Visoko obrazovanje, Ahilova peta Tajlanda

Nakon nedavnog članka 'Reuters News' o obrazovnom sustavu u Tajland, u tisku na engleskom jeziku u Tajlandu pokrenula se žestoka rasprava o budućnosti obrazovanja. Začudo, tajlandske novine (još) nisu prenijele ovu vijest.

Prema vladinim podacima, Tajland ima najveći proračun za obrazovanje među zemljama jugoistočne Azije. S 20% godišnjeg proračuna spada među najbolje u svijetu u odnosu na veličinu zemlje. U 2009. Tajland je potrošio više od 4% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obrazovanje.

Za usporedbu: Singapur, primjerice, “samo” 3,1%. Što se tiče ukupne uspješnosti, Singapur je na 13. mjestu, prema Švicarskom institutu za razvoj menadžmenta (IMD), a Tajland na 47. mjestu. Gdje je razlika?

Studija praćenja

Pismenost u Tajlandu je vrlo visoka od 1970-ih, a 2010. 94% tajlandske populacije zna čitati i pisati. U zemlji od 67 milijuna stanovnika oko 70% djece ide iz osnovne škole u srednju školu, ali samo 18% završi to obrazovanje. Ti studenti zatim slijede visoko obrazovanje, ali tajlandsko HBO ili sveučilišno obrazovanje nije jamstvo za uspješnu karijeru. Opće je prihvaćeno da je Sveučilište Chulalongkorn u Bangkoku najbolja obrazovna institucija u Tajlandu.

Međutim, na ljestvici sveučilišta diljem svijeta iz 2010., Sveučilište Chulalongkorn nalazi se tek na 180. mjestu, u usporedbi sa Sveučilištem u Hong Kongu na 23. mjestu i Nacionalnim sveučilištem u Singapuru na 31. mjestu. Jedna od posljedica je da Tajland ima radno stanovništvo koje je među najslabijima u svijetu kada je u pitanju engleski jezik. Na ljestvici od 56 zemalja, Tajland je na 54. mjestu, drugom najnižem u Aziji, Singapur na trećem, a Malezija na 28. mjestu.

Novac nije problem

Mnoge tajlandske političke stranke, sada usred predizborne kampanje, snažno zagovaraju više sredstava za obrazovanje. No stručnjaci kažu da novac nije problem. "To je pitanje mentaliteta, od razdoblja Hladnog rata, potraga za poslušnim i nacionalističkim građanima je zastarjela", rekao je Thitinan Pongsudhirak, politolog sa Sveučilišta Chulalongkorn. “Obrazovni sustav je hijerarhijski i piramidalan sa sustavnim nedostatkom kritičkog mišljenja. Oni koji moraju obučavati studente sami su ograničeni u svojim vještinama, pa se drže metoda koje su usvojili od svojih prethodnika. Inovativno obrazovanje zahtijeva drugačiji mentalitet”. Inoirb Regel, stručnjak Svjetske banke za obrazovanje, dodaje da tajlandska sveučilišta pokrivaju samo uska tematska područja, što studentima otežava suosjećanje i prilagodbu globalnoj ekonomiji.

Ovo pitanje odjekuje i izvan učionice, budući da se Tajland, drugo po veličini gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji, takmiči s azijskim konkurentima poput Tajvana i Singapura za izravna strana ulaganja (FDI) u područjima izvan osnovne proizvodnje. Međutim, obje zemlje dalje razvijaju generaciju inovativnih tvrtki. “Lakše je pronaći mlade, svestrane, vrlo iskusne radnike koji govore engleski u Singapuru, Tajvanu i Kini,” rekao je američki izvršni direktor velike tvrtke sa sjedištem u Bangkoku, “Radna snaga u Tajlandu nije tako jeftina kao nekada biti, tako da su osnovni industrijski poslovi također u opasnosti od nestanka. Prema istraživanju Japanske organizacije za vanjsku trgovinu (JETRO), prosječna mjesečna tvornička plaća u Tajlandu iznosila je 2010 dolara u 263., što je niže od 303 dolara u Kini, ali više od Filipina (212 dolara), Indonezije (182 dolara), Vijetnama 107 dolara i Kambodže s 101 USD.

Ograničene vještine

“BDP u Tajlandu neproporcionalno je porastao, što je dovelo do povećanja plaća. To je glavni uzrok nezadovoljstva”, rekao je Somkiat Tangkitvanich, ekonomist na Tajlandskom razvojnom istraživačkom institutu. "To je dijelom zbog dostupnog obrazovanja koje ne odgovara vještinama potrebnim za uspjeh na današnjem dinamičnijem tržištu rada."

Za nemogućnost reforme obrazovanja analitičari uglavnom krive birokratsku sporost, nedostatak ideja o tome kako prilagoditi nastavni plan i program i lošu regrutaciju nastavnika. Kada je u srpnju prošle godine odbor za reformu obrazovanja predložio da engleski postane drugi službeni jezik Tajlanda kako bi se potaknulo gospodarstvo i promicala globalnija vizija, Ministarstvo obrazovanja je tu ideju odbacilo. To bi moglo dovesti do "nesporazuma" da je Tajland nekoć bio koloniziran.

Tajland neprestano gubi globalnu gospodarsku konkurenciju, ne samo na međunarodnoj, već i regionalnoj razini. Singapur, Malezija pa čak i neki sektori u Vijetnamu i Indoneziji povećavaju svoj BDP bržim tempom. Ove zemlje idu uzvodno u smislu proizvodnje, dok se čini da je Tajland zapeo u poljoprivredi i relativno nižoj proizvodnji tehnološke industrije. Prema Bangkok Postu, Singapur je udvostručio svoj BDP po glavi stanovnika u 5 godina. U istom razdoblju Malezija je povećala BDP po glavi stanovnika za gotovo 50%, 7 puta brže od Tajlanda, dok je čak i Indonezija porasla BDP po glavi stanovnika 5 puta brže od Tajlanda. Tajlandski BDP sporo je rastao uz prosječno povećanje od 7,5% u istom petogodišnjem razdoblju.

poznavanje engleskog jezika

Ambicija Tajlanda da postane industrijska izvozna sila u regiji je na kušnji. Singapur i Malezija izvoze dvostruko više industrijske robe u zemlje ASEAN-a nego Tajland. Tajland će također uskoro prestići Indonezija, koja još uvijek zaostaje za Tajlandom s 14,4% s tržišnim udjelom od 14,6%. Ekonomsko vodstvo Tajlanda u regiji postupno opada.

Polako, ali sigurno, Tajlanđanima dolazi do znanja da je potreban novi pristup. Jedan od ciljeva trebao bi biti da se više učenika uči znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, gdje je neophodno dobro poznavanje engleskog jezika. Potom je također važno izmjeriti kako se tajlandski diplomanti znanosti i matematike mogu natjecati s diplomantima iz drugih zemalja. Slične usporedbe treba napraviti i za znanje engleskog jezika. Kvalitetno obrazovanje zahtijeva nastavnike koji su bolji u matematici, prirodnim znanostima i engleskom jeziku od onoga što je trenutno dostupno u Tajlandu. Osim toga, nastavni programi će morati biti manje konfucijanski (nastavnik govori, a učenik sluša i bilježi). Vrlo je poželjan interaktivniji pristup učenicima, gdje se nastavnik i učenik bolje razumiju i mogu razgovarati o novim metodama poučavanja.

Ključ uspjeha

Budimo iskreni. Tajland ima toliko dobrih stvari na kojima mu mogu pozavidjeti zemlje u regiji. Život je ovdje dobar za većinu ljudi. Hrane ima dovoljno. Tajland je jedna od rijetkih zemalja u razvoju u svijetu koja je neto izvoznik hrane. Tajland je među tri najveća proizvođača riže, kaučuka, ananasa i mnogih drugih prehrambenih proizvoda u svijetu. Tajland je također vrhunski proizvođač elektroničkih proizvoda i regionalna baza za automobilsku industriju. Rast stanovništva Tajlanda je relativno pod kontrolom, što uzrokuje manje problema u područjima kao što su voda, hrana i upravljanje okolišem, kao što je slučaj u Kini, Indiji, Indoneziji, Filipinima i drugdje.

S obzirom na reputaciju Tajlanda kao “pro biznisa” u prošlosti, iznenađujuće je da nije uspio učinkovito modernizirati obrazovanje. Tajland jednostavno nije u stanju pružiti ono što posao u 21. stoljeću zahtijeva – više i bolje obučenih znanstvenika, inženjera i profesionalnih poslovnih ljudi. Stalno obrazovanje i inovacije ključ su napretka. Znanstvenici i inženjeri rješavaju probleme. Oni su profesionalci koji pomažu zemlji u inovacijama, stvaranju novih proizvoda, usluga i industrija koje će stvoriti radna mjesta u budućnosti. Znanstvenici u raznim područjima, kao što su poljoprivreda, znanost o vodi, biokemija, bioinformatika, znanost o okolišu ili tehnologija i prerada hrane, mogu doprinijeti poboljšanju poljoprivrednih metoda, medicine za ljude i životinje, hrane, alternativne (zelene i čiste) uporabe energije.

azijski studenti

U SAD-u postoji kampanja za promicanje obrazovanja (STEM: akronim označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku). Područja koja cilja STEM ključna su za američki gospodarski oporavak i buduću gospodarsku konkurentnost. Podržavaju ga predsjednik Obama i njegova administracija te privatne tvrtke, sveučilišta, zaklade i neprofitne organizacije s ciljem zajedničkog rada na poboljšanju uspjeha studenata. Ne kaže se da SAD-u sve to dobro ide, ali tema dobiva potrebnu pozornost na najvišoj političkoj razini. To je važno ne samo za Ameriku, već i za druge zemlje, a posebno za azijske studente, koji često briljiraju na američkim sveučilištima i spadaju među najbolje studente. Mnogo je primjera za to.

Ima i mnogo Tajlanđana koji studiraju u inozemstvu u Americi ili drugdje. Dakle, nije da Tajlanđaninu nedostaje inteligencije, ali je neophodna dobra obuka i dobre metode podučavanja. Također se preporučuje dobra suradnja s poslovnom zajednicom kako bi obrazovni programi bili u skladu s onim što je potrebno u današnje vrijeme. Tajland treba studente koji su diplomirali u inozemstvu i trebao bi ih moći uvjeriti da se vrate kako bi pomogli u reformi obrazovanja.

Reforma obrazovanja

Tajlandu je potrebna ta reforma. Za buduće generacije, vlada bi se trebala osjećati dužnom poticati razvoj intelektualnog kapitala. Tajland ne bi trebao ostati puki proizvođač riže, gume i drugih poljoprivrednih proizvoda, već težiti kroz inovacije i znanost dodanoj vrijednosti industrija s većom inteligencijom koja je potrebna u 21. i 22. stoljeću.

Ovo je skraćeni članak bivšeg američkog diplomata, g. Runckel. Cijeli (engleski) članak može se pronaći na: www.business-in-asia.com