Omjeri financiranja pet najvećih industrijskih mirovinskih fondova blago su porasli u trećem tromjesečju 2018.

No, tri od tih pet fondova još nisu dosegla minimalno potrebnu razinu od oko 104.2 posto, koju moraju postići do kraja 2019. ili kraja 2020. godine, a jedan je fond tek sada prešao tu donju granicu.

To znači da od 2020. nadalje još uvijek postoji šansa za smanjenje prirasta mirovina i naknada za sudionike i umirovljenike tih fondova te da indeksacija, tj. dopuštanje da mirovine rastu u skladu s inflacijom, neće biti opcija u nadolazećim godinama . To je razočaravajuće u ovom razdoblju gospodarskog prosperiteta i rastućih plaća.

Od pet najvećih fondova bolji je građevinski mirovinski fond. Ovaj fond već dopušta da se mirovine ove godine djelomično povećaju u skladu s inflacijom.

Izvor: Federacija mirovinskog osiguranja

14 odgovora na “Većina velikih mirovinskih fondova još nije izašla iz opasne zone”

  1. Nok23 kaže dalje

    Posljednjih su dana iz raznih mirovinskih fondova objavljena umjereno pozitivna izvješća o blago povećanom omjeru pokrivenosti. I sam se moram nositi s PfZW-om. Izvijestili su da je: njihov trenutni omjer pokrivenosti (uloženi kapital podijeljen s vrijednošću svih sadašnjih i budućih mirovina) porastao sa 101,4% na 103,4% u prošlom tromjesečju. Prosječni omjer pokrivenosti u proteklih dvanaest mjeseci - važan za sve vrste odluka - porastao je sa 100,6% na 101,5%. Ostvarili smo povrat ulaganja od 1,3% u trećem kvartalu, a mirovinska imovina porasla je na više od 206 milijardi eura. To znači da na svaki euro mirovine koji treba isplatiti dolazi nešto više u gotovini.
    Ne vjerujem, jer je prije nekoliko tjedana objavljeno da je potpora za našu mirovinu pod pritiskom. Jedan od razloga za to je što je naš sadašnji mirovinski sustav sve teže objasniti. To je uglavnom zato što se mirovine ne kreću s gospodarstvom. Tijekom krize mirovine su bile zamrznute, a ponekad i smanjene. Ali sada kada se gospodarstvo ponovno popravlja, to se neće odraziti na vašu mirovinu. To mora biti drugačije. Stoga smatramo da je vrijeme za nove dogovore. Sporazumi koji osiguravaju brži i bolji rast vaše mirovine u dobrim vremenima. To znači da se u lošim vremenima mirovina može smanjiti i ranije. Ali s jasnim ciljem: bolja mirovina za Vas!

    Ekonomiji već dugo ide dobro. Dok za mirovine zadnjih godina i godina nije isplaćen ni euro. Ako se toliko uštedjelo na naknadama i budući da ništa dodatno nije isplaćeno sada kada stvari idu dobro, prema njihovom vlastitom razmišljanju, u njihovoj gotovini ima mnogo više novca od 1,015 eura za svaki euro mirovine koji se troši . Ukratko: ljudi nastavljaju guglati brojke, argumente i stvarnosti.

    Još nije dovoljno

  2. Henk kaže dalje

    Mirovinski fondovi imaju dovoljno novca, ali pravila nizozemske banke potpuno su pogrešna.
    Mirovina će nam samo padati jer je indeksacija očito prljava riječ.
    Ali koja će se stranka zauzeti za ljude koji su oduvijek uplaćivali mirovinu?

  3. Leo Th kaže dalje

    Jučer (18.) čitam 'pozitivnu' vijest, naime da su se dva najveća mirovinska fonda u Nizozemskoj, ABP i Zorg & Welzijn, obratila političarima s porukom da se umirovljenicima više ne može objasniti da su naknade nije se moglo povećati, dok je Nizozemska zadnjih godina imala pretjerane gospodarske rezultate. I sami su primijetili da su mirovinske kasice izuzetno dobro napunjene, ali da o tome nisu mogli obavijestiti umirovljenike, dijelom i zbog obvezne aktuarske kamate. Drugim riječima, novca ima, ali će zasad ostati zgrćen dok se ne uvede novi mirovinski sustav, što naravno nosi i rizik smanjenja mirovine u lošijim ekonomskim vremenima. Ali taj rizik već postoji, za sada ne preostaje ništa drugo nego čekati i vidjeti, a mi očito ne postajemo mlađi!

  4. Henk kaže dalje

    Politike su često pogrešne. Kako to da npr. ING mirovinski fond ima 143%? Većina mirovinskih fondova varira između 100 i 105%. Ogromni režijski troškovi, ogromne plaće, grabljenje? Tko zna može reći. Mirovinski fondovi ulažu međunarodno, primjerice u SAD-u je kamata već iznad
    3%. ABP je vlada opljačkala u prošlosti, vratite sada kada stvari idu dobro? Zaboravite, izgleda kao teška krađa od umirovljenika. Nemoćni su nešto poduzeti.

    • Ruud kaže dalje

      Ako ING ima omjer pokrića od 143 posto, platili su preveliku premiju.

      Može postojati više razloga za visoke i niske omjere pokrivenosti.
      Mirovinski fondovi su kapital izgradili ne isplaćujući 100% uplaćenih doprinosa kao mirovinu, već stavljajući ih na štednju. (uostalom, mirovinski fondovi na početku svog postojanja nisu imali nikakvu imovinu)

      Pretpostavimo da tvrtka otpušta skupo osoblje i zapošljava jeftino osoblje.
      Budući da su plaće bile visoke, u kasici prasici mirovinskog fonda ostala je velika ušteđevina za isplatu mirovina sljedeće generacije zaposlenih, na temelju starih plaća.
      Međutim, ti će novozaposleni dobiti puno manju mirovinu jer zarađuju manje.
      Kasica prasica je stoga proporcionalno postala prevelika.

      Zanimljivo je pitanje zašto većina mirovinskih fondova ima tako loš omjer pokrića.
      Nisi to trebao pitati.
      Vjerojatno je puno novca negdje nestalo.

      • Henk kaže dalje

        Kao bivši zaposlenik ING-a, znam kako funkcionira mirovinski fond. Svake godine dobivamo povećanje mirovine! Žao mi je, dragi Ruud, zaposlenici ING-a nisu morali plaćati mirovinsku premiju. Bila je to mirovina bez doprinosa. Ljudi koji rade s mirovinskim fondom nemaju priliku petljati s mirovinskim fondom.

      • Ger Korat kaže dalje

        Mirovinski fondovi ulažu mirovinske premije uplaćene tijekom razdoblja od otprilike 40 godina, akumuliraju se na primjer od 25. godine života. To što je trenutni koeficijent pokrića od 143 velikim dijelom može biti posljedica dobrih ulaganja (logično jer su u banci financijski stručnjaci) i nije primarno vezano uz plaćene premije ili da je previše plaćeno. Možete zaključiti da je s nižom mirovinskom premijom koju treba platiti manje dostupnog kapitala za ulaganje uz istu mirovinu kao i s višom premijom; tada će se omjer pokrivenosti smanjiti.

        Ta priča o kasici prasici je naravno besmislica, treba pogledati ukupnu imovinu mirovinskog fonda i onda uzeti u obzir sadašnje i buduće isplate mirovina. Plaćaju se premije i onda se ima x godina za ostvarivanje povrata, nakon čega slijedi isplata mirovine. Možete reći da postoji tampon, dakle nema štednje, od 43% na sve mirovine koje će se isplatiti u budućnosti.

    • Steven kaže dalje

      Samo sam pogledao. Na web stranici ING o omjerima pokrivenosti mirovinskog fonda:
      Omjer pokrivenosti police DNB-a 143%, omjer pokrića tržišne vrijednosti 141%, a prosječni stvarni omjer pokrića (na kojem se temelje naknade) 96%.

      Dakle, vaša tvrdnja i naknadno obrazloženje temelje se na netočnim informacijama.

  5. Roland Jacobs kaže dalje

    Onda moram biti sretan, jer je krajem rujna omjer pokrivenosti mog mirovinskog fonda (SPF) Željezničkog mirovinskog fonda 115,7%. Nadamo se da će stvari biti još bolje!!!

  6. Marija. kaže dalje

    Slučajno na vijestima jučer ujutro.Da bi tri velika mirovinska fonda htjela povećati mirovine.Po njima ima dovoljno u gotovini.Ali razumijem da to nije dozvoljeno.Gospodin je spomenuo da im je dopušteno smanjiti , ali ne Oboje smo s ABP-om, ali ništa se nije dodavalo zadnjih godina, ali nešto je palo.Tako da izgleda da ima sasvim dovoljno novca.

  7. Sretan čovjek kaže dalje

    Ja sam svom mirovinskom već rekao da otpuste vlastite ulagače, a onda angažiraju ulagače iz banaka jer oni postižu dobre rezultate. Kako je to moguće ?
    Osobno mislim da smo užasno zavareni.

  8. l.male veličine kaže dalje

    Visoki bonusi značajno povećavaju mirovinske troškove

    Upravljači imovinom koji ulažu u mirovinske fondove kao što su ABP, PFZW i Bouw Pension Fund primaju sve veće bonuse. Naknade po učinku porasle su za 488 milijuna eura na 2 milijarde eura prošle godine, prema istraživanju konzultantske tvrtke LCP među 222 mirovinska fonda.

  9. l.male veličine kaže dalje

    Milijun državnih umirovljenika bi dakle dobilo dodatnih 488 eura godišnje da su to učinili ovi “administratori”

    niste ga stavili u VLASTITI DŽEP!

    Nemaju u svojoj knjižici računa "INDEKSIRANJE", ali imaju poslovicu: "Tvoja briga bit će i moja briga!

  10. William Doeser kaže dalje

    Kada bi se mirovinskim fondovima omogućilo da svoju obvezu izračunavaju na temelju postotka prosječnog prinosa ostvarenog u zadnje 3 godine, dobili biste puno bolju sliku, a i omjeri pokrića izgledali bi bolje, a onda bi automatski uslijedio prostor za poboljšanje.


Ostavite komentar

Thailandblog.nl koristi kolačiće

Naša web stranica radi najbolje zahvaljujući kolačićima. Na taj način možemo zapamtiti vaše postavke, napraviti vam osobnu ponudu, a vi nam pomažete poboljšati kvalitetu web stranice. Opširnije

Da, želim dobru web stranicu