E tele mea ua tusia e uiga i sootaga o alii ma tamaitai i Asia i Sautesasae, e aofia ai Thailand. Pe e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea mai aso ua mavae? Na fa'apei le 300-500 tausaga talu ai? Ma o tatou vaʻai i se tasi o na mea i le taimi nei? Pe leai?
Faatomuaga
I luga o Thailandblog e masani ona vevela talanoaga e uiga i le va o le tane ma le fafine i Taialani, pe faʻatatau i sootaga Thai-Thai poʻo Farang-Thai. O manatu i nisi o taimi e matua eseese lava, aemaise lava i le fesili po o le a le tele ma pe o le a le tele o nei mafutaga e fuafua i le aganuu, e faaopoopo atu i aafiaga faaletagata lava ia. Afai e mafai ona tatou manatu o aʻafiaga faʻaleaganuʻu o loʻo tumau pea i le tele o seneturi, atonu e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea e uiga i lenei mea pe a tatou toe foʻi i tua, aemaise lava i le taimi aʻo leʻi nofoia Asia, mai le 1450-1680.
O le mea lea na ou faaliliuina ai ni mataupu se lua ua faaulutalaina 'Fesootaiga Feusuaiga' ma le 'Faaipoipoga' mai le tusi a Anthony Reid, Southeast Asia in the Age of Commerce, 1450-1680 (1988). Ou te aveese ni nai fuaitau, i puipui le tagata na tusia e uiga i ai ma / poʻo le tausaga talafeagai.
"O le tele o afafine o le tamaloa, o le mauoa foi lea"
O sootaga i le va o itupa na faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga na faʻaalia manino ai Asia i Sautesasae mai atunuu lata ane, aemaise lava i le sefulu ono ma le sefulufitu seneturi. O le faatosinaga a Islama, Kerisiano, Buddhism ma le Confucianism e leʻi suia tele i tulaga o le tutoʻatasi o tamaʻitaʻi ma le tautinoga tau tamaoaiga. E mafai ona faamatalaina ai le mafuaaga e le fesiligia ai le taua o afafine, e pei o Saina, Initia ma Sasaʻe Tutotonu, i se isi itu, "o le tele o afafine o le tamaloa, o le mauoa foi lea" (Galvao, 1544).
I Asia uma i Sautesasae, o le tau e pasi mai le tane i le itu fafine o se faaipoipoga. Na taʻusalaina e uluaʻi misionare Kerisiano lenei faiga o le 'faʻatauina o se fafine' (Chirino, 1604), ae e mautinoa lava e faʻaalia ai le taua o se fafine. Na tumau pea le tau o le pule a le fafine.
E feteenai ma aganuu a Saina, o le ulugalii fou e masani ona siitia atu i le nuu o le fafine. E faapena le tulafono i Taialani, Burma ma Meleisia (La Loubère, 1601). O le tamaoaiga sa i lima o le ulugaliʻi, sa pulea faʻatasi ma o afafine ma tama tama e tutusa tutusa.
Sa matuā sao fafine i faigauo ma faigāuō
Na fa'alautele fo'i le tuto'atasi o tama'ita'i i feusua'iga. O lomiga i Asia i Sautesasae e lē taumatea o loo iai se sao o fafine i faigāuō ma faigāuō, e matuā manaʻomia ai le faamalieina o feusuaʻiga ma faalogona e pei ona latou faia. I tusitusiga masani a Java ma Meleisia, o le tosinaga faaletino o alii e pei o Hang Tuah sa matua faamatalaina. “Ina ua ui ane Hang Tuah, ona tauivi ai lea o fafine mai le fusi o latou tane e vaai ia te ia”. (Rassers 1922)
E tutusa lelei le uiga o solo ma pese, 'patun' i le Malay ma le 'lam' i gagana Taialani, lea na taumafai ai se alii ma se tamaitai e sili atu le tasi i le isi i le malie ma le manatu faaosofia i talanoaga.
Ua faamatalaina e Chou Ta-kuan (1297) le uiga o tamaitai Cambodia pe a malaga a latou tane: 'E le o a'u o se aitu, e mafai faapefea ona ou moe toatasi?' I le olaga i aso faisoo, o le tulafono e otometi lava ona faamuta le faaipoipoga pe a toesea le tamaloa mo se vaitaimi umi (afa i le tausaga).
O se pale o polo faataamilo i le penis
O le fa'amaoniga sili ona manino o le tulaga malosi o tama'ita'i o le taotoga tiga o le penile na faia e tamaloloa e fa'aleleia atili ai le fiafia o a latou taitoalua. O se tasi o uluai lipoti e uiga i lenei mea e mai le Chinese Muslim Ma Huan o le na tusia mea nei e uiga i se faiga i Siam i le 1422:
'A'o le'i o'o i le luasefulu tausaga, e faia se taotoga o tamaloloa lea e tatala ai le pa'u i lalo tonu o le penis glans ma se naifi ma se pulu, o se tamai polo, e tuu i taimi taitasi seia oo ina faia se mama faataamilo i le penis. E ave e le tupu ma isi tagata mauoa ni pulu auro gaogao mo lenei mea, lea na tuu ai ni nai fatu oneone, e tatagi malie ma e manatu e matagofie…'.
O le ofo tele o Pigafetta (1523) i lea mea, na ia fai atu ai i ni taulele’a, talavou ma matutua, e fa’aali a latou u’amea. Ina ua fesiligia e le au faipule Holani Van Neck (1609) ni nai tagata mauoa Thais i Pattani po o le a le faamoemoega o na logo logo auro, na ia mauaina le tali e faapea 'ua maua e tamaitai se fiafiaga le mafaamatalaina mai ia i latou'.
E masani ona mumusu fafine e faaipoipo i se tamaloa e leʻi faia lenei taotoga. O loʻo taʻua e le Kama Sutra lenei faiga ma e mafai ona vaʻaia i se linga i totonu o se malumalu Hindu i le ogatotonu o Java (i le ogatotonu o le 15th seneturi). E oo atu i le ogatotonu o le seneturi sefulufitu ua mou atu lenei aganuu i aai tetele o fefaatauaiga i le talafatai o Asia i Sautesasae.
Faaipoipopga; o le monogamy e manumalo, e fai si faigofie le tete'a
O le mamanu autu o le faaipoipoga o se tasi o monogamy ae o le teteʻa sa faigofie mo itu uma e lua. Fai mai Chirino (1604) 'ina ua mavae le 10 tausaga i Filipaina na te le'i vaai lava i se tamaloa e to'atele ana avā'. Faatasi ai ma taʻitaʻi sa i ai ni tuusaunoaga mataʻina i lenei tulafono: faatasi ai ma i latou o le tele o fafine sa lelei mo lo latou tulaga ma se auupega faʻamalo.
Na faʻamalosia le Monogamy i le toʻatele o le faitau aofaʻi ona o le teteʻa sa matua faigofie, o le teteʻa o le auala sili lea e faʻaumatia ai le le fiafia o le nonofo faatasi. I Filipaina, “o le faaipoipoga e tumau pe a iai le lotogatasi, sa latou tetea mo sina mafuaaga itiiti” (Chirino, 1604). E faapena foi i le Siam: "O le tane ma le ava e tete'a e aunoa ma se faalavelave tele ma vaevae a la oloa ma fanau, pe afai e fetaui ma i laua, ma e mafai ona toe faaipoipo e aunoa ma le fefe, ma le maasiasi, po o se faasalaga." (eg Schouten, van Vliet, 1636) I Vietnam i Saute ma Java e masani ona tausolomua fafine e tatala faaipoipoga. "O se fafine, e le fiafia i lana tane, e mafai ona talosagaina se teteʻa i soʻo se taimi e ala i le totogiina o ia i se aofaiga o tupe." (Raffles, 1817)
Initonesia ma Meleisia: tele teteaga. Filipaina ma Siam: ua vaeluaina tamaiti
I le eria atoa, e tausia e le fafine (po o ona mātua) le tau pe afai e taʻimua le tane i le teteʻa, ae e tatau i le fafine ona toe totogi le tau pe afai o ia e nafa ma le teteʻa (1590-1660). A itiiti mai i Filipaina ma Siam (van Vliet, 1636) na vaeluaina tamaiti, o le muamua e alu i le tina, o le lona lua i le tama, ma isi.
Matou te vaʻai foʻi i lenei mamanu o teteʻa masani i liʻo maualuluga. O se tala faasolopito na teuina i le senituri lona sefulufitu i le faamasinoga o Makassar, lea e tatau ona faia ai se sao tele o le pule ma meatotino, o loo faaalia ai le le faamatalaina o le teteʻa o se faaiuga a se tagata malosi na o ia.
O se galuega masani a tamaitai o Kraeng Balla-Jawaya, na fanau i le 1634 i se tasi o laina maualuga Markassarian. I le 13 o ona tausaga na faaipoipo ai o ia ia Karaeng Bonto-Marannu, mulimuli ane o se tasi o taitai taua. Na teteʻa o ia i le 25 o ona tausaga ma e leʻi umi ae toe faaipoipo i lona fili, le palemia Karaeng Karunrung. Na teteʻa o ia ia te ia i le 31 o ona tausaga, masalo ona na ave faapagota o ia, ina ua uma ona faaipoipo ia Arung Palakka i le lua tausaga mulimuli ane, o le, faatasi ai ma le fesoasoani a Dutch, na ia faatoilaloina lona atunuu. Na teteʻa o ia i le 36 ma iu ai ina maliu i le 86.
'O tagata Asia i Saute i Sasa'e ua ma'imau i feusuaiga'
O le maualuga o teteʻa i Initonesia ma Meleisia, e oʻo atu i le onosefulu o le seneturi talu ai i luga atu o le limasefulu pasene, e mafua mai i Islama, lea na faigofie ai le teteʻa mo se tamaloa. Ae o le mea e sili ona tāua, o le tutoʻatasi o tamaʻitaʻi sa iai i Asia i Sautesasae, lea e lē mafai ona matuā faaleagaina ai e le teteʻa le olaga o se fafine, tulaga, ma sootaga faaleaiga. Earl (23) o loʻo faʻaalia le mea moni e faapea o fafine e 1837 tausaga le matutua, o loʻo nonofo ma a latou tane lona fa poʻo le lima, na talia atoatoa i le faʻalapotopotoga Javanese i le saʻolotoga ma le tutoʻatasi o le tamaoaiga o loʻo fiafia ai tamaitai.
Seʻia oʻo i le seneturi sefuluvalu, o Kerisiano Europa o se sosaiete 'mama', ma e maualuga le averesi o tausaga i le faaipoipoga, o se numera tele o tagata nofofua ma e maualalo le numera o pepe e leʻi faaipoipo. O Asia i Sautesasae i le tele o auala o le faʻafeagai atoatoa o lenei mamanu, ma o tagata Europa na vaʻavaʻai i lena taimi na latou iloa o ona tagata o loʻo nofouta i feusuaiga. Fai mai le au Potukale e faapea o tagata Malaya e “fiafia i musika ma le alofa” (Barbosa, 1518), ae o le Javanese, Thais, Burmese, ma Filipino e “sili ona fiafia, alii ma tamaitai” (Scott, 1606).
O lona uiga o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo na talia ma e leʻi faatalitalia e se tasi o paaga le tulaga taupou i le faaipoipoga. Sa tatau ona faaipoipo ulugalii pe a maitaga, a leai o le faapau pepe po o le fasiotia o pepe e fai i nisi taimi, a itiiti mai i Filipaina (Dasmarinas, 1590).
E ofo tagata papalagi i le faamaoni ma le tautinoga i totonu o se faaipoipoga
I le isi itu, sa maofa tagata papalagi i le faamaoni ma le tuuto i totonu o se faaipoipoga. O tamaitai o Banjarmasin sa faamaoni i le faaipoipoga ae sa matua le mautonu e pei o nofofua. (Beeckmann, 1718). E oo lava i le au tusitala faaSipaniolo, e le fiafia tele i amioga tau feusuaiga a tagata Filipino, na latou tautino mai e faapea “sa tausia lelei e tane a latou ava ma alolofa ia i latou e tusa ma a latou aganuu” (Legazpi, 1569). Na maofa Galvao (1544) i le auala '..e tumau pea le mama ma le mama i taimi uma o ava Moluccan, e ui lava latou te feoai e toetoe lava a le lavalavā i totonu o tagata, lea e foliga mai e toetoe lava a le mafai i se tagata ulavavale faapena'.
Cameron (1865) atonu e saʻo le vaʻaia o se fesoʻotaʻiga i le va o le faigofie o teteʻa i nuu i tua o Malay ma le agavaivai e foliga mai e faʻaalia ai faaipoipoga iina. O le tuto'atasi o tama'ita'i i le tamaoaiga ma lo latou mafaia ona sola ese mai se tulaga le lelei fa'aipoipoga e fa'amalosia ai itu e lua e faia le mea sili latou te mafaia e fa'amautu ai le la fa'aipoipoga.
Na taʻua e Scott (1606) se tagata Saina na fasi lona toʻalua Vietnamese i Banten: 'E le mafai ona tupu lenei mea i se fafine o le atunuu ona e le mafai e Javanese ona talia a latou ava i le sasaina.'
O le taupou o se fa'alavelave i le ulu atu i le faaipoipoga
O le mea e ofo ai, o le taupou i fafine na sili atu ona vaʻaia o se faʻalavelave nai lo se aseta i le ulu atu i le faaipoipoga. E tusa ai ma le tala a Morga (1609), aʻo leʻi oʻo mai le Sipaniolo sa i ai (sauniga?) faʻapitoa i Filipaina o la latou galuega o le faʻaleagaina o teine aua 'ua vaʻaia le taupou o se faʻalavelave i le faaipoipoga'. I Pegu ma isi uafu i Burma ma Siam, na talosagaina ai le au faioloa mai fafo e faʻateʻaina le faʻaipoipo (Varthema, 1510).
I Angkor, na gauia e patele le hymen i se sauniga taugata e avea o se sauniga i le matua ma feusuaiga (Chou Ta-kuan, 1297). O tusitusiga i Sisifo o lo'o ofoina mai ai le tele o fa'aosofiaga nai lo fa'amatalaga mo lea ituaiga faiga, se'i vagana ai le fautuaga e sili atu i tama'ita'i Asia i Saute Sasa'e i tama'ita'i poto masani. Ae e foliga mai e sili atu le vaai a tagata i le toto o le gau o le hymen e matautia ma leaga, e pei ona latou faia i le tele o nofoaga i aso nei.
Ua ofoina atu i tagata ese se avā lē tumau
O lenei tuʻufaʻatasiga o feusuaʻiga aʻo leʻi faaipoipo ma faigofie ona teteʻa na faʻamautinoa ai o mafutaga le tumau, nai lo le talitane, o le auala muamua lea e faʻafetaui ai le lolofi atu o tagata faʻatau oloa mai fafo. O le faiga i Pattani na faamatalaina e Van Neck (1604) e faapea:
‘A omai tagata mai fafo i nei atunu’u i pisinisi e fa’afeiloa’i i latou e tamaloloa, ma o nisi taimi o fafine ma teine, e fesili mai pe manana’o i se ava. O tamaitai e faʻaalia i latou lava ma e mafai e le tamaloa ona filifili se tasi, a maeʻa ona malilie i ai se tau mo se taimi faapitoa (se aofaiga itiiti mo se fiafiaga tele). E sau o ia i lona fale ma o lana auauna fafine i le ao ma lana uo i le po. Ae peitai, e le mafai ona ia faifaimea faatasi ma isi tamaitai ma e le mafai foi ona latou faifaimea faatasi ma alii… A alu ese na te tuuina atu ia te ia se aofaiga ua malilie i ai ma latou faamavae ai i se faigauo, ma e mafai ona ia maua se isi tane e aunoa ma se maasiasi.'
O uiga fa'apena fo'i na fa'amatalaina mo tagata fa'atau Javanese i Banda i le vaitau o le nutmeg ma mo tagata Europa ma isi i Viatename, Cambodia, Siam ma Burma. O lo’o fa’amatala mai e Chou Ta-kuan (1297) se fa’amanuiaga fa’aopoopo o nei tu ma aga: ‘O nei fafine e le gata o ni tagata e momoe, ae e masani ona fa’atau atu oloa, e sapalai mai e a latou tane, i totonu o se faleoloa e sili atu nai lo le fefa’ataua’iga.
Fa'aleaga leaga i le va o le fa'atauoloa Dutch ma le tama'ita'i Siamese
E masani ona iloa e tagata i fafo lenei ituaiga o faiga e uiga ese ma inosia. 'O tagata le talitonu e faaipoipo i fafine Mosalemi ma fafine Mosalemi latou te faaipoipo i se tane le talitonu' (Ibn Majid, 1462). Na tusia e Navarette (1646) ma le le taliaina: 'O tane Kerisiano e tausia tamaitai Mosalemi ma le isi itu.' Fa'atoa mana'o se tagata mai fafo e fa'aipoipo i se tama'ita'i e latalata i le fa'amasinoga ona malosi ai lea o le tete'e. O le alofa leaga i le va o se tagata faatauʻoa Dutch ma se purinisese Siamese atonu na nafa ma le 1657 faʻasaina e le Tupu o Prasat Thong i faaipoipoga i le va o se tagata ese ma se fafine Thai.
I le tele o taulaga tetele o loʻo i ai le faitau aofaʻi o Mosalemi, o nei ituaiga o faaipoipoga le tumau e le masani ai, lea e masani ona faʻaaogaina ai fafine pologa, e mafai ona faʻatau atu ma e leai se aia i tamaiti. Na tusia e Scott (1606) e faapea, na faatau mai e le ʻaufaioloa Saina i Banten ni pologa fafine na latou maua mai ai le tele o fanau. Ae ina ua latou toe foi atu i lo latou nuu, sa latou faatau atu le fafine ma ave tamaiti ma i latou. E tutusa le masani a le Igilisi pe a mafai ona tatou talitonu ia Jan Pieterszoon Coen (1619). Na fiafia o ia ona o le matitiva o le aufaioloa Peretania i South Borneo ma ua tatau ai ona latou 'faatau atu a latou fafine talitane' ina ia maua ai meaai.
O le talitane na faatoa alia'e mai i le faaiuga o le seneturi sefuluono
O le talitane la na sili atu ona seasea nai lo se faaipoipoga le tumau, ae na aliaʻe i aai tetele i le faaiuga o le seneturi sefuluono. O fafine talitane sa masani ona avea ma pologa a le tupu po o isi tamalii. Na ta'ua e tagata Spaniards lenei ituaiga o fafine na ofoina atu a latou auaunaga mai vaa laiti i le 'aai vai' Brunei (Dasmarinas, 1590). Na faamatalaina e le Dutch se mea faapena i Pattani i le 1602, e ui lava e le masani ma mamalu nai lo faaipoipoga le tumau (Van Neck, 1604).
Ina ua maeʻa le 1680, na maua ai e se tagata Thai se faatagaga aloaia mai le faamasinoga i Ayutthaya e faʻatūina se pule faʻatauvaʻa e aofia ai le 600 fafine, o loʻo faʻapologaina uma mo solitulafono eseese. E foliga mai o le amataga lea o tu ma aga a Thai o le mauaina o se tupe maua lelei mai le talitane (La Loubère, 1691). O le seneturi lona sefuluvalu o Rangoon sa i ai uma 'nu'u talitane', teine pologa uma.
Fete'ena'i ma le fa'aKerisiano ma le fa'a-Islama
O lenei tulaga lautele o feusuaiga, e fai si saoloto sootaga a o lei faaipoipo, monogamy, faamaoni faaipoipoga, o se auala faigofie o le tatalaina o faaipoipoga ma le tulaga malosi o tamaitai i taaloga tau feusuaiga ua faateleina feteʻenaʻi ma mataupu a lotu tetele o loo uuina i lenei itulagi ua faasolosolo ona faamalosia.
O feusua'iga a'o le'i fa'aipoipo sa matua fa'asalaina i lalo o le tulafono fa'a-Islam, ma ta'ita'i atu ai i le tu'uina atu o teine (matua) laiti e fa'aipoipo. Sa sili atu le taua o lenei mea i le aufaipisinisi mauoa i le taulaga, lea na maualuga ai le tulaga i tulaga o le tulaga ma le tamaoaiga. E oo lava i le Buddhist Siam, e le pei o le faitau aofaʻi lautele, o le au maualuluga na puipuia lelei a latou fanau teine seia oʻo i le faaipoipoga.
O le tuputupu aʻe o tagata Mosalemi na latou faʻasalaina solitulafono tau feusuaiga e aofia ai tagata faaipoipo. Na molimauina e Van Neck (1604) le iʻuga o se faʻalavelave mataʻutia i Pattani lea na faʻamalosia ai se tamalii Malay e titina lona lava afafine faaipoipo ona sa ia mauaina ni tusi alofa. I Aceh ma Brunei, o ia faasalaga oti atonu na fai si taatele e tusa ai ma le tulafono a Sharia. I le isi itu, na taʻua e Snouck Hurgronje i le 1891 e faapea o ia faiga tuga a tagata maualuluga o le taulaga e tau le oo atu i nuu i tua atu.
O le tagata malaga Arapi sili o Ibn Majib na faitio i le 1462 e faapea o le au Malays "e le vaai i le teteʻa o se faiga faʻalelotu." Na taʻua e se tagata Sepania i Brunei e faapea, e mafai e tane ona teteʻa a latou avā ona o ni ‘mafuaaga faavalevalea’, peitaʻi o le teteʻa e masani ona faia i luga o le lotofuatiaifo ma le lotofuatiaifo, faatasi ai ma le totogi ma fanau e fevaevaeaʻi iā i latou lava.
Fa'amatalaga mai ia Tina:
A o mai tagata mai fafo i nei atunuu i pisinisi e alu atu i ai alii, ma o nisi taimi o tamaitai ma teine, e fesili mai pe mananao i se ava. O tamaitai e faʻaalia i latou lava ma e mafai e le tamaloa ona filifili se tasi, a maeʻa ona malilie i ai se tau mo se taimi faapitoa (se aofaiga itiiti mo se fiafiaga tele). E sau o ia i lona fale ma o lana auauna fafine i le ao ma lana uo i le po. Peitaʻi, e lē mafai ona ia feutagaʻi ma isi fafine ma e lē mafai foʻi ona latou feutagaʻi ma tane. …A alu ese o ia na te tuuina atu ia te ia se aofaiga ua malilie i ai ma la faamavae i faigauo, ma e mafai ona ia maua se isi alii e aunoa ma se maasiasi.
Ona leai lea o se mea na suia moni i Taialani ina ua mavae le 4 seneturi.
E tupu pea lenei mea i aso uma i Taialani.
Se'i vagana ua le toe faigaluega le fafine i le ao.
Latou te tautau pea au ogalaau aau i luga o le laina fufulu, o nisi taimi e fai sina fufulu lima ma salu teisi le fale. Afai latou te faia lava.
Hans
E ui lava na lafo e @Hans lana tali i le silia ma le 5 tausaga talu ai, o le faʻamatalaga e faapea: "E sau o ia i lona fale ma o lana auauna teine i le ao ma lana uo moe mo le po. Peitaʻi, e lē mafai ona ia feutagaʻi ma isi fafine ma e lē mafai foʻi ona latou feutagaʻi ma tane.” o lo'o i ai pea, e moni. E fai ma faavae e tuliesea ai e le to'atele o Farang lo latou nofo to'atasi ma e le tatau ona fa'ama'umau le taimi i le fausiaina o mafutaga po'o le fa'avaeina. E vave ona faia mea uma: faamasani, faʻatulagaina se visa, o le mea lena.
Fiafia e faitau lenei vaega o le talafaasolopito.
Fa'afetai Tino mo le fa'alavelave e fa'aliliu lenei tala fa'asolopito.
I le tele o seneturi o loʻo faʻamatalaina iinei, ou te iloa, e ofo ai, i aso nei i lenei vaega o le talafaasolopito o se vaega o le auala o mafaufauga, amioga ma amioga a tagata Asia, aemaise lava le tulaga o tamaitai i le faaipoipoga ma le mafutaga, teteʻa ma lauulu, faʻapea foʻi ma le tutoatasi o le tamaoaiga. .
NicoB
Pele Nico,
Ou te manatu e tatau ona e fai atu Asia i Sautesasae aua o isi nofoaga, e pei o Saina ma Initia, e matua ese lava mea. E le gata i lea, sa i ai se eseesega tele i le va o uiga o tagata maualuluga ma 'tagata lautele'. I Taialani, o tamaitai o tagata maualuluga sa malutia ma puipuia i totonu o maota ae o 'tagata lautele' sa auai atoatoa i galuega ma faafiafiaga.
Manaia le tala faasolopito Tino, o lo'o fa'aalia ai o mea uma lava e iai lona amataga ma o nisi tu ma aga e foliga mai o lo'o a'afia i le va fealoa'i. O loʻo tuʻuina mai foʻi e Pigafetta se faʻamatalaga o le fale / maota o Al Mansur, le tupu nofotupu o Ternate, o loʻo i ai se vaaiga lautele o lona faleaiga atoa o le tasi fafine i le aiga mai lana laulau 'ai. O se fa'aaloalo mo le fa'aulufaleina o tama'ita'i i le harem ma o se tauvaga malosi e aumai ai le ulua'i fanau i le lalolagi. I le taimi lava e tasi, o aiga uma o ni auauna i le tupu.
E matagofie le tusiaina ma e iloa e tagata uma i latou lava i lenei tala. Ae i le lalolagi atoa o tamaitai o loʻo sailia le fiafia-alofa ma le saogalemu. Aemaise lava i atunuu e leai se saogalemu lautele ma penisione.O le a le mea e fai pe a matutua ma sili atu le manaia. - matou te vaʻai i lena mea pe a matou faimalaga i Asia.
A leai, tatou te laki ua tatou fananau i Europa.
O nai fa'amatalaga mata'ina i lenei tala lelei na tusia e Tino.
Afai e mafai e tamaitai ona galulue tutoatasi, o le teteʻa e faigata ona avea ma faafitauli mo i latou.
O le lotu Isalama o le a faʻalavelave i lenei vaega.
E tusa ai ma i latou, e le faatagaina feusuaiga faaipoipo; ona e ave lea (faaipoipo) se teine talavou lava, e inosia!
Aveina mai Muhammad! E faigofie tele le tetea mo le tane; o le faailoga tagata lea i le
fafine, e foliga mai e le taulia. E oʻo lava i le Sharia e faʻaaogaina!
Ona o se faaipoipoga "le tumau", e leai se talitane i Thailand! ma o lea e le faasalaina ai.
Maʻeu le toʻafilemu o le a momoe ai nisi o tagata tafafao i lenei fausiaina i tafatafa o le latou "tane" o le 2 masina.
Ua lelei, Louis. Na faaipoipo Mohammed ia Khadija, 25 tausaga lona matua, i le 15 o ona tausaga. O ia o se faioloa mauoa ma tutoatasi, sa auai Mohammed i lana pisinisi. . Sa latou nonofo faatasi ma le fiafia faatasi mo le 25 tausaga seia oo ina maliu Khadija. Sa i ai se la tama teine e igoa ia Fatima.
Ona faapotopoto ai lea e Muhammad le tele o ava e aofia ai Aisha, o lana pele. Na faaipoipo o ia iā te ia ina ua 9 (?) ona tausaga ma ‘taʻutaʻu atu’ o ia ina ua laʻitiiti. O le tala lena a tusitusiga paia. Na talitonu Mohammed e tatau ona e faaipoipo i se ava lona lua, ma isi, e fesoasoani i le fafine (mativa, maʻi, fafine ua oti lana tane, ma isi). E leʻi faatagaina tuʻinanau feusuaʻiga e faia se sao i lenei mea. Ona o le vaivai o le itupa tane, o le fesili pe na tupu i taimi uma i lena auala :).
O Aisha foi o se tamaitai tutoatasi ma le gutu lelei. I se tasi taimi na alu ai na o ia i le toafa (maasiasi!) i luga o se kamela (sa leai ni taavale i lena taimi) ma leiloa ai. Na maua o ia e se tamaloa ma aumai o ia i le fale. Na lele Mohammed i le ita ma le fuā. Sa puipuia e Aisha o ia lava i ni faaupuga malosi. Mulimuli ane na faatoese Muhammad. O le tala lena a tusitusiga paia.
O le tele o mea ua tatou manatu nei o le tulafono a Islam Sharia na tusia i seneturi talu ona maliu Muhammad ma e masani ona le atagia ai manatu o Muhammad. E faapena foi Mose, Iesu ma le Buddha.
Po'o le fa'afefea ona fa'aumatia e le Fa'aKerisiano ma le Isalama le tutusa o ali'i. E oo lava i le taimi nei e mafai ona tatou faia se faʻataʻitaʻiga mai le sosaiete lea na faia ai e tamaitai ni filifiliga tutoatasi e uiga io latou olaga.
Oka se mea manaia, faafetai!
E mautinoa lava o se vaega manaia, faafetai mo lenei mea. E le matua tele se tagata e aʻoaʻoina ma tatou faia lena mea mai le tasi ma le isi, pe a tatou tutu atu mo lena mea. Ou te aoina na suiga laiti i le olaga ma le tele o mea tutusa e mafai lava ona maua i luga o lo tatou paneta i aso nei. O lo'o i ai pea tagata uiga ese i lo'u manatu, o tagata solitulafono ma tagata fasioti tagata e ta'u mai ai ni nai tagata. O mafua'aga o le fa'aalia o lea ituaiga o amio o se matematega a so'o se tasi, ae e le'o avea lava ma fa'amaoniaga mo le tele o mea sa faia i aso ua mavae ma le taimi nei.
Tagata i lona eseesega. E manaia tele pe afai, e faaopoopo atu i tagata e faia mea lelei ma saofagā i se sosaiete alofa ma agafesootai, lea e pule ai le faaaloalo, o le a sili atu tagata e mulimuli i lenei mea. Ou te fefe o le a le toe mafai ma e mafai ona avea ma se mea sese, aua o le mafuaʻaga ua fananau mai ai le toʻatele o tagata o loʻo aʻafia i mataupu e le mafai e le malamalama o le aso o se mealilo ia te aʻu.
Fa'atonu: Na matou lafoina lau fesili e fai ma fesili a le au faitau i le aso.
Pele Tina,
Fiafia e faitau lau tala. Ua 30 tausaga na ou faimalaga ai i Asia ma ou iloaina le tele o au faataitaiga.
O le mea sili / sili ona matagofie na ou vaʻaia i lenei lava faʻamatalaga sa i Lijiang, Yunnan Saina ma e popole i le vaega toʻaitiiti o Naxi, o loʻo tausia pea se sosaiete faʻatamaʻitaʻi.
Manaia le va'ai, lele atu le tala fa'asolopito ia te oe.
Faatasi ai ma fr.gr.,
Theo
Pele Tino
Ina ua uma ona 'alu ese' mo se taimi umi, ua ou toe foi mai ma faitau lau tala ma le fiafia. Pe o mea uma na i le tusi a Anthony Reid? O ata foi? Ou te matua fiafia lava i mafutaga faaleulugalii i Initonesia. Faafetai muamua mo lau tali. Faamoemoe e te manatua po o ai aʻu!
Faafetai lava
Maud