Siam ma le Tulaga Maualuga Maualuga o Tamaitai, 1850-1950

Saunia e Tino Kuis
Geplaatst i totonu tua, talafaasolopito
pine: , ,
Aperila 21 2021

O le tusi a Kamala Tyavanich, The Buddha in the Jungle, o loʻo i ai se aofaʻiga o tala a tagata ese ma tagata Siamese e maua ai se faʻamatalaga manino o le olaga ma manatu i Siam i le faaiuga o le 19 seneturi.e ma le amataga o le 20se seneturi. O le tele o tala e tutupu i se tala o le lotu Puta: o monike o nuu e fetaiaʻi ma gata tetele, monike o ni fomai tipitipi ma tusiata, o se misionare na tutuʻi i luga o le laau e se elefane, ae o ni tagata faomea ma tagata alo, faatosaga ma e mautinoa lava o aitu. Na te fafaguina se ata o se lalolagi leiloa, o le eseesega ma Sisifo ma le faʻafouina mulimuli ane e aunoa ma le faʻataʻitaʻiina o le taimi ua tuanaʻi. O se faamanatu o le manatua.

Na ia mauaina le tele o ana faamatalaga mai tusi e taʻua o le susunuina o tagata o loo faamatalaina ai le olaga o lē ua maliu, faapea foi ma tala o talaaga ma tala malaga a tagata ese. Sa ou ofo i le tele o mea na tusia i lena taimi.

O le mataupu e 43 ua faaulutalaina 'I tua pe Faamalamalamaina?' ma e tele lava e uiga i le matafaioi a tamaitai i Siam (ma Burma e fesootai i ai) o le taimi e pei ona iloa e tagata malaga mai fafo. O le uiga tonu lena o lenei tusiga.

O a ni tala a tagata ese e uiga i le tulaga o tamaitai i Siam ma Burma pe tusa o le 1850-1950

O tagata malaga i Sisifo i Siam o le seneturi sefuluiva, o e na asiasi atu foi i Initia, Saina po o Iapani, na matua taia i le maualuga o tulaga lautele o tamaitai i le eria lea ua taʻua nei o Asia i Sautesasae.

O Epikopo Bigandet, o se patele Katoliko Roma Falani o lē na nofo mo le fāsefulu tausaga i le Setete o Shan (Northern Burma), na molimau i le tulaga maualuga sa olioli ai fafine ma faapea mai o le lotu Puta. 'E toetoe lava tutusa tamaitai ma alii,' o lana tusi lea, 'e le lokaina i o latou fale ae savavali saoloto i auala, pulea faleoloa ma faleoloa maketi. O i latou o soa ae le o pologa a tagata. Latou te filiga ma saofagā atoatoa i le tausiga o le aiga.

Na tusia e James George Scott (1851-1935) i se fa'amanatu i le 1926 e faapea 'Sa fiafia tamaitai Burmese i le tele o aia tatau o lo'o tauivi pea o latou tuafafine Europa.'

Sa faia e tamaitai le galuega (mamafa) e pei o alii. O se vaega e mafai ona mafua mai i le fa masina le umi o sifi faigaluega na ave'esea ai alii mai le fale. Na vaaia e John Crawford i le 1822 tamaitai o faia ituaiga uma o galuega e pei o le amoina o uta mamafa, alo, suotosina, lulu ma selesele, e leai se eseesega ma alii. Ae na o uma alii e tuli manu.

O se tagata suʻesuʻe i le eleele, o H. Warrington Smyth, o lē na nofo i North Siam i le va o le 1891 ma le 1896, na ia taʻua o fafine o tagata faigaluega, ma e leai se mea e mafai ona fai e aunoa ma le feutagai ma le ava po o le afafine.

Pe tusa o le 1920, na malaga ai le tagata malaga Tenimaka o Ebbe Kornerup ma ana fesoasoani i se vaa i le Ping, o se vaitafe na alo ai se fafine. Na ia tusi: “Ina ua uma timuga, sa lautele le vaitafe, ae o nisi taimi e papaʻu ma oo ai ina matou ui atu i le vai. O le alo o se tamaitai lalelei ma aulelei ma pupuu lona lauulu. Sa ofu o ia i lona ofuvae ma se Siamese fanung ma o le betel ma lau lauti fa'afefete na ia lamu na liua ona laugutu mūmū pogisa. Sa ia ata fiafia a o sausau le vai i luga o lona ofuvae. Sa ia talanoa e le aunoa ma ana supavaisa.

I le 1880, o le inisinia Peretania o Holt Hallett (Erik Kuijpers na tusia se tala matagofie e uiga i lana faigamalaga) na faia se malaga mai Moulmein i Burma i Chiang Mai e suʻesuʻe se auala mo se nofoaafi. Na ia taʻua o 'fafine na faia lelei e le au Shan (tagata o le itu i matu o Thailand, e taʻua foi o Laotians poʻo Yuan). E mautinoa lava le matauina o lea tulaga i se tagi a se tamaitai faasaga i se alii lea e vaaia ai le molimau a se tamaitai o ni molimau e le mafai ona finauina. E leai se mea e taʻu o le faaipoipoga a tamaiti, o le faaipoipoga o se filifiliga a le tagata lava ia ae le o se fefaʻatauaʻiga.'

Ae ui i lea, o Lillian Curtis, e leʻi taʻua le tulaga maualuga o tamaitai i Laos ma Siam i le lotu Buddhism ae o le tele o aʻa faaleaganuu anamua. E manino mai lenei mea mai tala anamua ma le mea moni o tamaitai o loʻo nofoia se nofoaga taua i na ituaiga e leʻi liliu lava i le lotu Puta. E saoloto le fafine i lana filifiliga o se paaga faaipoipo ma o le faaipoipoga e le o se sauniga faalelotu. E nofo le tamaloa i le aiga o lona to’alua, o ia lea e pulea uma meatotino. O le tatalaina o faaipoipoga e faigofie ae seasea ma e masani ona manuia ai le tamaitai.

E to'alua isi tusitala na latou vi'ia le tuto'atasi o tama'ita'i i tu'utu'uga tutusa: latou te le'i fa'alagolago i le fa'amaoniga po o le fesoasoani a le tane. E tutupu a’e fanau ma se tina, ae le o se tama, e pulea mea tau tupe.

O suiga talu mai le amataga o le seneturi lona luasefulu

O le Tupu o Chulalongkorn, o Rama V, e taʻua foi o le Great Modernizer. O lona atalii o le Tupu Vajiravuth, o Rama VI (pule 1910-1925), na faaauauina lena faiga faavae. O ia o le muamua, ae le o le mulimuli, Siamese tupu na maua se vaega o lana aʻoga i fafo ma atonu na maua mai nisi o ona manatu mai lena aafiaga. I le 1913 na ia tuʻuina atu ai se tulafono fou e manaʻomia ai tagata Thai uma e faʻaaoga se igoa. E tatau i ava ma fanau ona ave le igoa o le tane ma le tama. O le mea na masani ona vaaia muamua ai itupa i le laina o tamaitai, o le nuu Thai na faasolosolo malie ona suia i se faiga faapeteriaka. E mautinoa lava o se vaega ona o le mea moni e faapea o le mamalu o le mamalu sa i ai se vaaiga e matua ese lava i le va o alii ma tamaitai nai lo isi tagata. I totonu o tamalii, sa sili le tamaloa ma sa loka le fafine i le maota. Sa faapea ona taofia le faaleagaina o le gafa tautupu.

I lo’u manatu, o mea ia e lua, o le faateleina o le aafiaga o le maota ma le mamalu i le itu atoa o Siam (lea ua i ai nei i vaega mamao) ma aafiaga o le itu i Sisifo, ua aafia ai le tulaga o tamaitai mai le amataga o le tausaga. le senituri lona 20.e seneturi ua faaleagaina. O le suiga mai le lotu Puta a le nuu i le lotu Puta a le setete na lagolagoina e Bangkok o le isi lea mea.

O le molimau a Carle Zimmerman

I tausaga 1930-31, na faia ai e le tagata suʻesuʻe aʻoaʻoga a Harvard Zimmerman suʻesuʻega tele i nuu i tua o Thailand, i le ogatotonu ma le pito i tua. Na ia tuuina mai se vaaiga lautele o le tamaoaiga, tulaga o le soifua maloloina, tulaga o aoaoga ma le tele o isi mea e uiga i le tulaga o le tele o tagata faifaatoaga.

Se'i ou sii maia o ia:

'O tagata Siamese e maualuga lona tulaga faaleagaga, e le o ni mea faitino. I Siam e te le maua se fefaʻatauaʻiga i tamaiti ma e leai se faʻaipoipoga a tamaiti. Sa masani ona latou le matapeʻapeʻa aʻo leʻi oʻo i le 1960 tamaoaiga. ' Na ia taʻua atili e faapea 'o le Siamese e maualuga lona atinaʻe i faatufugaga, faʻatagata, galuega siliva, galuega niello, lalaga siliki ma cotton, lacquer galuega ma isi mataupu e fesoʻotaʻi ma faʻaaliga faʻataʻitaʻi. E o'o lava i nu'u fa'amuamua e mafai ona maua e se tasi se faitoto'a ua vaneina matagofie, o se fasi ipu omea, o se 'ie lalaga fa'aata ma ata vane i tua o se ta'avale povi. '

O le tagata lava ia, ou te faʻaopoopo atu e iai se tu ma aga tusitusi olaola ma faʻafiafiaina e masani ona faʻamatalaina tala i le tele o nuʻu, e masani ona faʻaalia i musika ma siva. O le 'Mahachaat', 'Khun Chang Khun Phaen' ma le 'Sri Thanonchai' e tolu faʻataʻitaʻiga.

O Frank Exell, o lē sa umi se taimi (1922-1936) i Siam o se faiaoga ma se teutupe, sa faanoanoa i ana faamaumauga. Siam Tapestry (1963) o Siam ua leiloa lona matagofie o se 'nofoaga galo' ('backwater') ma ua avea ma fanua o le 'agai i luma'. I lana tusi Siam Service (1967), Ina ua pulea Taialani e fitafita na faalogo i Amerika, na ia mapuea, 'Tatou te faamoemoe o le a maua e le atunuu ni taitai lelei.'

E faʻafefea e le au faitau pele le tulaga o tamaitai i Thailand i aso nei?

Punavai

  • Kamala Tiyavanich, Le Buddha i le Vaomatua, Tusi anufe Silika, 2003
  • Carle C. Zimmerman, Siam Rural Economic Survey, 1930-31, White Lotus Press, 1999

13 tali i le "Siam ma le maualuga o tulaga lautele o tamaitai, 1850-1950"

  1. Le Su'esu'e fai mai i luga

    O le mea moni, o loʻo e vaʻaia pea le tele o mea iinei i loʻu itulagi.

    E faia foi e fafine galuega uma, e oo lava i galuega mamafa.
    E masani lava o tamaʻitaʻi e 'ofuina ofuvae' i le fale - e ui lava i le tele o le faapalepale i a latou tane.
    E masani foi ona latou pulea mea tau tupe.
    O faaipoipoga e i ai i le maliega a le tamaʻitaʻi, o lea e leai se faʻamalosi. I mataupu tatala faaipoipoga e masani lava 50/50.

    • Tino Kuis fai mai i luga

      E saʻo ma o se eseesega tele lea ma le mea ou te taʻua i taimi uma o le aganuʻu aloaʻia, faʻatagaina e "Bangkok". E te va'ai i lenei mea i tusi a'oga, ma isi. Fafine gaua'i. Le 'ituaiga vaivai'. O le mea moni e ese, aemaise lava i Isaan ma North.

    • gringo fai mai i luga

      E te le toe vaʻai i mea uma, e oʻo lava ia Isaan.
      Ou te manatu moni lava e manaia pe a toe savavali fafine e aunoa ma le susu.

      Ua faʻatagaina foʻi aʻu iinei i Pattaya, e te iloa!

      • Tino Kuis fai mai i luga

        O alii foi!

  2. Roger fai mai i luga

    Pele Tina,

    O le isi sao manaia tele.
    O la'u faafetai faamaoni.

    Talofa, Roger.

  3. NicoB fai mai i luga

    O le tele o galuega o loʻo faia e tamaitai Thai, i luga o le fanua faʻapea foʻi ma le fausiaina, e toʻatele fafine e tausia mea tau tupe, e toʻatele tamaloloa e faʻaaloalo lelei ia latou ava, e tusa ai ma laʻu matau, ae o lena ma e masani ona foliga mai e foliga mai. O le tele o alii Thai e le faamaoni ma manatu o le fafine o a latou meatotino pe a latou mauaina le fafine. O le tele foi o alii e faaaoga sauaga faaletino e faasaga ia latou ava, o le ava e tali atu i nei mea uma e ala i le ave o se isi alii pe a maua le avanoa, o le tele o tamaitai i Thailand e kopi foi ma e le gata i Thailand, e tupu tele foi lenei mea i Netherlands, o le alii muamua. o se sola ese mai Taialani, e le faʻavae i luga o soʻo se mafutaga taua faʻalagona, o le filifiliga lona 2 e masani ona faʻavae i luga o se sootaga faʻalagona. O le mea ou te matauina iinei e faʻavae i luga o aʻu lava matau mai latalata ane ma aumai ia te aʻu e tamaitai Thai i Thailand ma Netherlands.
    O la'u faaiuga e faavae i luga o mea moni e faapea o tamaitai i aso ua mavae sa sili atu ona lelei nai lo aso nei, ae ioe ... ina ua uma ona aping i Sisifo, o le modernization o lona uiga e afaina ai le mamalu ma le tulaga o tamaitai.
    NicoB

  4. Tino Kuis fai mai i luga

    Oi ioe, o lena ata muamua na pueina i Chiang Mai i le 1923: fafine o loʻo agai atu i le maketi

  5. Danny fai mai i luga

    Faafetai mo se sao manaia i le talafaasolopito o Thailand.
    I le tele o nofoaga e foliga mai o le Taimi na tu i totonu o Isaan, aua o le tala o loʻo iloagofie lava i lenei vaega i Isaan ma, pei o le Inquisitor, o lenei olaga ua faʻaopoopoina i le iloa o lau tala.
    Talosia o le a tumau pea lenei tulaga mo se taimi umi, aua o nisi o le mafuaaga lea ua latou filifilia ai Isaan e manava.
    manaia le tala Tino.

    alofaaga mai Danny

  6. Fransamsterdam fai mai i luga

    E pei ona masani ai, o se sao faitau lelei mai ia Tino Kuis.
    E le na o se manatu, ae o se tala mautu.
    E mautinoa lava o le a ou toe siaki nisi punaoa, ae mo le taimi nei ou te fia faailoa atu o se fia iloa o taunuuga o le aia tatau e faaaoga ai se igoa faaigoa i la tatou aganuu e vaaia e ala i le soloia o le nofo pologa, mai le manatua i le 1863. Afai o le igoa o se tasi o le 'Seinpaal', e mafai ona e mautinoa o latou tuaa ma tuaa (?), na o mai iinei mai Aferika e ala i Suriname.
    Pe na iai fo'i fa'aigoa fa'a'i'uga fa'apea i Taialani talu mai le 1913?

    • Tino Kuis fai mai i luga

      O le tele o tagata Surinamese e tupuga mai i mafutaga i le va o tagata e ana pologa ma pologa fafine. Ona tuuina atu lea e i latou e ana pologa ni igoa malie i na tamaiti. I la'u galuega sa i ai aiga 'Nevermore' ma 'Goedvolk'. Sa fesili mai se tamaloa e igoa ia 'Madretsma' ia te au po o le a le uiga o lena mea. Ou te lei iloaina, ae e tatau ona e vaai i ai!
      O aʻu o se tupuaga o se tagata sulufaʻi. I le lua selau limasefulu tausaga ua mavae, na sosola ese ai tagata Katoliko mai North Rhine-Westphalia (e latalata i Twente) mai le pule sauā o le Porotesano Prussia. O le tamā o loʻu tamāmatua, o Bernardus Keuss, sa nofo i Uithuizen pe tusa o le 1778.

      Ou te taumafai lava e malamalama i igoa Thai. O se vaega lenei. https://www.thailandblog.nl/achtergrond/thaise-namen-lang/

      O le uo teine ​​a la'u tama e igoa ia รวิพร วนาพงศากุล po o ráwíephohn wánaaphongsǎakoen. Rawie o le la, phohn ua manuia, wanaa o le vaomatua ma phongsaakoen o le aiga, tupuaga, gafa.
      O lona tamamatua o se tagata mai Saina, o Teochew. 'Amuia e le la' 'Suli o le vaomatua', matagofie, sa'o?

      Igoa e lima pe sili atu matā'upu e toetoe lava o taimi uma o tuaa Saina. O isi fa'aigoa e maua na'o nisi fa'alapotopotoga fa'ale-tagata. O le igoa ole tina o lo'u atalii o le 'hǒmnaan', 'se manogi umi' ma e sau mai le vaega Thai Lue.

  7. fiafiaga fai mai i luga

    I le faaipoipoga Thai, o le faʻatusatusaga e masani ona faia i se elefane, lea o le fafine o le pito i tua o lena elefane ma le tamaloa o le pito i luma. E mafai e le elefane ona tu i ona vae i tua, ae le o ona vae i luma......

    Fa'afetai i le Olioli

  8. Rob V. fai mai i luga

    E tusa ai ma se suʻesuʻega na faia i le 1.617 o tane Thai i le va o le 20 ma le 35 tausaga, o le tasi vaetolu e vaai i a latou avā o a latou meatotino: 'O le tasi vaetolu o i latou na tali mai na talitonu o fafine faaipoipo e "aina" e a latou tane ma e tatau ona latou nafa ma galuega i le fale ma tausia le aiga.'

    O lenei ua ou le iloaina lena ata mai lo'u lava siosiomaga, o alii ma tamaitai na ou tautala atu ai e i ai ni manatu e pa'u i se mea i le va o le 'tutusa mo alii ma tamaitai, e tatau ona galulue uma ma e tatau ona faia uma galuega i le fale' i le ata sili atu ona masani ai. o le fafine e nafa ma le aiga ae o le tane e nafa ma le tupe maua. Ae i tulaga uma lava sa tutusa pe tutusa le sootaga i le va o le tane ma le ava. Ae atonu o le a faaseseina lena ata ona e pei ona ou iloa e lelei a latou aʻoga ma galuega, o aiga ogatotonu poʻo ulugalii i le va o le 20 ma le tuai o le 30. O ai na te iloa, e i ai vaega e iai le ata 'o le tane o le pule o le fafine. ' i ai. o lo'o i numera taua, o lona uiga i le averesi e te i'u i se numera maualuga o le 1/3. O ai na te iloa? Ou te le fefe e faia ni faaiuga e aunoa ma ni suʻesuʻega sili atu.

    E tusa ai ma lea lava punaʻoa, 45% o tamaloloa na ioeina le faʻaaogaina o sauaga faʻasaga ia latou taitoalua poʻo uo teine ​​pe a onana. Ae paga lea, e leai ni fuainumera o loʻo taʻua e uiga i sauaga i se tulaga anapogi. E tusa ai ma le tala lona lua, 30,8% na lipotia sauaga i le 2012. O nei fuainumera e matua ese lava ma se suʻesuʻega a le National Statistics Center i le 2009 na maua ai le 2,9% o fafine na lipotia sauaga, ma le pasene maualuga 6,3% i le va o le 15-19 tausaga ma maualalo. pei o le 0,6% i tamaitai o loʻo i ai se Bachelor poʻo maualuga tikeri. Faatasi ai ma nisi Googling o le ae tau atu foi i se vaega ua faaulutalaina "Faiga Sauaga Faaleaiga i le va o Taitoalua i Taialani" ae na o ni nai numera e tusa ma le afe lipoti (lea e foliga mai e matua maualalo ia te au mo le faitau aofaʻi atoa ...).

    E tusa lava po o le a le numera, o le faaiuga e foliga mai, e pei ona e faʻamoemoeina, pe a tupu faʻalavelave faʻafuaseʻi e malepe le mafutaga ma / pe faʻaauau le lipoti a leoleo. O lea la, e masani lava ona lē faatagaina e le fafine o ia lava e faileagaina pe sauāina pea lava pea. E foliga mai ia te aʻu o se tali masani a le tagata: o sauaga faʻasolosolo e mafai ona ufiufi i le ofu talaloa o le alofa, ae afai e le o manino lau paaga i luga o le ala, e te tuʻua o ia.

    Puna 1: http://m.bangkokpost.com/learning/advanced/1141484/survey-70-of-20-35yr-old-thai-men-admit-to-multiple-sex-relationships
    Puna 2: http://www.dw.com/en/violence-against-thai-women-escalating/a-17273095
    Punavai 3: 'Thailand Random' ISBN 9789814385268.
    Puna 4: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.681.5904&rep=rep1&type=pdf

  9. Rob V. fai mai i luga

    O loʻo i luga o se tali ia NicoB.

    E itiiti la'u faamatalaga i le vaega lava ia. Faafetai Tino. Ou te ioe o tamaitai sa taʻalo ma faʻaauau pea ona faia se sao taua i le itulagi mo se taimi umi. E manino lava o latou faia ituaiga uma o galuega, e le gata i totonu o le fale ae faapea foi i fafo. O se vaega ona o le manaʻomia, i le taimi aʻo leʻi faʻaulufaleina e te manaʻomia lima uma o loʻo i ai, o lea e tatau ai i fafine ma tamaiti ona faia galuega mamafa, mo se faʻataʻitaʻiga e aoina ma faʻatautaia le seleselega i le taimi. Ina ia faia se faʻatusatusaga sili atu i le va o tamaitai Thai i le 19th seneturi, e tatau ona e aofia ai tamaitai Europa mai, fai mai, o le 18th seneturi. E mafai ona e faamoemoe e toatele tamaitai o le a saofagā i le tele o itu ma o le a itiiti se faaipoipoga faatulagaina i le au faifaatoaga. A uma mea uma, o le mea mulimuli e uiga i le taofia poʻo le mauaina o meatotino, o se mea mo le vasega maualuga (tamalii, ma isi) ae le mo le au faifaatoaga e le o ni tagata e ona fanua.

    “I le senituri lona sefulu ono sa manatu ai o se aia tatau ma se tiute mo matua le sailia o se paaga faaipoipo talafeagai mo a latou fanau teine. I le seneturi sefulufitu, na faʻaaogaina ai tulaga faʻapitoa. E leʻi faatagaina mātua e faamalosia a latou fanau i se faaipoipoga latou te lē fiafia i ai, ae e leʻi faatagaina foʻi le fanau e ulu atu i se faaipoipoga e tetee atu i ai mātua. ”
    Punavai: http://www.dbnl.org/tekst/_won001wond01_01/_won001wond01_01_0005.php

    O le mea ou te vaai i ai o togiina se sipa i le tulaga o tamaitai i Europa o le ekalesia, lea, faatasi ai ma isi mea, na lagolagoina le ata o tamaitai e maualalo ifo nai lo alii. Ma o le mea moni foi tatala faaipoipoga. Mai le manatua ou te manatua o nei mea e sili atu ona taatele i Taialani nai lo sisifo. Vaʻai, faʻatasi ai ma isi:
    https://www.historischnieuwsblad.nl/nl/artikel/5795/liefde-en-huwelijk-in-nederland.html

    Ae ou te alu ese. O le tulaga o tamaitai i Thailand i aso nei e le leaga. Atonu na talia e Taialani le tu masani (ua tuai nei) a le tamaloa e tuʻuina atu le igoa o le aiga i tamaiti, ae o le mea e lelei ai i Netherlands ma Thailand ua tatou toe foʻi i le tutusa o itupa. I totonu o se aiga masani, e lelei le fafine ma e faapena foi le tamaloa, e le sasa pe ee tagata ma e le faatagaina e le fafine se tasi e savali i ona luga. E masani ona fenumiai e tagata i fafo le 'tausiga' (e pei o le tipiina o fao o le tamaloa) e pei o le gauai atu, ae ou te leʻi oʻo lava i le uluaʻi ulugalii Thai-Thai poʻo Thai-Western lea e gauaʻi ai le fafine, alu i le gaioiga poʻo le 'sui i lona tulaga' .' iloa.

    Ae o le mea moni ua ou iloa foi e le o mea uma e sologa lelei. E iai fa'afitauli, e iai fo'i vaega o le sosaiete e feagai ma sauaga ma fa'apena. E manaʻomia le galue i luga: sili atu tulafono ma sili atu le tausisia o le alimony, faigofie ona maua lipoti, upega tafaʻilagi saogalemu ina ia maua e se tagatanuu (tane poʻo se fafine) se puipuiga poʻo se lagolago e uiga i a latou tupe maua. O le mea lea ina ia le tatau ona e nofo ma lau paaga ona o le manaʻomia o araisa i luga o le laulau ma / poʻo se taualuga i luga o lou ulu. O lona uiga e tele lafoga mo fale lelei. O lena ma le fa'atalatala atili i talanoaga pe fa'afefea ona taulimaina sauaga i totonu o aiga na'o le lelei o le tulaga lelei o ali'i ma tama'ita'i i totonu o mafutaga/aiga.

    Ae o le mea moni, e masani lava o le lagona lea ou te maua mai le tilotilo solo ia te au. Ou te le fefe e tuu loʻu lima i le afi mo ni faaiuga faigata, e manaʻomia ai suʻesuʻega faifaipea e mafai ona faʻaalia ai le snaffle.


Tuua se faamatalaga

Thailandblog.nl fa'aoga kuki

O la matou upega tafa'ilagi e sili ona aoga ona o kuki. O le auala lea e mafai ai ona matou manatua au faʻatulagaga, faia oe o se ofo patino ma e fesoasoani ia i matou e faʻaleleia le tulaga lelei o le upega tafaʻilagi. faitau atili

Ioe, ou te manaʻo i se upega tafaʻilagi lelei