Gospodar farmer u Tajlandu
Možete li zamisliti rođenog i odgojenog čistokrvnog Rotterdammerca koji iz dana u dan završi na poljoprivredi? Njegova poljoprivredna pozadina ne proteže se dalje od povremenog prskanja vode u biljku u svojoj dnevnoj sobi i brige o vrtu od osam četvornih metara koji pripada njegovom stanu u prizemlju u Rotterdamu.
Oštar kontrast u odnosu na više od sto raija koje Ed i njegova djevojka La sada imaju u Isaanu teško je zamisliti.
Nakon nekoliko puta Tajland njegov praznici Nakon prijevremenog umirovljenja, Ed će ondje živjeti kako bi pokušao što ugodnije provesti ostatak života. Ed je samac, nema djece i gotovo da nema obitelji u Nizozemskoj. Uskoro pada pod čari tajlandske ljepotice i želi brzo zaboraviti uspomenu na to. Ukratko, izgradnja kuće i nedugo zatim ljubav i gubitak novca. Priča koja mnogima neće zvučati nepoznato..
Nešto kasnije, Ed upoznaje svoju drugu ljubav. Jedino dijete starijeg oca s puno, puno zemlje. S obzirom na starost i narušeno zdravlje, jedva je sposoban preuzeti organizaciju obrade zemlje, a kamoli zasukati rukave.
Proces učenja
Poljoprivreda je za Eda pravi proces učenja, ali za njegovu djevojku La on je prava pomoć i podrška. U Nizozemskoj sigurno niste bez sredstava s takvim komadom zemlje, ali na Tajlandu zemlja vrijedi puno manje. Osim toga, niz daljih rođaka koristi zemlje u bescjenje. Prema Edu, teško da možete kupiti nekoliko boca piva s tim stanarinama. Gledajući 'svoje' zemlje, i sam se mora nasmijati onome što mu se nesvjesno dogodilo: gospodin farmer na Tajlandu.
Prva sadnja
Ed je sada stekao određeno iskustvo sa sadnjom takozvanog tajlandskog krumpira od kojeg se pravi tapioka. On je sam radio na zemlji po jedan dan i također točno evidentirao isplaćene plaće, radno vrijeme i kupovinu. Prinos od tri lipe po kilogramu nije velik, pa je bitno znati konačnu cijenu koštanja nadolazeće berbe.
Druga sadnja odnosi se na jasmin, čiji se cvjetni pupoljci koriste u proizvodnji malih cvjetnih vijenaca koji vise s vjetrobrana vozača. Prema Edu, ovo bi trebalo dati bolji rezultat od tapioka krumpira. Čini se da je prodajna cijena puno razumnija, kaže. Obojici je to prvi eksperiment.
Sadnja normalnog europskog krumpira još mu je na umu, a mogu se dodati i drugi usjevi. Za našeg rotterdamskog gospodina farmera sve je stvar stjecanja iskustva i upoznavanja tržišta za ove proizvode. Svjestan je da ne smije raditi u Tajlandu i ne namjerava. Posao na farmi je težak, on je to doslovno iskusio na vlastitoj koži nakon samo jednog dana, a sračunavanjem troškova i rezultata može dobiti i više kredita.
Prskati i opet prskati
Ono što je Ed dosad primijetio su velike količine pesticida kojima tajlandski farmer prska usjeve. Možda će Ed i La to promijeniti i jednog dana postati organski. Još je dalek put prije nego što se stvari poslože i uvid u rezultate žetve pruži više jasnoće.
Lijepa priča, Josipe, lijepo za čitati. Očito ni sami nemate poljoprivrednu pozadinu i ako ste snimili puno teksta iz Edovih usta, on još ima što naučiti na tom području.
Tapioka ne dolazi od "takozvanog tajlandskog krumpira", već od biljke kasave. Jedina sličnost s krumpirom je ta što se u mnogim (afričkim) zemljama smatra osnovnom namirnicom. Nizozemska uvozi puno tapioke iz Tajlanda, uglavnom kao hranu za životinje.
Ed može zanemariti uzgoj krumpira u Isaanu, klima jednostavno nije pogodna za to. Krumpir se uzgaja u malim razmjerima (u usporedbi s Nizozemskom, na primjer), ali uglavnom u hladnijim regijama oko Chiang Maija. Mnogi od tih krumpira idu u Lay's tvornicu hrskavog krumpira u Lamphunu,
jer kvaliteta i struktura lokalnog uzgoja znači da je krumpir prikladan samo za čips. Od njega se ne može raditi pomfrit koji se zato mora masovno uvoziti u Tajland (Kanada, SAD, Belgija, Nizozemska). Međutim, u Tajlandu postoji veliko tržište krumpira i znanstvenici u Australiji i Nizozemskoj nestrpljivo traže sortu krumpira koja bi mogla uspjeti u velikim razmjerima na Tajlandu.
Preporuka za Eda je također da što prije prijeđe na organsko. Nekontrolirana i masovna uporaba pesticida razara Tajland. Nedavno je primjerice Europa pooštrila standarde za ostatke pesticida, izvoz povrća, voća itd. iz Tajlanda u Europu već je pao za 50%.
Bert, u poljoprivrednom smislu ja sam doista nula. Bio je mišljenja da su oni "dugi štapići" koje tajlandski krumpir zove tapioka. Čemu još služi ta roba? Možda Ed može učiniti nešto s tvojim dobrim savjetom.
Ti dugi štapići vjerojatno su korijenje biljke kasave i tapioka se doista radi od njih. Prilično zanimljivo, proguglajte tapioku i/ili kasavu i dobit ćete sve informacije o ovom škrobnom proizvodu na wikipediji.
Ni ja nisam farmer i neću više moći toliko pomoći Edu. Znam više o preradi krumpira. Tvrtka za koju sam nedavno radio pretvara opremu i strojeve iz krumpira u čips, krumpiriće ili druge proizvode od krumpira koje sam prodavao po cijelom svijetu. U Tajlandu nikad nismo bili uspješni s krumpirićima, kao što sam ranije objasnio.
Rizik ostaje, rekao je Ed tijekom vremena
vrijeme ; Ako su stvari možda u redu, posao se brzo završi jer obećanja-dogovori: Buddha je tako rekao-
Ne vjeruj ničemu i nikome – čak ni kad ja to kažem
Pratite svoju glavu
Pa Ed!!!!!!!
Počnite neograničeno primjenjivati kokošji gnoj ako ga ima u vašem području.
zemlja u Isanu to može jako dobro podnijeti.
iznenadit ćete se nakon nekoliko godina... što se tiče vaše popustljivosti prema susjedima.
zna s kim razgovarati o tome, radio je na zemljištu sat vremena od Korata,
uzgajajte tapioku 2 godine….. NE 1 godinu za berbu…..
radi se vrlo jednostavno jer se novac mora staviti na stol...iz nužde,
jednom sam kupio krumpire u Big C u Koratu…. ove su niknule i ja sam ih posadio
samo probaj...ok napravio 1 veliki krumpir 3-4 ako ima dovoljno očiju
zyn , oštrim čistim nožem zarežite krumpir dobro odabran između očiju.
Uzgajam krumpir u Kanadi…..i imam iskustva….također prije Nizozemske.
nanijela zaštitu od sunca iznad mog polja krumpira, definitivno neophodna!!
krumpir je dobro izrastao i pokazan je seljanima
trebali biste vidjeti njihove oči pune čuđenja kako je to moguće.
Također sam ih podijelio lokalnoj školi.
Dakle, opet ponavljam pileći gnoj je prvorazredni proizvod za rast... nije jeftin
ima dobru strukturu i unosi humus u tlo
u velikim razmjerima gotovo je nemoguće uzgajati krumpir u Isaanu.
također i mljekarstvo… tako da je proizvodnja mlijeka gotovo nemoguća… iako ovdje postoje neke tvrtke
operirati …ne tako davno razgovarao s jednim Dancem…..reče da ima 20 muznih krava
na njegovoj farmi….. zanima me pitao sam za dnevnu proizvodnju po grlu….
15 litara bio je njegov pomalo potišten odgovor.
s obzirom da krava kod nas danas ima najmanje 40 ltr. mora dati str. dan !
inače mu je skoro kraj života.
Sada kada se čini da ste poljoprivrednik, a zašto ne…recimo samo…. to je lijepo zanimanje samo želim reći ... ali majka priroda će sigurno imati vrlo veliku ulogu
također igrajte ovdje u Tajlandu, želim vam puno sreće unaprijed.
Jednom sam pročitao da je palmino ulje zlata vrijedno. Možda se kladite u to.
Zar ne znate da zbog pošumljavanja tisuća hektara stabala koja proizvode palmino ulje, posljednja prašuma je u opasnosti od nestanka, posebno u Indoneziji..
A palmino ulje baš i nije potrebno, ali ima ga u 1001 proizvodu. Radije uložite u nešto što je ekološki prihvatljivo, preporučio bih.
Razmislite o sadnji drveća. Jednostavan za održavanje, dobar za prirodu i vrlo lijep nakon nekoliko godina. Radim to već nekoliko godina i jako mi se sviđa.
Ne razumijem baš ovaj odgovor.
Uostalom, savjet se ne odnosi na krčenje prašume, a zatim na sadnju stabala koja proizvode palmino ulje…..
ali za sadnju na postojećem poljoprivrednom zemljištu……..
Možda nejasno napisano, ali je mislilo pokušati posaditi nekoliko raia s npr. voćkama ili stablima eukaliptusa. Nije puno posla dobrog za okoliš i lijepog nakon nekoliko godina. Možda s nekim ribnjacima za ribe. Isto sam učinio s bivšim poljima riže. Tajlandska vlada također pokušava promovirati više raznolikosti.
Učinite i pomozite u uništenju posljednje prašume!
Prvo nešto za pojesti, mislio sam,
zatim posadite stabla.
lišće i drvo na stolu bruje?
stvarno grad ovakav način razmišljanja.
vyvers s ribom pristao.
ne zato što tako lijepo izgleda
da, napuniti trbuh, da.
farmeri postoje da bi proizvodili hranu.
svi to znaju.
ukusno pjevušiti.
haha, lijep komentar. Ne možete jesti lišće i drvo, ali ih možete prodati.Možete ih koristiti za plaćanje određenih troškova. Doista, pomislio sam na grad, i ja sam Rotterdamac, ali nisam gospodin farmer. Više mali uzgajivač.A o tim ribama – naravno za hranu a ne za pokazivanje. Idi probaj tu dobru ideju od kokošjeg gnoja.