Zašto sova uvijek izgleda tako tmurno (Iz: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 52)
Ovo je priča o stablu 'Plamen šume' (*). Ovo stablo pripadalo je vladaru i rodilo je mnogo mahunarki. Jednog dana došao je majmun i protresao drvo. Ispale su sve mahune. Buć!
Bio je pametan čovjek, a imao je i kozu. Zapalio je hrpu smeća, a sljedećeg jutra rasuo topli pepeo i žeravicu po zemlji, a zatim ih bacio u rijeku. Živio je blizu rijeke Ping. Zatim je pomeo zemlju.
Ova priča govori o mladoj ženi. Jednog dana prošao je muškarac Karen koji je prodavao vodene bivole. Karen često ima bivola, znaš. Pitao je može li spavati u njezinoj kući, ali nije ga pustila unutra.
To je ono što se radi ćelavom krekeru! (Iz: Poticajne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 49)
Prije mnogo vremena postojao je čovjek koji je mogao izliječiti ćelavost. Ne govorim negativno o ćelavim ljudima, znate, jer sam i sam ćelav. U svakom slučaju, mogao je izliječiti ćelave od ćelavosti, ali za to je trebalo platiti. Roba i petnaest rupija. Rupije su tada bile u upotrebi. Pa su k njemu dolazili ćelavi ljudi da im vrati kosu.
Zato što izgledaš kao moja majka... (Iz: Stimulativne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 48)
Čovjek je cijeli dan hodao i bio je gladan. Pokucao je na kuću i zamolio da pojede malo kuhane ljepljive riže. Starica u kući otišla je u vrt ubrati list banane da zamota rižu. Već je maknula kuhalo za rižu s vatre.
Ceremonija Kathin na kraju Panse, budistička korizma, korizma. Publika daje redovnicima nove haljine i darove. Vrlo važan događaj.
Jedan je redovnik primijetio majku jednog od novaka. Bio je zaljubljen. Svaki put kad bi iskušenik u hram donio darove svoje majke, rekao bi: "Svi ovi darovi su od moje majke", a redovnik bi to svaki put glasno ponovio. "Ponude majke ove novakinje."
Je li to bio miš kojeg je mačka ugrizla ili… Zanimljive priče sa sjevernog Tajlanda. White Lotus Books, Tajland. Engleski naslov 'The cat has caught a mouse.'
Slatke stvari u Nanu
Pokrajina Nan na krajnjem sjeveru Tajlanda, malo povučena uz granicu Laosa, jedna je od ruralnih ljepota s rustikalnim tajlandskim šarmom.
Khamu koji sluša Vessantara Jataku (Iz: Poticajne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 44)
Khamu je prvi put slušao čitanje Vessantara Jatake. (*) Redovnik je došao do poglavlja Maddi, u kojem princ Vessantara predaje svoje dvoje djece brahmanskom svećeniku koji im veže ruke i gura ih pred sebe. Redovnik je pročitao: “Tuga je bila velika, a djeca su imala suze u očima.”
Ovdje se opet radi o redovniku. Ne, više nema redovnika u našem hramu, zapamtite! Još jedan hram – vrlo daleko. Ovaj je redovnik pažljivo čuvao stablo krušnog voća na hramskom tlu. A kad bi stablo dalo zrele plodove, on ne bi nikoga pustio blizu tog stabla.
Redovnik sa ženskim sarongom oko glave (Iz: Poticajne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 42)
Ovdje se radi o redovniku. Ne, ne redovnik u našem hramu, Bože ne! Još jedan hram – vrlo daleko. I taj je redovnik imao spolni odnos sa ženom. Bio je njezin ljubavnik.
Selo se sada zove Nong Kheng, ali u prošlosti se zvalo Nong Khuaj Deng ili 'Red Dick Pond'. I tada je to bio grad, s kraljem i svime. Na mjestu gdje je bio grad i danas se vidi nekakva humka.
Još jedna priča o nekome tko je htio spavati sa ženom svog starijeg brata. Bila je trudna, a muž joj je bio na poslovnom putu. Ali kako je to mogao uredno donijeti?
Ovo se dogodilo jako davno. Tada su još mogle govoriti sve životinje, drveće i trave. Živjeli su zajedno prema Indrinom (*) zakonu: ako životinja sanja da jede nešto ukusno, sljedeći dan bi se taj san mogao ostvariti. I životinje su se ponašale u skladu s tim.
Riječ je o redovniku koji je dugo živio u hramu. Bio je strog prema svom novaku Chanu. U to su se vrijeme sveti spisi zapisivali na suhom palminom lišću. Kad je redovnik ujutro ustao, uzeo je metalnu iglu za graviranje i sjeo za stol s palminim listom na njemu.
Ulovljenoj ribi se ne daje crv, zar ne? (Iz: Poticajne priče sa sjevernog Tajlanda; br. 37)
Ovo je priča o članu plemena Khamu. Oni su Laošani i žive u Vientianeu (*). Laos je nekada bio manje razvijen i tamo se bilo teško snaći. Njihov prihod iznosio je samo tri rupije godišnje. Da, tada su se koristile rupije. (**)