Jučer su u Bangkoku bili predstavnici sedamnaest azijskih zemalja koje se izravno ili neizravno nose s izbjegličkom krizom, te SAD-a, Japana te predstavnici međunarodnih organizacija poput UN-ove agencije za izbjeglice UNHCR-a i Međunarodne organizacije za migracije.

Mjanmar (bivša Burma) nije želio biti na optuženičkoj klupi, a predstavnik Mjanmara, Htin Linn (vidi sliku gore), upozorio je druge zemlje da ne krive njegovu zemlju za probleme: "To ništa neće riješiti."

Tajland je jučerašnji sastanak opisao kao "vrlo konstruktivan" i rekao da se svih 17 zemalja na sastanku složilo oko izjave o humanitarnoj pomoći za vjerojatnih 2500 migranata koji još plutaju morem, kao i za izbjeglice koje su već pristigle u Maleziju i Indoneziju.

Predstavnici organizacija za ljudska prava su manje pozitivni: Puno priče, ali malo konkretnih odluka i akcija. Phil Robertson iz Human Rights Watch Asia nazvao je razgovore "flasterom na zjapećoj rani". Smatrao je čudnim što se ime Rohingya ne može spomenuti u završnoj izjavi: "Kako možete govoriti o narodu ako ga ne smijete imenovati?"

Stalni tajnik vanjskih poslova Norachit Sinhaseni rekao je da se Mijanmar pridružuje inicijativi međunarodne zajednice za poboljšanje životnih uvjeta ljudi u rizičnim područjima.

U međuvremenu, Indonezija, Malezija i Tajland suočavaju se sa sve većim brojem izbjeglica koje bježe iz Mjanmara. Uglavnom se radi o muslimanskim Rohingyama koji nemaju nikakva prava u Mianmaru i nisu čak ni priznati kao građani. U Mianmaru živi više od milijun Rohinja, od kojih je više od sto tisuća zatvoreno u kampovima. Sada ih love kao parije i redovito ih napadaju ekstremni budisti, što rezultira silovanjima i ubojstvima. Vlada u Mjanmaru ne intervenira kako bi spriječila Rohinje da pobjegnu iz zemlje. Radije odlaze u islamske zemlje u regiji kako bi tamo izgradili novi život.

Izbjegličke organizacije posebno žele da Mianmar preuzme odgovornost prema Rohinjama. “Kada se ova skupina tretira kao građani i dobiju osobne isprave, problem je gotovo riješen.” Volker Turk, pomoćnik visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, rekao je jučer na summitu u Bsangkoku.”

Čini se da Myanmar ne želi preuzeti nikakvu odgovornost. Primjerice, u pozivnici se nije smjela spominjati riječ 'Rohingya' jer Myanmar to nije želio i držao bi se podalje. Vlada u Myanmaru odbija priznati Rohingye kao etničku skupinu; ona ih smatra Bangladešanima.

Malezija i Indonezija su se prošli tjedan složile prihvatiti Rohingya ljude iz čamaca jer bi u protivnom umrli u moru, ali ne dulje od najviše godinu dana. Obje zemlje žele pomoć međunarodne zajednice u rješavanju problema. Tajland samo želi pružiti humanitarnu pomoć na moru i u tu je svrhu pozvao mornaricu. Razlog oštrog stava Tajlanda je taj što više od 130.000 izbjeglica desetljećima živi na tajlandskoj granici. To su uglavnom etničke skupine koje su pobjegle iz Mjanmara. Tajland kaže da više ne može primiti izbjeglice.

U međuvremenu, Tajland je dopustio američkoj mornarici letove iznad njegovog teritorija kako bi pomogli u potrazi za blokiranim izbjeglicama. Letovi iz Subanga u Maleziji moraju biti usklađeni s tajlandskim zračnim snagama.

I SAD i Australija obećale su donirati dodatnih 3 milijuna dolara, odnosno 5 milijuna dolara u hitnoj pomoći za izbjeglice.

Izvor: Bangkok Post – http://goo.gl/DFQsoo

8 odgovora na “Kriza s ljudima u čamcima: Mijanmar u defenzivi”

  1. robluns kaže dalje

    Budizam, drugo lice.

  2. francuski Nico kaže dalje

    Uvijek sam mislio da su azijski čelnici tako diplomatski. Ali sada se čini da azijski čelnici zapravo postaju pod stresom kada dobiju optužbu koja im ne odgovara. Kako se to moglo dogoditi? Je li to ostatak kolonijalnog doba kada je zapadnjačka arogancija prezirala Azijate? Ili je to prezir Azijata prema susjedima? Podignuti prst podsjeća na...

    Po meni je farsa činjenica da su budisti humani ljudi.

  3. janbeute kaže dalje

    Naći ćete se kako plutate na klimavom brodu na velikom oceanu s velikim brojem drugih patnika.
    Bez ili s malo hrane i pića i bilo kakve medicinske pomoći.
    A onda i na žarkom suncu na otvorenom moru.
    A u međuvremenu o vašoj sudbini na visokoj razini odlučuju gospoda na visokom položaju u elegantnim odijelima.
    U skupim sobama za sastanke s prekrasnim cvjetnim aranžmanima i klima uređajima. Za vrijeme ovakvih mjerenja obično noće u skupim hotelima.
    I doletjeli su iz svoje domovine poslovnom klasom.

    Svijet u 2015.

    Jan Beute.

  4. Nico iz Kraburija kaže dalje

    Republika Mijanmarska unija Dana 31. siječnja 2011. novi ustav stupio je na snagu, službeno okončavši vojnu vladavinu. Unatoč toj činjenici, to je neslobodna zemlja i to ne samo za
    Rohingya ali i mnoge druge manjine, u južnom Myanmaru živi i tajlandska manjinska skupina koja također nema previše prava. Činjenica da su većina stanovništva u Myanmaru budisti je manje relevantna u ovoj stvari, Tajland ima mnogo izbjeglica iz susjednih zemalja, što budistima na Tajlandu nikada nije bio problem.
    Međutim, velik dio tih izbjeglica nisu Rohingye nego ljudi iz Bangladeša, Myanmar ne preuzima odgovornost za velike skupine Bengalaca među izbjeglicama, što mogu razumjeti, ne znam nijednu zemlju koja to radi. Čak je iu Bangladešu nedavno otkriveno da su mnogi njihovi državljani pobjegli iz zemlje, pa odgovornu osobu više tražim u Bangladešu. U toj zemlji budisti su manjina i mnogi iz njihove skupine su ubijeni, a njihovi hramovi spaljeni. Pitanje se stoga ne može promatrati previše jednostrano.

    • francuski Nico kaže dalje

      Nije sve točno što pišete. Tisuće izbjeglica bez državljanstva žive u planinama duž granice s Burmom. Tajland i Burma ne priznaju niti jednu od njih. Tolerira ih samo tajlandska vlada.

      Vidio sam te ljude kako rade u Tajlandu. Ilegalno to jest. Često su i profesionalci. Ali oni nemaju priznanje postojanja.

      Također nije jednostrano gledati na patnju ljudi koji NE dobivaju svakodnevnu pozornost u medijima. Human narod pomaže svakom izbjeglici, bez obzira na porijeklo i vjeru.

  5. Dennis kaže dalje

    Gdje je Aung San Suu Kyi u ovome? Dobitnica je Nobelove nagrade i aktivistica za ljudska prava. Možda nisam pratio prave medije.

    • Cornelis kaže dalje

      Nisi propustio nijednu vijest, Dennis. Izbjegava izjave i ne odgovara na pitanja novinara o događajima. Više od toga je 'komplicirano', još ništa nije izašlo iz njezinih usta. Vrlo razočaravajuće!

      • francuski Nico kaže dalje

        Razlog? Izbori. Razlog zašto je sa mnom “poništena” sa pijedestala.


Ostavite komentar

Thailandblog.nl koristi kolačiće

Naša web stranica radi najbolje zahvaljujući kolačićima. Na taj način možemo zapamtiti vaše postavke, napraviti vam osobnu ponudu, a vi nam pomažete poboljšati kvalitetu web stranice. Opširnije

Da, želim dobru web stranicu