E tele mea ua tusia e uiga i sootaga o alii ma tamaitai i Asia i Sautesasae, e aofia ai Thailand. Pe e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea mai aso ua mavae? Na fa'apei le 300-500 tausaga talu ai? Ma o tatou vaʻai i se tasi o na mea i le taimi nei? Pe leai?

Faatomuaga

I luga o Thailandblog e masani ona vevela talanoaga e uiga i le va o le tane ma le fafine i Taialani, pe faʻatatau i sootaga Thai-Thai poʻo Farang-Thai. O manatu i nisi o taimi e matua eseese lava, aemaise lava i le fesili po o le a le tele ma pe o le a le tele o nei mafutaga e fuafua i le aganuu, e faaopoopo atu i aafiaga faaletagata lava ia. Afai e mafai ona tatou manatu o aʻafiaga faʻaleaganuʻu o loʻo tumau pea i le tele o seneturi, atonu e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea e uiga i lenei mea pe a tatou toe foʻi i tua, aemaise lava i le taimi aʻo leʻi nofoia Asia, mai le 1450-1680.

O le mea lea na ou faaliliuina ai ni mataupu se lua ua faaulutalaina 'Fesootaiga Feusuaiga' ma le 'Faaipoipoga' mai le tusi a Anthony Reid, Southeast Asia in the Age of Commerce, 1450-1680 (1988). Ou te aveese ni nai fuaitau, i puipui le tagata na tusia e uiga i ai ma / poʻo le tausaga talafeagai.

"O le tele o afafine o le tamaloa, o le mauoa foi lea"

O sootaga i le va o itupa na faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga na faʻaalia manino ai Asia i Sautesasae mai atunuu lata ane, aemaise lava i le sefulu ono ma le sefulufitu seneturi. O le faatosinaga a Islama, Kerisiano, Buddhism ma le Confucianism e leʻi suia tele i tulaga o le tutoʻatasi o tamaʻitaʻi ma le tautinoga tau tamaoaiga. E mafai ona faamatalaina ai le mafuaaga e le fesiligia ai le taua o afafine, e pei o Saina, Initia ma Sasaʻe Tutotonu, i se isi itu, "o le tele o afafine o le tamaloa, o le mauoa foi lea" (Galvao, 1544).

I Asia uma i Sautesasae, o le tau e pasi mai le tane i le itu fafine o se faaipoipoga. Na taʻusalaina e uluaʻi misionare Kerisiano lenei faiga o le 'faʻatauina o se fafine' (Chirino, 1604), ae e mautinoa lava e faʻaalia ai le taua o se fafine. Na tumau pea le tau o le pule a le fafine.

E feteenai ma aganuu a Saina, o le ulugalii fou e masani ona siitia atu i le nuu o le fafine. E faapena le tulafono i Taialani, Burma ma Meleisia (La Loubère, 1601). O le tamaoaiga sa i lima o le ulugaliʻi, sa pulea faʻatasi ma o afafine ma tama tama e tutusa tutusa.

Sa matuā sao fafine i faigauo ma faigāuō

Na fa'alautele fo'i le tuto'atasi o tama'ita'i i feusua'iga. O lomiga i Asia i Sautesasae e lē taumatea o loo iai se sao o fafine i faigāuō ma faigāuō, e matuā manaʻomia ai le faamalieina o feusuaʻiga ma faalogona e pei ona latou faia. I tusitusiga masani a Java ma Meleisia, o le tosinaga faaletino o alii e pei o Hang Tuah sa matua faamatalaina. “Ina ua ui ane Hang Tuah, ona tauivi ai lea o fafine mai le fusi o latou tane e vaai ia te ia”. (Rassers 1922)

E tutusa lelei le uiga o solo ma pese, 'patun' i le Malay ma le 'lam' i gagana Taialani, lea na taumafai ai se alii ma se tamaitai e sili atu le tasi i le isi i le malie ma le manatu faaosofia i talanoaga.

Ua faamatalaina e Chou Ta-kuan (1297) le uiga o tamaitai Cambodia pe a malaga a latou tane: 'E le o a'u o se aitu, e mafai faapefea ona ou moe toatasi?' I le olaga i aso faisoo, o le tulafono e otometi lava ona faamuta le faaipoipoga pe a toesea le tamaloa mo se vaitaimi umi (afa i le tausaga).

O se pale o polo faataamilo i le penis

O le fa'amaoniga sili ona manino o le tulaga malosi o tama'ita'i o le taotoga tiga o le penile na faia e tamaloloa e fa'aleleia atili ai le fiafia o a latou taitoalua. O se tasi o uluai lipoti e uiga i lenei mea e mai le Chinese Muslim Ma Huan o le na tusia mea nei e uiga i se faiga i Siam i le 1422:

'A'o le'i o'o i le luasefulu tausaga, e faia se taotoga o tamaloloa lea e tatala ai le pa'u i lalo tonu o le penis glans ma se naifi ma se pulu, o se tamai polo, e tuu i taimi taitasi seia oo ina faia se mama faataamilo i le penis. E ave e le tupu ma isi tagata mauoa ni pulu auro gaogao mo lenei mea, lea na tuu ai ni nai fatu oneone, e tatagi malie ma e manatu e matagofie…'.

O le ofo tele o Pigafetta (1523) i lea mea, na ia fai atu ai i ni taulele’a, talavou ma matutua, e fa’aali a latou u’amea. Ina ua fesiligia e le au faipule Holani Van Neck (1609) ni nai tagata mauoa Thais i Pattani po o le a le faamoemoega o na logo logo auro, na ia mauaina le tali e faapea 'ua maua e tamaitai se fiafiaga le mafaamatalaina mai ia i latou'.

E masani ona mumusu fafine e faaipoipo i se tamaloa e leʻi faia lenei taotoga. O loʻo taʻua e le Kama Sutra lenei faiga ma e mafai ona vaʻaia i se linga i totonu o se malumalu Hindu i le ogatotonu o Java (i le ogatotonu o le 15th seneturi). E oo atu i le ogatotonu o le seneturi sefulufitu ua mou atu lenei aganuu i aai tetele o fefaatauaiga i le talafatai o Asia i Sautesasae.

Faaipoipopga; o le monogamy e manumalo, e fai si faigofie le tete'a

O le mamanu autu o le faaipoipoga o se tasi o monogamy ae o le teteʻa sa faigofie mo itu uma e lua. Fai mai Chirino (1604) 'ina ua mavae le 10 tausaga i Filipaina na te le'i vaai lava i se tamaloa e to'atele ana avā'. Faatasi ai ma taʻitaʻi sa i ai ni tuusaunoaga mataʻina i lenei tulafono: faatasi ai ma i latou o le tele o fafine sa lelei mo lo latou tulaga ma se auupega faʻamalo.

Na faʻamalosia le Monogamy i le toʻatele o le faitau aofaʻi ona o le teteʻa sa matua faigofie, o le teteʻa o le auala sili lea e faʻaumatia ai le le fiafia o le nonofo faatasi. I Filipaina, “o le faaipoipoga e tumau pe a iai le lotogatasi, sa latou tetea mo sina mafuaaga itiiti” (Chirino, 1604). E faapena foi i le Siam: "O le tane ma le ava e tete'a e aunoa ma se faalavelave tele ma vaevae a la oloa ma fanau, pe afai e fetaui ma i laua, ma e mafai ona toe faaipoipo e aunoa ma le fefe, ma le maasiasi, po o se faasalaga." (eg Schouten, van Vliet, 1636) I Vietnam i Saute ma Java e masani ona tausolomua fafine e tatala faaipoipoga. "O se fafine, e le fiafia i lana tane, e mafai ona talosagaina se teteʻa i soʻo se taimi e ala i le totogiina o ia i se aofaiga o tupe." (Raffles, 1817)

Initonesia ma Meleisia: tele teteaga. Filipaina ma Siam: ua vaeluaina tamaiti

I le eria atoa, e tausia e le fafine (po o ona mātua) le tau pe afai e taʻimua le tane i le teteʻa, ae e tatau i le fafine ona toe totogi le tau pe afai o ia e nafa ma le teteʻa (1590-1660). A itiiti mai i Filipaina ma Siam (van Vliet, 1636) na vaeluaina tamaiti, o le muamua e alu i le tina, o le lona lua i le tama, ma isi.

Matou te vaʻai foʻi i lenei mamanu o teteʻa masani i liʻo maualuluga. O se tala faasolopito na teuina i le senituri lona sefulufitu i le faamasinoga o Makassar, lea e tatau ona faia ai se sao tele o le pule ma meatotino, o loo faaalia ai le le faamatalaina o le teteʻa o se faaiuga a se tagata malosi na o ia.

O se galuega masani a tamaitai o Kraeng Balla-Jawaya, na fanau i le 1634 i se tasi o laina maualuga Markassarian. I le 13 o ona tausaga na faaipoipo ai o ia ia Karaeng Bonto-Marannu, mulimuli ane o se tasi o taitai taua. Na teteʻa o ia i le 25 o ona tausaga ma e leʻi umi ae toe faaipoipo i lona fili, le palemia Karaeng Karunrung. Na teteʻa o ia ia te ia i le 31 o ona tausaga, masalo ona na ave faapagota o ia, ina ua uma ona faaipoipo ia Arung Palakka i le lua tausaga mulimuli ane, o le, faatasi ai ma le fesoasoani a Dutch, na ia faatoilaloina lona atunuu. Na teteʻa o ia i le 36 ma iu ai ina maliu i le 86.

'O tagata Asia i Saute i Sasa'e ua ma'imau i feusuaiga'

O le maualuga o teteʻa i Initonesia ma Meleisia, e oʻo atu i le onosefulu o le seneturi talu ai i luga atu o le limasefulu pasene, e mafua mai i Islama, lea na faigofie ai le teteʻa mo se tamaloa. Ae o le mea e sili ona tāua, o le tutoʻatasi o tamaʻitaʻi sa iai i Asia i Sautesasae, lea e lē mafai ona matuā faaleagaina ai e le teteʻa le olaga o se fafine, tulaga, ma sootaga faaleaiga. Earl (23) o loʻo faʻaalia le mea moni e faapea o fafine e 1837 tausaga le matutua, o loʻo nonofo ma a latou tane lona fa poʻo le lima, na talia atoatoa i le faʻalapotopotoga Javanese i le saʻolotoga ma le tutoʻatasi o le tamaoaiga o loʻo fiafia ai tamaitai.

Seʻia oʻo i le seneturi sefuluvalu, o Kerisiano Europa o se sosaiete 'mama', ma e maualuga le averesi o tausaga i le faaipoipoga, o se numera tele o tagata nofofua ma e maualalo le numera o pepe e leʻi faaipoipo. O Asia i Sautesasae i le tele o auala o le faʻafeagai atoatoa o lenei mamanu, ma o tagata Europa na vaʻavaʻai i lena taimi na latou iloa o ona tagata o loʻo nofouta i feusuaiga. Fai mai le au Potukale e faapea o tagata Malaya e “fiafia i musika ma le alofa” (Barbosa, 1518), ae o le Javanese, Thais, Burmese, ma Filipino e “sili ona fiafia, alii ma tamaitai” (Scott, 1606).

O lona uiga o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo na talia ma e leʻi faatalitalia e se tasi o paaga le tulaga taupou i le faaipoipoga. Sa tatau ona faaipoipo ulugalii pe a maitaga, a leai o le faapau pepe po o le fasiotia o pepe e fai i nisi taimi, a itiiti mai i Filipaina (Dasmarinas, 1590).

E ofo tagata papalagi i le faamaoni ma le tautinoga i totonu o se faaipoipoga

I le isi itu, sa maofa tagata papalagi i le faamaoni ma le tuuto i totonu o se faaipoipoga. O tamaitai o Banjarmasin sa faamaoni i le faaipoipoga ae sa matua le mautonu e pei o nofofua. (Beeckmann, 1718). E oo lava i le au tusitala faaSipaniolo, e le fiafia tele i amioga tau feusuaiga a tagata Filipino, na latou tautino mai e faapea “sa tausia lelei e tane a latou ava ma alolofa ia i latou e tusa ma a latou aganuu” (Legazpi, 1569). Na maofa Galvao (1544) i le auala '..e tumau pea le mama ma le mama i taimi uma o ava Moluccan, e ui lava latou te feoai e toetoe lava a le lavalavā i totonu o tagata, lea e foliga mai e toetoe lava a le mafai i se tagata ulavavale faapena'.

Cameron (1865) atonu e saʻo le vaʻaia o se fesoʻotaʻiga i le va o le faigofie o teteʻa i nuu i tua o Malay ma le agavaivai e foliga mai e faʻaalia ai faaipoipoga iina. O le tuto'atasi o tama'ita'i i le tamaoaiga ma lo latou mafaia ona sola ese mai se tulaga le lelei fa'aipoipoga e fa'amalosia ai itu e lua e faia le mea sili latou te mafaia e fa'amautu ai le la fa'aipoipoga.

Na taʻua e Scott (1606) se tagata Saina na fasi lona toʻalua Vietnamese i Banten: 'E le mafai ona tupu lenei mea i se fafine o le atunuu ona e le mafai e Javanese ona talia a latou ava i le sasaina.'

O le taupou o se fa'alavelave i le ulu atu i le faaipoipoga

O le mea e ofo ai, o le taupou i fafine na sili atu ona vaʻaia o se faʻalavelave nai lo se aseta i le ulu atu i le faaipoipoga. E tusa ai ma le tala a Morga (1609), aʻo leʻi oʻo mai le Sipaniolo sa i ai (sauniga?) faʻapitoa i Filipaina o la latou galuega o le faʻaleagaina o teine ​​aua 'ua vaʻaia le taupou o se faʻalavelave i le faaipoipoga'. I Pegu ma isi uafu i Burma ma Siam, na talosagaina ai le au faioloa mai fafo e faʻateʻaina le faʻaipoipo (Varthema, 1510).

I Angkor, na gauia e patele le hymen i se sauniga taugata e avea o se sauniga i le matua ma feusuaiga (Chou Ta-kuan, 1297). O tusitusiga i Sisifo o lo'o ofoina mai ai le tele o fa'aosofiaga nai lo fa'amatalaga mo lea ituaiga faiga, se'i vagana ai le fautuaga e sili atu i tama'ita'i Asia i Saute Sasa'e i tama'ita'i poto masani. Ae e foliga mai e sili atu le vaai a tagata i le toto o le gau o le hymen e matautia ma leaga, e pei ona latou faia i le tele o nofoaga i aso nei.

Ua ofoina atu i tagata ese se avā lē tumau

O lenei tuʻufaʻatasiga o feusuaʻiga aʻo leʻi faaipoipo ma faigofie ona teteʻa na faʻamautinoa ai o mafutaga le tumau, nai lo le talitane, o le auala muamua lea e faʻafetaui ai le lolofi atu o tagata faʻatau oloa mai fafo. O le faiga i Pattani na faamatalaina e Van Neck (1604) e faapea:

‘A omai tagata mai fafo i nei atunu’u i pisinisi e fa’afeiloa’i i latou e tamaloloa, ma o nisi taimi o fafine ma teine, e fesili mai pe manana’o i se ava. O tamaitai e faʻaalia i latou lava ma e mafai e le tamaloa ona filifili se tasi, a maeʻa ona malilie i ai se tau mo se taimi faapitoa (se aofaiga itiiti mo se fiafiaga tele). E sau o ia i lona fale ma o lana auauna fafine i le ao ma lana uo i le po. Ae peitai, e le mafai ona ia faifaimea faatasi ma isi tamaitai ma e le mafai foi ona latou faifaimea faatasi ma alii… A alu ese na te tuuina atu ia te ia se aofaiga ua malilie i ai ma latou faamavae ai i se faigauo, ma e mafai ona ia maua se isi tane e aunoa ma se maasiasi.'

O uiga fa'apena fo'i na fa'amatalaina mo tagata fa'atau Javanese i Banda i le vaitau o le nutmeg ma mo tagata Europa ma isi i Viatename, Cambodia, Siam ma Burma. O lo’o fa’amatala mai e Chou Ta-kuan (1297) se fa’amanuiaga fa’aopoopo o nei tu ma aga: ‘O nei fafine e le gata o ni tagata e momoe, ae e masani ona fa’atau atu oloa, e sapalai mai e a latou tane, i totonu o se faleoloa e sili atu nai lo le fefa’ataua’iga.

Fa'aleaga leaga i le va o le fa'atauoloa Dutch ma le tama'ita'i Siamese

E masani ona iloa e tagata i fafo lenei ituaiga o faiga e uiga ese ma inosia. 'O tagata le talitonu e faaipoipo i fafine Mosalemi ma fafine Mosalemi latou te faaipoipo i se tane le talitonu' (Ibn Majid, 1462). Na tusia e Navarette (1646) ma le le taliaina: 'O tane Kerisiano e tausia tamaitai Mosalemi ma le isi itu.' Fa'atoa mana'o se tagata mai fafo e fa'aipoipo i se tama'ita'i e latalata i le fa'amasinoga ona malosi ai lea o le tete'e. O le alofa leaga i le va o se tagata faatauʻoa Dutch ma se purinisese Siamese atonu na nafa ma le 1657 faʻasaina e le Tupu o Prasat Thong i faaipoipoga i le va o se tagata ese ma se fafine Thai.

I le tele o taulaga tetele o loʻo i ai le faitau aofaʻi o Mosalemi, o nei ituaiga o faaipoipoga le tumau e le masani ai, lea e masani ona faʻaaogaina ai fafine pologa, e mafai ona faʻatau atu ma e leai se aia i tamaiti. Na tusia e Scott (1606) e faapea, na faatau mai e le ʻaufaioloa Saina i Banten ni pologa fafine na latou maua mai ai le tele o fanau. Ae ina ua latou toe foi atu i lo latou nuu, sa latou faatau atu le fafine ma ave tamaiti ma i latou. E tutusa le masani a le Igilisi pe a mafai ona tatou talitonu ia Jan Pieterszoon Coen (1619). Na fiafia o ia ona o le matitiva o le aufaioloa Peretania i South Borneo ma ua tatau ai ona latou 'faatau atu a latou fafine talitane' ina ia maua ai meaai.

O le talitane na faatoa alia'e mai i le faaiuga o le seneturi sefuluono

O le talitane la na sili atu ona seasea nai lo se faaipoipoga le tumau, ae na aliaʻe i aai tetele i le faaiuga o le seneturi sefuluono. O fafine talitane sa masani ona avea ma pologa a le tupu po o isi tamalii. Na ta'ua e tagata Spaniards lenei ituaiga o fafine na ofoina atu a latou auaunaga mai vaa laiti i le 'aai vai' Brunei (Dasmarinas, 1590). Na faamatalaina e le Dutch se mea faapena i Pattani i le 1602, e ui lava e le masani ma mamalu nai lo faaipoipoga le tumau (Van Neck, 1604).

Ina ua maeʻa le 1680, na maua ai e se tagata Thai se faatagaga aloaia mai le faamasinoga i Ayutthaya e faʻatūina se pule faʻatauvaʻa e aofia ai le 600 fafine, o loʻo faʻapologaina uma mo solitulafono eseese. E foliga mai o le amataga lea o tu ma aga a Thai o le mauaina o se tupe maua lelei mai le talitane (La Loubère, 1691). O le seneturi lona sefuluvalu o Rangoon sa i ai uma 'nu'u talitane', teine ​​pologa uma.

Fete'ena'i ma le fa'aKerisiano ma le fa'a-Islama

O lenei tulaga lautele o feusuaiga, e fai si saoloto sootaga a o lei faaipoipo, monogamy, faamaoni faaipoipoga, o se auala faigofie o le tatalaina o faaipoipoga ma le tulaga malosi o tamaitai i taaloga tau feusuaiga ua faateleina feteʻenaʻi ma mataupu a lotu tetele o loo uuina i lenei itulagi ua faasolosolo ona faamalosia.

O feusua'iga a'o le'i fa'aipoipo sa matua fa'asalaina i lalo o le tulafono fa'a-Islam, ma ta'ita'i atu ai i le tu'uina atu o teine ​​(matua) laiti e fa'aipoipo. Sa sili atu le taua o lenei mea i le aufaipisinisi mauoa i le taulaga, lea na maualuga ai le tulaga i tulaga o le tulaga ma le tamaoaiga. E oo lava i le Buddhist Siam, e le pei o le faitau aofaʻi lautele, o le au maualuluga na puipuia lelei a latou fanau teine ​​seia oʻo i le faaipoipoga.

O le tuputupu aʻe o tagata Mosalemi na latou faʻasalaina solitulafono tau feusuaiga e aofia ai tagata faaipoipo. Na molimauina e Van Neck (1604) le iʻuga o se faʻalavelave mataʻutia i Pattani lea na faʻamalosia ai se tamalii Malay e titina lona lava afafine faaipoipo ona sa ia mauaina ni tusi alofa. I Aceh ma Brunei, o ia faasalaga oti atonu na fai si taatele e tusa ai ma le tulafono a Sharia. I le isi itu, na taʻua e Snouck Hurgronje i le 1891 e faapea o ia faiga tuga a tagata maualuluga o le taulaga e tau le oo atu i nuu i tua atu.

O le tagata malaga Arapi sili o Ibn Majib na faitio i le 1462 e faapea o le au Malays "e le vaai i le teteʻa o se faiga faʻalelotu." Na taʻua e se tagata Sepania i Brunei e faapea, e mafai e tane ona teteʻa a latou avā ona o ni ‘mafuaaga faavalevalea’, peitaʻi o le teteʻa e masani ona faia i luga o le lotofuatiaifo ma le lotofuatiaifo, faatasi ai ma le totogi ma fanau e fevaevaeaʻi iā i latou lava.

15 Tali i “Mafutaga a alii ma tamaitai i Asia i Sautesasae i Taimi ua mavae”

  1. Hans Struijlaart fai mai i luga

    Fa'amatalaga mai ia Tina:
    A o mai tagata mai fafo i nei atunuu i pisinisi e alu atu i ai alii, ma o nisi taimi o tamaitai ma teine, e fesili mai pe mananao i se ava. O tamaitai e faʻaalia i latou lava ma e mafai e le tamaloa ona filifili se tasi, a maeʻa ona malilie i ai se tau mo se taimi faapitoa (se aofaiga itiiti mo se fiafiaga tele). E sau o ia i lona fale ma o lana auauna fafine i le ao ma lana uo i le po. Peitaʻi, e lē mafai ona ia feutagaʻi ma isi fafine ma e lē mafai foʻi ona latou feutagaʻi ma tane. …A alu ese o ia na te tuuina atu ia te ia se aofaiga ua malilie i ai ma la faamavae i faigauo, ma e mafai ona ia maua se isi alii e aunoa ma se maasiasi.

    Ona leai lea o se mea na suia moni i Taialani ina ua mavae le 4 seneturi.
    E tupu pea lenei mea i aso uma i Taialani.
    Se'i vagana ua le toe faigaluega le fafine i le ao.
    Latou te tautau pea au ogalaau aau i luga o le laina fufulu, o nisi taimi e fai sina fufulu lima ma salu teisi le fale. Afai latou te faia lava.
    Hans

    • Henk fai mai i luga

      E ui lava na lafo e @Hans lana tali i le silia ma le 5 tausaga talu ai, o le faʻamatalaga e faapea: "E sau o ia i lona fale ma o lana auauna teine ​​​​i le ao ma lana uo moe mo le po. Peitaʻi, e lē mafai ona ia feutagaʻi ma isi fafine ma e lē mafai foʻi ona latou feutagaʻi ma tane.” o lo'o i ai pea, e moni. E fai ma faavae e tuliesea ai e le to'atele o Farang lo latou nofo to'atasi ma e le tatau ona fa'ama'umau le taimi i le fausiaina o mafutaga po'o le fa'avaeina. E vave ona faia mea uma: faamasani, faʻatulagaina se visa, o le mea lena.

  2. Sa ta’ua e Jack G. fai mai i luga

    Fiafia e faitau lenei vaega o le talafaasolopito.

  3. NicoB fai mai i luga

    Fa'afetai Tino mo le fa'alavelave e fa'aliliu lenei tala fa'asolopito.
    I le tele o seneturi o loʻo faʻamatalaina iinei, ou te iloa, e ofo ai, i aso nei i lenei vaega o le talafaasolopito o se vaega o le auala o mafaufauga, amioga ma amioga a tagata Asia, aemaise lava le tulaga o tamaitai i le faaipoipoga ma le mafutaga, teteʻa ma lauulu, faʻapea foʻi ma le tutoatasi o le tamaoaiga. .
    NicoB

    • Tino Kuis fai mai i luga

      Pele Nico,
      Ou te manatu e tatau ona e fai atu Asia i Sautesasae aua o isi nofoaga, e pei o Saina ma Initia, e matua ese lava mea. E le gata i lea, sa i ai se eseesega tele i le va o uiga o tagata maualuluga ma 'tagata lautele'. I Taialani, o tamaitai o tagata maualuluga sa malutia ma puipuia i totonu o maota ae o 'tagata lautele' sa auai atoatoa i galuega ma faafiafiaga.

  4. Dirk Haster fai mai i luga

    Manaia le tala faasolopito Tino, o lo'o fa'aalia ai o mea uma lava e iai lona amataga ma o nisi tu ma aga e foliga mai o lo'o a'afia i le va fealoa'i. O loʻo tuʻuina mai foʻi e Pigafetta se faʻamatalaga o le fale / maota o Al Mansur, le tupu nofotupu o Ternate, o loʻo i ai se vaaiga lautele o lona faleaiga atoa o le tasi fafine i le aiga mai lana laulau 'ai. O se fa'aaloalo mo le fa'aulufaleina o tama'ita'i i le harem ma o se tauvaga malosi e aumai ai le ulua'i fanau i le lalolagi. I le taimi lava e tasi, o aiga uma o ni auauna i le tupu.

  5. Eddie mai Ostend fai mai i luga

    E matagofie le tusiaina ma e iloa e tagata uma i latou lava i lenei tala. Ae i le lalolagi atoa o tamaitai o loʻo sailia le fiafia-alofa ma le saogalemu. Aemaise lava i atunuu e leai se saogalemu lautele ma penisione.O le a le mea e fai pe a matutua ma sili atu le manaia. - matou te vaʻai i lena mea pe a matou faimalaga i Asia.
    A leai, tatou te laki ua tatou fananau i Europa.

  6. l.maualalo tele fai mai i luga

    O nai fa'amatalaga mata'ina i lenei tala lelei na tusia e Tino.

    Afai e mafai e tamaitai ona galulue tutoatasi, o le teteʻa e faigata ona avea ma faafitauli mo i latou.

    O le lotu Isalama o le a faʻalavelave i lenei vaega.

    E tusa ai ma i latou, e le faatagaina feusuaiga faaipoipo; ona e ave lea (faaipoipo) se teine ​​talavou lava, e inosia!
    Aveina mai Muhammad! E faigofie tele le tetea mo le tane; o le faailoga tagata lea i le
    fafine, e foliga mai e le taulia. E oʻo lava i le Sharia e faʻaaogaina!

    Ona o se faaipoipoga "le tumau", e leai se talitane i Thailand! ma o lea e le faasalaina ai.
    Maʻeu le toʻafilemu o le a momoe ai nisi o tagata tafafao i lenei fausiaina i tafatafa o le latou "tane" o le 2 masina.

    • Tino Kuis fai mai i luga

      Ua lelei, Louis. Na faaipoipo Mohammed ia Khadija, 25 tausaga lona matua, i le 15 o ona tausaga. O ia o se faioloa mauoa ma tutoatasi, sa auai Mohammed i lana pisinisi. . Sa latou nonofo faatasi ma le fiafia faatasi mo le 25 tausaga seia oo ina maliu Khadija. Sa i ai se la tama teine ​​e igoa ia Fatima.

      Ona faapotopoto ai lea e Muhammad le tele o ava e aofia ai Aisha, o lana pele. Na faaipoipo o ia iā te ia ina ua 9 (?) ona tausaga ma ‘taʻutaʻu atu’ o ia ina ua laʻitiiti. O le tala lena a tusitusiga paia. Na talitonu Mohammed e tatau ona e faaipoipo i se ava lona lua, ma isi, e fesoasoani i le fafine (mativa, maʻi, fafine ua oti lana tane, ma isi). E leʻi faatagaina tuʻinanau feusuaʻiga e faia se sao i lenei mea. Ona o le vaivai o le itupa tane, o le fesili pe na tupu i taimi uma i lena auala :).

      O Aisha foi o se tamaitai tutoatasi ma le gutu lelei. I se tasi taimi na alu ai na o ia i le toafa (maasiasi!) i luga o se kamela (sa leai ni taavale i lena taimi) ma leiloa ai. Na maua o ia e se tamaloa ma aumai o ia i le fale. Na lele Mohammed i le ita ma le fuā. Sa puipuia e Aisha o ia lava i ni faaupuga malosi. Mulimuli ane na faatoese Muhammad. O le tala lena a tusitusiga paia.

      O le tele o mea ua tatou manatu nei o le tulafono a Islam Sharia na tusia i seneturi talu ona maliu Muhammad ma e masani ona le atagia ai manatu o Muhammad. E faapena foi Mose, Iesu ma le Buddha.

  7. Moe fai mai i luga

    Po'o le fa'afefea ona fa'aumatia e le Fa'aKerisiano ma le Isalama le tutusa o ali'i. E oo lava i le taimi nei e mafai ona tatou faia se faʻataʻitaʻiga mai le sosaiete lea na faia ai e tamaitai ni filifiliga tutoatasi e uiga io latou olaga.

  8. Vera Steenhart fai mai i luga

    Oka se mea manaia, faafetai!

  9. Jacques fai mai i luga

    E mautinoa lava o se vaega manaia, faafetai mo lenei mea. E le matua tele se tagata e aʻoaʻoina ma tatou faia lena mea mai le tasi ma le isi, pe a tatou tutu atu mo lena mea. Ou te aoina na suiga laiti i le olaga ma le tele o mea tutusa e mafai lava ona maua i luga o lo tatou paneta i aso nei. O lo'o i ai pea tagata uiga ese i lo'u manatu, o tagata solitulafono ma tagata fasioti tagata e ta'u mai ai ni nai tagata. O mafua'aga o le fa'aalia o lea ituaiga o amio o se matematega a so'o se tasi, ae e le'o avea lava ma fa'amaoniaga mo le tele o mea sa faia i aso ua mavae ma le taimi nei.
    Tagata i lona eseesega. E manaia tele pe afai, e faaopoopo atu i tagata e faia mea lelei ma saofagā i se sosaiete alofa ma agafesootai, lea e pule ai le faaaloalo, o le a sili atu tagata e mulimuli i lenei mea. Ou te fefe o le a le toe mafai ma e mafai ona avea ma se mea sese, aua o le mafuaʻaga ua fananau mai ai le toʻatele o tagata o loʻo aʻafia i mataupu e le mafai e le malamalama o le aso o se mealilo ia te aʻu.

  10. Sander fai mai i luga

    Fa'atonu: Na matou lafoina lau fesili e fai ma fesili a le au faitau i le aso.

  11. Theodore Moelee fai mai i luga

    Pele Tina,

    Fiafia e faitau lau tala. Ua 30 tausaga na ou faimalaga ai i Asia ma ou iloaina le tele o au faataitaiga.
    O le mea sili / sili ona matagofie na ou vaʻaia i lenei lava faʻamatalaga sa i Lijiang, Yunnan Saina ma e popole i le vaega toʻaitiiti o Naxi, o loʻo tausia pea se sosaiete faʻatamaʻitaʻi.
    Manaia le va'ai, lele atu le tala fa'asolopito ia te oe.

    Faatasi ai ma fr.gr.,
    Theo

  12. Maud Lebert fai mai i luga

    Pele Tino

    Ina ua uma ona 'alu ese' mo se taimi umi, ua ou toe foi mai ma faitau lau tala ma le fiafia. Pe o mea uma na i le tusi a Anthony Reid? O ata foi? Ou te matua fiafia lava i mafutaga faaleulugalii i Initonesia. Faafetai muamua mo lau tali. Faamoemoe e te manatua po o ai aʻu!
    Faafetai lava
    Maud


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei