterdamu iz povijesnih razloga, pobunila bi se i cijela Nizozemska (mislim), iako je to samo mali trg.
Dakle, definitivno je riječ o povijesti ovog hrama.
Naravno, slažem se sa svima da ovo nikada ne smije prerasti u rat, jer odnos između malog komadića zemlje ovog sukoba i, s druge strane, mira između dviju država je nesrazmjeran.
Rješenje je u međunarodnim ugovorima o granicama, a presuda suda u Haagu dobar je primjer sudske prakse za to. Međutim, obje strane moraju unaprijed naznačiti da prihvaćaju ovu odluku prije nego što zatraže odluku.
Nedostaje mi povijest ovog sukoba u članku Cor Verhoefa (uključujući međunarodne sporazume koji su već sklopljeni o ovom području 60-ih), bez te povijesti lako je reći da je besmislica "da se ljudi sukobljavaju oko takvog hrama , ali iz tih razloga (po mom mišljenju) to bi se moglo dogoditi i preko Leidsepleina.
Sukob ui oko Izraela može se razumjeti samo ako se poznaje povijest i može se riješiti samo međunarodnim sporazumima o priznanju područja.
Izjava o hramu u Haagu će biti široko podržana (od strane mnogih zemalja), ali unatoč tome, bojim se da posebno Tajland neće prihvatiti negativnu izjavu (izvanredno ovaj put žutih majica)
Problem Izraela je mnogo veći, jer mu nedostaje široka podrška koja se pojavila u povijesti Izraela. Međunarodni sporazumi sa širokom podrškom stoga su puno teži za Izrael i njegovo okruženje.
Međunarodni sporazumi koji imaju široku podršku uvijek su najbolja rješenja za ovakve vrste sukoba, pod uvjetom da postoje i sankcije ili da se nešto mora poduzeti ako ih se manjina ne pridržava.
Bojim se da hram neće biti priznat od manjine ni nakon presude, pa bi se onda moglo krenuti u međunarodne akcije... a to se često ne događa ili nije dovoljno, da bi manjina preuzela.
danny
Dragi Danny,
Pozadina i povijest oko hrama već su detaljno opisani posljednjih dana u člancima Dicka van der Lugta i Tina Kuisa. Duljina stupca mora ostati donekle podesiva.
Obje zemlje, Tajland i Kambodža, trenutno imaju veliku potrebu skrenuti pozornost javnosti sa stvarnih unutarnjih problema. I onda vrlo dobro dođe prilično smiješna rasprava o nizu četvornih kilometara bezvrijedne zemlje (bez odgovarajuće administracije i upravljanja turističkom atrakcijom, ruševinama). Zgodno je i to što je to – očito – jedina 'politička točka' oko koje se vladajuće stranke i oporba slažu.
Procjenjujem da će sud u Haagu još jednom potvrditi svoju presudu iz 1962. godine i - kao nekada - neće presuđivati o graničnom sukobu. Što znači da je slučaj isti kao i prije tužbe. S obzirom na ovo, izgubljene živote Kambodžanaca i Tajlanđana u pograničnom području i s obzirom na troškove tužbe (dobar odvjetnik na ovoj razini lako košta 2.500 eura po SAT = 100.000 XNUMX bahta) postoje samo gubitnici…………
Dragi Khun-Peter, koji je tvoj problem sa shingha majicom i tetovažom? Jeste li iz godine 1880. i nosite li svečani kostim ili tropsko odijelo iz 1920. ili ste prirodno tako kratkovidni? Budi lud već jednom i kupi T-shirt, ne boj se, možda izgledaš ljepše Gr. G