Vlada priznaje: pravimo gubitke na prodaji riže
Napokon je stigao trenutak istine: Tajland će morati prodati svoje ogromne zalihe riže, kupljene u sklopu kontroverznog sustava hipoteke na rižu, uz ogroman gubitak. Ministar Nawatthamrong Boonsongpaisan (premijerov ured) morao je to nevoljko priznati u četvrtak.
Prodaja riže je hitno potrebna jer je vlada zadužena za 476,89 milijardi bahta kod Banke za poljoprivredu i poljoprivredne zadruge (BAAC), koja unaprijed financira program. Ministarstvo trgovine državnoj je banci do sada prebacilo samo 65 milijardi od prodaje riže.
Ako vlada želi nastaviti s programom, morat će brzo prodati sezonu riže 2011-2012 i prvu žetvu sezone 2012-2013 u nadolazećim mjesecima, jer su skladišta krcata i što je riža tamo duže, kvaliteta više opada.
Hipotekarni sustav pokrenula je Yingluckova vlada [na inzistiranje bivšeg premijera Thaksina] s ciljem povećanja prihoda poljoprivrednika. Ona plaća cijene koje su otprilike 40 posto iznad tržišnih cijena. Prema Vladi, to nije trebao biti problem jer bi cijena riže na svjetskom tržištu porasla. Međutim, cijena je jedva porasla, čineći tajlandsku rižu neprodavom, izvoz je pao, a Tajland su prestigli Vijetnam i Indija kao svjetski broj 1 izvoznik riže.
Od uvođenja, mnoge strane pozivaju na reviziju programa jer je to veliki gubitak državnih financija, a ne poljoprivrednici, već mlinari, veliki zemljoposjednici i korumpirani političari. Sezona riže 2011.-2012. donijela je gubitak od 140 milijardi bahta, a taj će iznos porasti na više od 210 milijardi bahta za sezonu 2012.-2013. Mala 'svijetla točka' je činjenica da je urod druge berbe manji od očekivanog zbog suše. Loša sreća za poljoprivrednike, ali korisna za vladu koja mora kupovati manje riže.
Jac Luyendijk iz Swiss Agri Trading SA kaže da su dugoročni izgledi za cijene riže sumorni. 'Problem postaje sve veći i veći zbog sve veće zalihe riže na Tajlandu. Kad ih Tajland počne prodavati, godinama ćemo zaglaviti s vrlo niskim cijenama riže.'
(Izvor: web stranica Bangkok Posta, 7. ožujka 2013.; čudno, ovaj članak nije u novinama)
Kratko objašnjenje
Hipotekarni sustav riže, koji je ponovno uvela Yingluckova vlada, pokrenulo je Ministarstvo trgovine 1981. kao mjeru za ublažavanje prevelike ponude riže na tržištu. Omogućavao je kratkoročni prihod poljoprivrednicima, dopuštajući im da odgode prodaju svoje riže.
To je sustav u kojem poljoprivrednici dobivaju fiksnu cijenu za svoju rižu (neoljuštenu rižu). Drugim riječima: uz rižu kao kolateral podižu hipoteku kod Banke poljoprivrede i poljoprivrednih zadruga. Yingluckova vlada odredila je cijenu za tonu bijele riže na 15.000 bahta, a Hom Mali na 20.000 bahta, ovisno o kvaliteti i razini vlage. U praksi poljoprivrednici često dobivaju manje.
Budući da su cijene koje plaća država 40 posto iznad tržišnih cijena, bolje je govoriti o sustavu subvencija, jer nijedan poljoprivrednik ne otplaćuje hipoteku i prodaje svoju rižu na otvorenom tržištu.
Iz Vijesti iz Tajlanda od 7. ožujka
Banka za poljoprivredu i poljoprivredne zadruge, koja unaprijed financira hipotekarni sustav riže, najvjerojatnije će se morati osloniti na drugu banku GSB za financiranje sustava. BAAC već mora plaćati više premije rizika u međubankarskim transakcijama zbog zabrinutosti oko stabilnosti hipotekarnog sustava i likvidnosti banke.
Trošak hipotekarnog sustava za sezonu riže 2012.-2013. procjenjuje se na 300 milijardi bahta. Od tog iznosa, 141 milijardu bahta financira Ured za upravljanje javnim dugom. Ostatak mora doći od uplata Ministarstva trgovine od prodaje riže kupljene u prethodnoj sezoni. Ali tu je problem, jer se ta riža praktički ne može prodati zbog visoke cijene koju država plaća poljoprivrednicima.
BAAC bi mogao posuditi preostali novac, ali Vlada nije baš sklona biti jamac, jer sama želi iskoristiti taj prostor za realizaciju svojih infrastrukturnih planova u narednim godinama. Pa će Državna štedionica morati priskočiti u pomoć.
Kako je jučer objavljeno, Majka priroda pruža ruku jer se zbog suše bere znatno manje riže od očekivanog, što daje lijepu financijsku korist. Ne za poljoprivrednike naravno, nego za ministarstvo.
Poruka 'Vlada priznaje: trpimo gubitke od prodaje riže' sada je dopunjena kratkim objašnjenjem i viješću o financijskom položaju BAAC-a.
I mi smo imali takve situacije u EU od 60-ih - au nekim slučajevima još uvijek postoje - u kontekstu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Poljoprivrednici su za pojedine proizvode dobivali zajamčene cijene daleko iznad cijena na svjetskom tržištu, a kako bi se omogućio izvoz, razlika između zajamčene cijene i cijene na svjetskom tržištu plaćala se izvozniku prilikom izvoza. Nasuprot tome, pri uvozu u EU ta se razlika morala platiti kao tzv. poljoprivredni namet i to je naravno obeshrabrilo uvoz…………
U određenim sektorima, proizvode je kupovala i EU po fiksnoj (previsokoj) cijeni i potom skladištila; to je dovelo do pojave kao što je 'planina maslaca'. Takve su dionice često bile bačene na svjetsko tržište po dampinškim cijenama. To je vrlo tužno i na štetu zemalja u razvoju, na primjer, koje su doživjele kolaps vlastite prodaje sličnih proizvoda.
Takvi se čimbenici također odražavaju na tajlandski hipotekarni sustav riže. Mogu zamisliti da ljudi žele osigurati proizvodnju riže, ali to bi moralo biti povezano s proizvodnim kvotama. Kako je sada - barem ako ja dobro razumijem - zapravo se potiče najveća moguća proizvodnja, koja u konačnici daleko premašuje potražnju tržišta.
Dick: Taj poticaj leži u činjenici da je vlada obećala otkupiti 'svako zrno riže'.
@ Cornelis Zalažete se za proizvodne kvote. Drugi spominju poboljšanje kvalitete (veća nutritivna vrijednost), organski uzgoj (u Tajlandu ima previše prskanja), inovaciju proizvoda (proizvodi na bazi riže, kojih već ima mnogo) i veću proizvodnju po raiju (Vijetnam ima puno bolje rezultate u ovome ).
Usput, dobar odgovor od vas, usporedba s poljoprivrednom politikom EU.