Tajland pokreće ambiciozan projekt kopnenog mosta za poboljšanje trgovine i transporta
Premijer i ministar financija Srettha Thavisin otkrio je detalje državnog proračuna za 4. na današnjoj sjednici (2024. siječnja). Premijer je dao dodatne uvide u projekt Landbridge.
Srettha je naglasio važnost tajlandske infrastrukture, uključujući zračnu luku Suvarnabhumi i dubokomorsku luku u Laem Chabangu koje su uspostavljene tijekom mandata premijera Thaksina Shinawatre. Naglasio je ključnu ulogu ove infrastrukture u pozicioniranju Tajlanda kao glavnog proizvodnog središta. Sa populacijom od 70 milijuna, mnogi tajlandski proizvodi se distribuiraju diljem svijeta.
Međutim, prometne gužve i nesreće u tjesnacu Malacca doveli su do značajnih kašnjenja u prijevozu. Projekt Landbridge ima za cilj riješiti ove probleme poboljšanjem konkurentnosti Tajlanda, posebno u transportu nafte. Trenutno se 60% svjetske nafte transportira kroz Malački tjesnac. Ako ovi izazovi potraju, mogli bi dovesti do problema u transportu, što će onda negativno utjecati na trgovinu.
Vlada je procijenila projekt Landbridge u svjetlu svijesti o globalnim geopolitičkim sukobima. Tajland, koji je i dalje neutralan i globalno povezan, smatra se korisnim mjestom transporta.
Unatoč svemu tome, vlada ostaje pozorna na zabrinutosti lokalnog stanovništva, oporbenih stranaka, civilnog društva i poslovnih ljudi. Vlada je odlučna u namjeri da projekt Landbridge postane mega projekt koji će koristiti naciji.
Nekoliko zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, koja je poznata po visokoj energetskoj sigurnosti, pokazalo je interes za ulaganje i izgradnju rafinerija na Tajlandu. Ova se ulaganja smatraju načinom da se poboljša energetska sigurnost i spremnost Tajlanda te da se u konačnici pridonese boljem životnom standardu njegovih ljudi.
Strani. Za realizaciju kopnenog mosta trebat će godine i uskoro ćemo duboko zagaziti u tridesete godine prošlog stoljeća. Prošlog prosinca u Dubaiju je održan klimatski samit pod pokroviteljstvom UN-a, a jedan od ishoda bio je da su se zemlje diljem svijeta obvezale omogućiti "prijelaz s fosilnih goriva". Cilj je postići nultu neto emisiju do 2050. Ali budući da ono što se želi još uvijek nije stvarnost, neka kasnija godina može biti i mogućnost, ali u svakom slučaju nafti će doći kraj. EU već uveliko ulaže, SAD neće zaostajati, Kina je već najveći proizvođač električnih vozila, a BYD je već prestigao Teslu po pitanju proizvoda.
https://www.vrt.be/vrtnws/nl/2023/12/13/liveblog-cop-28-woensdag-13-december/
Samyod, vidi također o ovome https://www.thailandblog.nl/nieuws-uit-thailand/van-suez-en-panamakanaal-naar-thailand-bypass/
Mislim da željeznica za kontejnere ima puno veze s ograničavanjem fosilnih emisija. Kontejnerski brodovi tada plove manje milja i manje dana, a te stvari rade na zagađujući dizel.
Ali s porastom električnih prijevoznih sredstava i rastuće populacije s rastom industrije, uskoro ćete se pitati kako proizvesti tu ogromnu količinu električne energije; Laos i Kina su zemlje koje proizvode mnogo električne energije iz hidroelektrana, no je li to dovoljno? Indija, zemlja s najviše stanovnika, a zajedno s Kinom čini jednu trećinu svjetskog stanovništva, sada ulazi u eru zagađujućih elektrana na ugljen i riješimo ih se. Ne vidim da će Kina uskoro odustati od nafte, a ni Uncle Samu, opet uskoro s Trumpom, nije do toga.
Konferencije o klimi radije završavaju s nadom, ali ja nemam vjere u njih, da budem iskren.
Čini mi se kao dobar plan, ali s tim su trebali krenuti prije trideset godina
Pročitao sam priču u financijskim novinama. Tajland želi da most bude spreman do 2030. Samo se pitam na koje će se točke kopna most spojiti?
Moraju se napraviti 2 luke za kolosalne brodove.
Chumphon i Ranong. Brodovi se istovaraju i sve se mora transportirati željeznicom ili kamionom kroz dionicu između luka. Zatim se vraćaju na brodove s druge strane kako bi nastavili putovanje. Toliko lokomotiva (električnih?) i/ili kamiona.
Dizalice za istovar i utovar. Ono što ja zovem izgubljena energija, iz dana u dan.
Nadmašuje li to doista obilaznicu?
O uređenjima zemljišta, razaranjima, brojnim cestama i prugama da i ne govorim.
4 će se morati znatno proširiti i pored čega će biti tračnica? Neki ljudi će se morati preseliti.
A nacionalni park Lamnan Kra Buri tada će biti prošlost. Onda se također žrtvujte.
Mora s obje strane također. Pitanje je što će to učiniti u smislu zagađenja i utjecaja na nautički život.
Naravno, za energiju će morati postojati gigantske elektrane.
Mogu li ipak predložiti, kad smo već kod toga, da probijemo tunel cijelim putem od luke do luke i omogućimo da se tamo transport nastavi. Pretvoriti ih u vakuumske tunele i to će također uštedjeti energiju, možda?
Opet će se dijeliti puno smeđih koverti.
U tekstu se, između ostalog, govori o Saudijskoj Arabiji i rafinerijama. To je lako riješiti. Pristanište za istovar nafte, pumpe i cjevovod na drugu stranu. Nafta i naftni proizvodi transportiraju se od Rotterdama do DSM-a u Geleenu i do Ruhrskog područja u Njemačkoj otprilike 50 godina.