Na asiasi atu le malo o Siamese ia Louis XIV i le 1686

Saunia e Gringo
Geplaatst i totonu tua, talafaasolopito
pine: , , ,
Aperila 5 2021

Mai Oketopa 22, 2017 e oʻo ia Fepuari 25, 2018, na faia ai se faʻaaliga i le Maota o Versailles e taʻua o "Visitors to Versailles". O se tala fatu e uiga i asiasiga e tolu i le Maota o Versailles, e faavae i luga o tala faasolopito, e maua ai e le tagata asiasi le avanoa e vaai ma faitau ai lagona o tagata faimalaga po o amepasa ma mulimuli i o latou tulagavae faataamilo i le maota e pei ona i ai i le 17th ma le 18th seneturi. .

O se tasi o mea taua o le lipotia o se malaga na faia e Kosa Pan, le amepasa a Siam.

O le asiasiga a le Amapasa ia Louis XIV

O le asiasiga a le amepasa ia Louis XIV i le faaiuga o le 1686 ua faaalia ai le taua o Versailles i mataupu faavaomalo i le faaiuga o le 17th seneturi. O le matagofie o le taligasua, o meaalofa na aumai e amepasa, o latou aumalaga, na saosaolaumea uma i se tala faasolopito mataʻina.

Malo o Siam

I le afa lona lua o le 17th seneturi, o le Malo o Siam (taialani i aso nei) na matua faʻalauteleina ana pisinisi ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo. Mo le Tupu, Phra Naraï, o loʻo fai ma sui o lana Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo, Kosa Pan, o le faʻamoemoe autu o se asiasiga faʻavaomalo o le faʻaosofia lea o le fiafia o le Tupu o Farani ina ia mafai ai e Siam ona avea ma paaga sili a le Kamupani Initia i Sasaʻe. O loo naunau foi le tupu Siamese e tuufaatasia le fesoasoani a le militeri ua uma ona ia mauaina. Mo Louis XIV, o le faʻamoemoe o le faʻamaonia lea o le tulaga o Falani o se malo e oʻo atu lona aafiaga i tua atu o le konetineta o Europa. E mafai foi ona taitai atu ai i se manumalo faapisinisi i Holani, lea e tele naua faatosinaga tau fefaatauaiga i Asia.

Lipoti malaga a Kosa Pan, amepasa o Siam

O le tusitusiga o loʻo mulimuli mai o se tala fatu, e aofia ai ni vaega ma molimau, o lona amataga e mafai ona vaʻaia i le faʻaaliga ua taʻua i luga.

Setema 1, 1686: i faitotoa o le maota

O se parataiso uiga ese lenei laueleele o Falani! I le aluga o le lua masina talu ona matou taunuu i Brest, ua faʻafeiloaia i matou i tagata ma tusiata, tagata ese taʻitasi nai lo le mea mulimuli. Tatou te matauina ma le faateleina o le fia iloa masani uiga ese a nei tagata ua matua mautinoa ia i latou lava... Ae o mea uma lava i nei sauniuniga mo se feiloaiga ma le tupu e taitai atu ai au e talitonu o le a umi ona tatou tumau i le maualuga o le matagofie ma le fou o le e le'i ausia e le faamasinoga Farani.

O le mea moni, e faigatā ona lē faalavelaveina le taimi tāua o la tatou asiasiga, o le faaooina atu o le tusi mai iā Phra Narai, lo tatou tupu, i le tupu o Falani. E mautinoa lava o le mea lea e uiga i Farani: ua faatoilaloina uma tulaga matautia o se faigamalaga i luga o le sami, o aʻu lenei, ua le mafai ona ou talanoa i se isi lava mea nai lo lavalava, meaafale matagofie ma uiga le masani ai. Ioe, o Versailles o se parataiso o lo'o 'aināina e ni tama'i la'ei mauoa ma foliga fa'amaualuga ma fiailoa. Ma e le o toe mamao ae tatau ona tatou faailoa atu i tatou lava...

(vichie81 / Shutterstock.com)

Setema 3, 1686: E 1500 tagata matamata na ō faatasi ma i matou i lo latou tupu.

Faatoa mafai nei ona ou toe foi i lenei api talaaga ona o le vevesi uma o lenei asiasiga sa matua vaivai lava. E manaomia ai se tusi atoa e faamatala auiliili ai ou lagona uma i na itula. Ae o le a ou taumafai e sili atu ona otootoina mea moni o le asiasiga.

E pei ona malilie i ai, e sau le matou talimalo, Marshal La Feuillade, e piki i matou e toatolu, o aʻu lava, o laʻu "Uppathut" ma laʻu "Trithut". Na taumafai La Feuillade ma le fa'anoanoa fa'amomoiloto ma i'u ai ina le aoga le faaleoina sa'o o upu nei mai la tatou gagana: na ia ta'ua o le 'amepasa lona lua ma le tolu'. O le Marshal e ave i matou i taavale solofanua a le tupu mai lo matou faletalimalo Paris, lea e faigofie ona fesootai ma se maota moni, i Versailles.

I lo matou taunu'u mai, e vave fa'atofuina i matou i se vevesi vevesi ma le vevesi e mana'omia ai lo'u mafaufau uma e fa'atautaia a'o tausia le amio. Matou te sopoia le malae, lea e lolofi mai ai tagata matamata fia iloa mai itu uma. E foliga mai na o mai i Europa atoa e faamemelo i la tatou solo. I o matou luma i le solo, 12 o loo ave ma le mamalu e “Suiselani” le tusi mai lo tatou tupu i luga o se fata. O matou tagata faigaluega o loʻo savavali i tafatafa o matou ma faʻamalu masani, e foliga mai e manaia tele i le au maimoa.

O le latalata atu i faasitepu i luma o amepasa, e le mafai e se tasi ona taofia le maofa i lenei vaaiga mamalu. E mafai e se tasi ona ta'uamiotonuina le sopoia o vasa na'o le faamemelo i se isi mea ae o lenei. Ae o loo matou faaauau pea e le faagaeetia. O talipalau ma pu, ma o latou foliga uiga ese le fetaui lelei, e taofia ai manatu o le au maimoa a o latou faasino mai i o tatou ofu. E tasi le afe limaselau pea o mata e molimau i le taua o lenei aso ma taʻitaʻia i tatou i lea faleoloa ma lea fale, e sili atu le tasi i le isi i le matagofie, i le maota o loʻo faʻatali mai ai le tupu.

Tatou te ulu atu i le mea e mafai ona ou faamatalaina o se pa o le malamalama, lea o le susulu o le la - e fai si vaivai i lenei vaega o le lalolagi - o loʻo atagia i faʻata o loʻo siomia ai ma le siliva mama o meafale. I le pito i tua o lenei potu e foliga mai e la'ititi le tupu. I le mulimuli ai i la tatou lava tu ma aga, tatou te faia ni fa'alava fa'alautele se tolu a'o tatou latalata atu. O lenei fa'aaliga, o se fa'aaliga o le fa'aaloalo tele, e le uma lava i lo tatou atunu'u.

I luga o se tulaga maualuga, e iva sitepu le maualuga, faatasi ai ma lona atalii ma tamalii o le faamasinoga, i se ofu ua teuteuina i se faaputuga o maa taua ma auro e mafai ona afaina ai le mafaufau o se tagata suʻesuʻe fetu, o loʻo nofo ai le tupu. O la matou pati o loʻo i ai mo se meaʻai: faʻatasi ai ma le agalelei matagofie, ua tuʻuina atu e Louis XIV ia i latou le aia tatau e tepa aʻe ai i se tagata tupu mo le taimi muamua i o latou olaga. “Ua mamao tele na latou o mai e le faatagaina e vaai mai ia te au”

E fa aso na matou filifili ai ma aoina uma a matou meaalofa, ma masina atoa e filifili ai mai le anoanoai o oa o loʻo ofoina mai e le pisinisi a lo tatou atunuu. Ae ui i lea, o le tilotilo atu i kapoti lacquered, o iasepi, seu rhino, ofu silika ma le sefululima selau ipu ipu omea mai Saina, o le faamasinoga ma lona tupu e foliga mai e le fiafia. Tatou faʻamoemoe o lenei tofo uiga ese mo le masani i le faʻaaluina o a tatou oloa sili atu ona faʻamamaina e le faʻatupuina ai se faʻaituau i la tatou faʻamoemoe...

Tesema 17, 1686: o aso mulimuli a o leʻi toe foʻi i lo matou aiga

O loʻo totoe pea le taimi, ae ua uma ona tatou vaʻaia o lau o le togalaau tele e mumu ma mate. Ou te le manaʻo e faʻagaloina nai faʻamatalaga laiti o a matou savaliga poʻo fale mautotogi ma o latou faʻalo matagofie. O le tala ou te faamatalaina i loʻu toe foʻi i Phra Naraï - talosia e faʻamalamalamaina e le poto ona aso ma aumaia le filemu i ona po - e tatau ona saʻo pe a mafai. O lea la ua pipili ia vaitaele i le aisa – e matua malulu lava iinei ma malō ai le vai e pei o le maa.

“Ina ua mavae le tagata, le Atua ma le parataiso, ua ou iloa nei le silisiliese lona fa i le lalolagi, o Versailles!”, o le tala lea a se tasi o aʻu soa.

Le faagaeetia

E le fiafia le tupu ia tatou meaalofa. Ua oo lava ina latou fai mai o nisi o ipu omea tāua ua uma ona avatu e fai ma meaalofa i isi. E faigatā ona fai pisinisi ma se atunuu e na o le faia o se feagaiga tau fefaatauaʻiga, e faaliliu ai lo tatou tupu i la latou tapuaʻiga o se atua e toʻatasi, ma faamalieina ai ma le lē faavaivai ona lava manaʻoga. E ui i lea, ua lelei lo tatou agaʻigaʻi i luma, ma e mafai ona tatou faamoemoe ma le talafeagai o le a fua tele mai isi sauniga. O le agaga lena ou te faia ai ma le onosai aʻu asiasiga mulimuli ma tuʻu aʻu matau i luga o pepa ... aʻo ou faʻatali mo le taimi o le a faʻatagaina ai aʻu ou te alu.

Vaevaega

Ina ua uma se asiasiga ma le tele o feutagaiga, na faamavae atu ai le Tupu o Louis XIV i le au Siamese ia Ianuari 14, 1687. Peitaʻi, o le asiasiga i Versailles na iʻu ina lē taulau, ona na faateʻaina le Tupu o Phra Naraï i le 1688 e se tasi o ana faufautua, o Phra Phetracha, o lē, faatasi ai ma le lagolagosua a le faamasinoga ma taʻitaʻi lotu, na tapunia le atunuu i faatosinaga uma mai fafo - vagana ai. o Holani!

Mulimuli

E mafai ona e faitau ma faamemelo i le tala atoa i le Igilisi, faʻamaeʻaina ma ata o togitogiga matagofie na faia mai le asiasiga a Siamese, i lenei sootaga: en.chateauversailles.fr/

O lea ua ou auina atu se feau i le ofisa o Farani i Bangkok e fautuaina ai le vaega o le faaaliga e feagai ma le amepasa o Siam e tuuina atu i Bangkok. Ae paga lea, ou te lei maua lava se tali e uiga i lenei mea.

1 tali i le "Asiga a le malo o Siamese ia Louis XIV i le 1686"

  1. Tino Kuis fai mai i luga

    Manaia tele le tala, Gringo, faafetai. Fa'apolokiki uma 🙂

    I le taimi muamua na ou iloa ai le uiga o le tala 'se tala fatu' e fai si ese aua i luga o la'u fatatusi o loo i ai le faaliliuga faaPeretania o le api talaaga na teuina e le Amapasa o Kosa Pan o lana asiasiga i Farani.

    The Diary of Kosa San, Silkworm Books, 2001 ISBN 978-974-7551-58-7

    Ae o lena api talaaga, ua ou vaai nei, ua na o le taimi lava na latou taunuu ai i Brest, Farani, ia Iuni 18, 1686 seia oo i le amataga o Iulai o lena tausaga, ae le o le aofia ia Setema. E le'i maua lena api talaaga i faleteuoloa i Pale seia oo i le 1886 pe lata ane. Atonu na tele mea na tusia, ae na leiloa uma ina ua faʻaumatia e le Burmese Ayutthaya i le 1767.


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei