Dobrodošli na Thailandblog.nl
S 275.000 XNUMX posjeta mjesečno, Thailandblog je najveća tajlandska zajednica u Nizozemskoj i Belgiji.
Prijavite se za naš besplatni e-mail bilten i ostanite informirani!
bilten
Postavka jezika
Ocijenite tajlandski baht
Sponzorirati
Najnoviji komentari
- GeertP: Da, Erik, ne tako davno nizozemski "znalci kave" išli su na odmor sa svojom kolibom iza auta
- mikrofon: Hahaha Lieven, odakle ti to, a da ne gledaš u talog kave? Vaše priče su uvijek sjajne. Opet sam dobio od j
- Eric Kuypers: Rudolf, dobro je! Zato ukinite sve regionalne zračne luke u Tajlandu i međunarodne jer ni to nije na dobro
- Rudolf: Tko su ti ljudi koji voze HSL do Šangaja? To je bogata elita. Koja je korist običnim Tajlanđanima od ovog vrlo skupog projekta?
- RonnyLatYa: Da biste podnijeli zahtjev za jednogodišnje produljenje u Tajlandu, digitalno znanje nije potrebno ni u jednom trenutku. Bilo je tu i prije 30 godina
- Willem: Pattaya
- Eric Kuypers: Lieven, ne čitam, ali znam: ne moram ti poslužiti kavu s malom žličicom Buismana u njoj. Imali smo to
- Rudolf: Na selu uvijek pokušavam učiti ljude da njihovo ponašanje također određuje ponašanje psa. Narod ima sv
- Johannes: Sjajno prepoznatljiv i duhovit. A sada ukusnu priču o trikovima i trikovima današnjih barista
- Bert: Ovaj vlak uvijek ima mnogo više stanica nego avion. Primjerice, Korat nema zračnu luku s operativnim putničkim letom
- Rob V.: Tako malo? Mislim da stavlja previše! Pravi HSL bi morao pretrčati najmanje 300-400 km od Bangkoka do sljedećeg
- H. Revoort: ….Acorn coffee blues…..
- Huub Adank: Poštovani gospodine Eric Donkaew, drugi dio vašeg teksta je za mene abakadabra i zato koristim agenciju za izdavanje viza
- Bob Mersie: Gdje živiš
- Willem: Geert hvala na ponudi, u međuvremenu sam razgovarao s nekim tko će mi pomoći. Ako ne uspije, javit ću vam se
Sponzorirati
Opet Bangkok
Meni
Dolasci u zračnu luku Bangkok
ploče
podnijeti
- pozadina
- djelatnost
- advertorial
- dnevni red
- Porezno pitanje
- Belgijsko pitanje
- Znamenitosti
- Bizarno
- budizam
- Prikazi knjiga
- Kolona
- Korona kriza
- kultura
- Dnevnik
- dating
- Tjedan od
- Zapis
- Roniti zaroniti
- Ekonomije
- Dan u životu…..
- otoci
- Hrana i piće
- Manifestacije i festivali
- Festival balona
- Festival kišobrana Bo Sang
- Utrke bivola
- Festival cvijeća u Chiang Maiju
- Kineska nova godina
- Party punog mjeseca
- Božić
- Festival lotosa – Rub Bua
- Loy Krathong
- Festival Naga Fireball
- Proslava Nove godine
- Phi ta khon
- Vegetarijanski festival u Phuketu
- Festival raketa – Bun Bang Fai
- Songkran – tajlandska Nova godina
- Festival vatrometa Pattaya
- Iseljenici i umirovljenici
- državna mirovina
- Osiguranje automobila
- Bankarstvo
- Porez u Nizozemskoj
- Tajlandski porez
- Belgijska ambasada
- belgijske porezne vlasti
- Dokaz života
- DigiD
- Emigrirati
- Iznajmiti kuću
- Kupite kuću
- In memoriam
- Račun dobiti i gubitka
- kraljev
- Troškovi života
- nizozemsko veleposlanstvo
- nizozemska vlada
- Nizozemska udruga
- Vijesti
- Umiranje
- Putovnica
- Mirovina
- Vozačka dozvola
- Distribucije
- Izbori
- Osiguranje općenito
- Visa
- posao
- bolnica
- Zdravstveno osiguranje
- biljke i životinje
- Fotografija tjedna
- Naprava
- Novac i financije
- Povijest
- Zdravlje
- Dobrotvorne organizacije
- Hoteli
- Gledajući kuće
- Je li uključeno
- Kan Petar
- Koh Mook
- Kralj Bhumibol
- Živjeti u Tajlandu
- Podnesak čitatelja
- Poziv čitatelja
- Savjeti čitatelja
- Pitanje čitatelja
- Društvo
- tržnica
- Medicinski turizam
- milje
- Noćni život
- Vijesti iz Nizozemske i Belgije
- Vijesti iz Tajlanda
- Poduzetnici i poduzeća
- Obrazovanje
- Istraživanje
- Otkrijte Tajland
- Opinie
- Izvanredan
- Pozvati na akciju
- Poplave 2011
- Poplave 2012
- Poplave 2013
- Poplave 2014
- Hibernacija
- Politika
- Anketa
- Priče s putovanja
- Putovati
- odnosa
- kupovina
- društveni mediji
- Spa i wellness
- Sport
- Šteden
- Izjava tjedna
- Plaža
- Taal
- Prodaje se
- TEV postupak
- Tajland općenito
- Tajland s djecom
- tajlandski savjeti
- Tajlandska masaža
- Turizam
- Izaći
- Valuta – tajlandski baht
- Od urednika
- Nekretnina
- Promet i transport
- Viza za kratki boravak
- Dugotrajna viza
- Pitanje vize
- Avionske karte
- Pitanje tjedna
- Vrijeme i klima
Sponzorirati
Prijevodi odricanja od odgovornosti
Thailandblog koristi strojne prijevode na više jezika. Korištenje prevedenih informacija je na vlastitu odgovornost. Ne odgovaramo za greške u prijevodima.
Pročitajte našu cijelu ovdje odricanje.
Royalty
© Copyright Thailandblog 2024. Sva prava pridržana. Osim ako nije drugačije navedeno, sva prava na informacije (tekst, slike, zvuk, video, itd.) koje pronađete na ovoj stranici pripadaju Thailandblog.nl i njegovim autorima (blogerima).
Nije dopušteno potpuno ili djelomično preuzimanje, postavljanje na druge stranice, reprodukcija na bilo koji drugi način i/ili komercijalna uporaba ovih informacija, osim ako Thailandblog nije dao izričito pismeno dopuštenje.
Dopušteno je povezivanje i upućivanje na stranice na ovoj web stranici.
Naslovna » Iseljenici i umirovljenici » Mirovina » Brinu li vas popusti na mirovinu?
Brinu li vas popusti na mirovinu?
Loše vijesti iz zemlje umirovljenika, a time i za umirovljenike u Tajlandu. Umirovljenici se sigurno već plaše da će im iduće godine mirovina biti smanjena. Radnici i tvrtke također moraju plaćati više za manje mirovine, rekao je Marcel Lever iz Središnjeg ureda za planiranje u subotu u De Telegraafu.
Ranije su se pojavili izračuni De Nederlandsche Bank koji su pokazivali ovu sliku, ali prema Leveru iz CPB-a, to je sada zastarjelo. Donedavno se očekivalo da će 25 fondova morati ostvariti prosječno smanjenje od tri posto tijekom pet godina.
No, u to još nisu uračunati loši kvartalni rezultati pet najvećih mirovinskih fondova. "Na temelju trenutnog pogoršanja, više će sredstava vjerojatno morati napraviti veći rez", kaže Lever.
Uvodnik: Ne izgleda dobro za našu mirovinu u bliskoj budućnosti. Jeste li zabrinuti zbog toga? Ostavite komentar.
Za mirovinu se već neko vrijeme ne brinem.
Pretpostavljam da do moje nizozemske dobi za mirovinu uopće neće biti mirovine ili ćete morati toliko ostariti da rijetko tko više može doći do te dobi.
Zato sam i sam napravio plan štednje u koji uplaćujem manje nego za mirovinu i državnu mirovinu, ali ostaje više. Prestat ću raditi u 55. godini, a onda ću imati dovoljno da živim dobro do smrti.
Ako se u bilo kojem trenutku nešto doda od nizozemske vlade i mirovinskih fondova, to je samo bonus.
Sada imam 44 godine i štedio sam 20 godina u vlastitom mirovinskom planu. Tu sam stavio 3.5% svojih prihoda i sada sam uštedio više od 5 puta više nego što kaže mijnpensioen.nl, što je 24 godine štednje u nizozemskim mirovinskim fondovima.
Onima koji to nemaju bit će sve lošije. Oni bi svakako trebali biti zabrinuti za svoju mirovinu.
Hvala nizozemskoj vladi koja radije baca novac na ljevičarske hobije poput EU i tragača za bogatstvom.
Nikada nisam vidio mirovinski pregled koji pokazuje što sam uštedio u 24 godine, nego što sam izgradio i koju ću mirovinu primati doživotno, a nitko ne zna koliko će imati godina i koliko će na kraju dobiti ukupna uplata.
Ako netko postane jako star, to će biti znatno više nego što je ikada platio/uštedio.
Ako rano zatvoriš oči, bit će te loša sreća, ali će svaka udovica imati koristi od toga.
pozdrav bene
Smiješno, i ja imam 44 godine i već dugo imam svoj 'vlastiti plan štednje' i imam istu ideju da ću, ako ikad dosegnem dob za mirovinu, vidjeti što bih mogao dobiti zauzvrat. Sve se tada uzima u obzir. Kad napunim 50 godina, želim dati otkaz na poslu i provesti zimu u Tajlandu. Kad sam ljeti u Nizozemskoj, uvijek mogu dodatno zaraditi.
Vlada toliko često mijenja pravila da ne možete pretpostaviti da ćete imati određeni prihod ili kupovnu moć u određeno vrijeme. Zbog toga živim dosta skromno i sam sebi određujem mirovinu i dob za odlazak u mirovinu.
Izgledi doista nisu ružičasti. a
Samo mi možemo brinuti o tome, ali onda samo sebe izluđuješ. Možemo se samo nadati da će Euro postati vrijedniji.
Da za one kojima je dosta i kao i uvijek vjeruju da se ne treba buniti. Neće biti problema.
Ali zaboravljaju da za to nisu krivi ljudi koji su npr. otišli u Tajland.Svugdje se rade rezovi.I sve je gore.Jer svim tim “izbjeglicama” treba i novac. Tako da si to opet možemo priuštiti.
Predmet: razvoj mirovina u budućnosti:
Nakon prekrasnog braka dugog više od 8 godina, moja posebna tajlandska supruga od 48 godina umrla je od posljedica kriminalne kemoterapije 13. travnja 2013. u bolnici NCI u Bangkoku. Iako je željela ostaviti 50% svoje imovine meni, njezina je obitelj spriječila velik dio njezine oporuke i čak je prijetila niže potpisanom. Napokon se odlučio preseliti na Filipine, što nije bio sretan izbor, jer me čak i na aerodromu u Bangkoku Philippines Airlines prisilio da kupim dokument za 13.000 bahta. Ima još mnogo toga za reći o tome, ali sada o budućnosti državne mirovine na Filipinima. Kako će se AOW tamo razvijati sljedećih godina? Trenutno plaćam stan još oko 7 godina, a onda ga posjedujem. Treba li i tu očekivati promjene?
Priroda vinograda
Cebu, Filipini
Da, jako sam zabrinut za svoje buduće mirovine i dopustite mi da objasnim kako se izračunavaju omjeri financiranja koristeći jednostavan primjer: Zamislite mirovinski fond kao trgovinu. Imovina (zgrade, dionice, kombi itd.) je na dugovnoj strani bilance, a obveze (povjerioci, krediti) na kreditnoj strani. U mirovinskom fondu imovinu čine nekretnine, portfelj vrijednosnih papira i bankovni račun, a na kreditnoj strani stoji koliko se mora isplatiti (budućim) umirovljenicima.
Da bismo vidjeli može li trgovina nastaviti postojati, gledamo koliko pretvaramo po razdoblju i koliko moramo platiti za kupnje i troškove. Ovo koristimo za izračunavanje prijelomnog prometa i ako je veći od 100%, onda smo na pravom mjestu. Za izračun nominalnog (= bez indeksacije) omjera pokrića, mirovinski fond izračunava sadašnju vrijednost obveza. Pretpostavimo da mirovinski fond ima jednog sudionika koji prima 1000 € svake godine i, na temelju tablice smrtnosti, ima u prosjeku pet godina života i primjenjuje aktuarsku kamatnu stopu od, na primjer, 2% koju propisuje Nizozemska banka. Tada je obveza 1000 + 1000*(100%-2%) +1000*(100%-2%)^2+1000*(100%-2%)^3+1000*(100%-2%) ^ 4 = 1000 + 980 + 960 + 941 + 922 = 4.803 €. Mirovinski fond sada taj iznos dijeli na temelju tržišne vrijednosti svoje imovine. Hoće li mirovinski fond na svojoj imovini zaraditi 5% ili 10% nije bitno. U mom primjeru iz dućana gledali smo koliki su budući prihodi, no to je potpuno izostavljeno pri izračunu koeficijenata financiranja, unatoč tome što su mirovinski fondovi godinama ostvarivali prinose iznad pet posto. Općenito govoreći: što je niža aktuarska kamatna stopa koju propisuje država, to su veće obveze i niži omjer pokrića.
Povrh ove apsurdne, neekonomske metode izračuna, državni tajnik Klijnsma također je uveo zahtjev za rezervu od 130% kako bi se zajamčila solventnost mirovinskih fondova. Taj tampon mrtvog kapitala nikada nije postojao i sada se može lijepo izgraditi sad kad sam otišao u mirovinu. Oh, onda će također postojati tampon za mirovinske fondove u drugim zemljama i dobro je da i Nizozemska to ima. Već razumijete: nigdje u inozemstvu ne postoji takav zahtjev za zaštitom i obično postoje nacionalni jamstveni fondovi.
Ako sam realan i gledam sadašnje pokriće mirovinskih fondova od oko 100%, ja u budućnosti vidim samo smanjenje mirovina.
Rembrandta van Duijvenbodea
Ne mogu dobro plasirati popuste zbog lošeg tromjesečnog rezultata ulaganja, stvar je uračunavanja. Loš kvartal nadoknađuje se dobrim kvartalom ili šest mjeseci u prethodnom ili sljedećem razdoblju. Nikada nisam doživio dodatno povećanje mirovine zbog iznimno dobrog kvartalnog rezultata. Popusti su rezultat političkih odluka, kao što je uspostavljanje pravila u vezi s aktuarskom kamatnom stopom koja će se koristiti umjesto da se temelji na stvarnoj vrijednosti mirovinskog fonda. Ili "krađom" novca iz mirovinskog fonda, kao što se više puta događalo u prošlosti, na primjer iz mirovinskog fonda lučkih radnika u Rotterdamu i od ABP-a. Sada je opet na redu ABP, da djelomično financira povećanje plaća državnih službenika, povećavaju se premije i smanjuju naknade. Michel smatra da je siguran jer štedi za vlastitu mirovinu, što je izuzetno razumno, no nitko mu ne može jamčiti da država neće htjeti uzeti veći dio toga u dogledno vrijeme. Naposljetku, političari odlučuju da se troškovi zdravstvene skrbi izvan Europe više neće nadoknađivati, što je primjer za to. Ruud je u pravu da ništa ne dobivaš izluđivanjem sebe. Ipak, umirovljenici bi se trebali više baviti politikom, ipak vrijedimo veliki broj saborskih mandata!
Nisam još umirovljenik, ali već redovito svake godine dobivam dopis od mirovinskog da se rade rezovi: ukupno oko 10%. I to prije nego što sam dobio i eurocent.
Očito mirovinski fondovi moraju špekulirati s našim novcem kako bi ostvarili dostatne povrate; Lako je kockati se tuđim novcem. Uz to, naravno, tu su i izdašne plaće na vrhu i lijepi uredi; možda košta nešto. Gledao nekoliko epizoda na TV-u kako nizozemski mirovinski fondovi ulaze u poslove s velikim "pouzdanim" (čitaj: super sumnjivim) investicijskim kompanijama u SAD-u; Po meni bi ga država trebala zabraniti. ježim se.
U vožnji sam napustio još jedan mirovinski fond zbog provizije za posrednika i visokih skrivenih troškova; pa je deponiran samo dio poslodavaca.
Poput Michela, i ja sam prije mnogo godina počeo stvarati vlastitu ušteđevinu: maksimalno iskoristiti neoporezivi godišnji prostor svake godine (čak i više ako postoji vidljiv manjak mirovine) i polagati to kao dodatnu uplatu u već postojeći jedinstvena premijska politika. Gdje sam zadužen za scenarij ulaganja koji treba slijediti: dionice, obveznice, nekretnine, gotovina. To se često radi pomoću standardnih mješovitih fondova. Budući da sam ulagao svake godine, automatski sam rasporedio rizik cijene. Kako se približavam horizontu umirovljenja, sve više ulažem u obranu.
Imam 2 police: policu s višegodišnjom zajamčenom kamatnom stopom (što je tada još bilo ugodno).
Druga polica na osnovi mješovitog fonda. Super je što su "tupe" kamatonosne police na kraju ostvarile veći prinos od onih iz mješovitih fondova s većim rizikom.
Moja ideja: zatvoriti te skupe i prilično nepouzdane mirovinske fondove, tim više što se i (r)vlada ponekad dočepa blagajne (ABP); i dati ljudima izbor da (obvezno) sami štede za svoju starost umjesto u mirovinskom fondu.
No, to će biti praktički teško u sadašnjem sustavu, gdje mladi štede za starije.
Mirovinski fond može izgledati nepouzdan jer se uvijek mora pridržavati promjenjivih državnih propisa. Vlada bi uskoro (neočekivano) mogla odlučiti da će se beneficije iz vaših privatnih mirovinskih fondova više oporezovati. A potpuno je netočno zašto se uvijek sugerira da mladi štede za mirovinu starijih. Više od 40 godina udio zaposlenika u mirovinskoj premiji odbijao se od moje plaće i uplaćivao u mirovinsku kasu. Moji različiti poslodavci, državni i privatni, također su pridonijeli udjelu svog poslodavca tijekom ovih više od 40 godina. Visina udjela određena je pregovorima o kolektivnom ugovoru i zapravo je neisplaćena plaća. Plaće koje mi sada pripadaju u obliku mirovine, ali zbog političkih odluka sve manje zadržavaju svoju vrijednost. Vi (vrlo razumno) stvarate extra private pot i iako sami određujete rizik ulaganja, ne mislite li da fond u koji ulažete također sebi ne raspoređuje značajnu dobit? Pomislite samo na dramu svih (još uvijek u tijeku) iznuđivačkih politika.
Ako im nije dopušteno špekulirati s vašim novcem, kako možete očekivati da će ikada zaraditi novac...?
I ovo je prvi put u sjećanju da su kamatne stope bile ovako niske. Uvijek im je dobro išlo sve do pada. I to unatoč već 1 godina! burza pada, mislim da im još uvijek ide dosta dobro.
A činjenica da su to bile 'sjetne' investicijske tvrtke je mudrost gledana unatrag.
I idućeg proljeća burza će opet kolabirati. Pa se pogoršava. I ne, nisam zabrinut zbog toga, jer to znam godinama.
Slažem se s tvojim komentarom o vlasti koja redovito pljačka državnu blagajnu. Upravo sad opet s novim kolektivnim ugovorom o radu državnih službenika. Nadamo se da će FNV to pobijediti.
I opet se ne slažem s tim da mladi štede za starije. To nije istina, mirovinu dobivam na temelju ušteđenog. To ne uključuje ni cent od bilo koga drugog.
Samo imućni neće puno brinuti za svoju mirovinu. Oni su sebi priskrbili potrebne vještine na razne načine. Velika većina Nizozemaca s pravom bi trebala biti zabrinuta. Vlade se ponašaju prema svojoj pogodnosti i godinama nisu pouzdane. Kad sam napustio Nizozemsku krajem 2014., uništio sam divna obećanja ABP mirovinskog fonda da ću srediti potrebnu papirologiju. Imao je nulu i nikakvu vrijednost. Od 1972. obećano mi je 82% konačne plaće i na kraju je to postalo 70% prosječne plaće. Za entuzijaste, izračunajte razliku, to je značajan iznos. Još se ne nazire kraj zbog nevolja u EU. Mnoge zemlje EU su još gore posložile stvari i to također ima utjecaja, baš kao i naši troškovi odbitka za one koji su kupili dom. Uvjeti za kupnju kuća postaju slični onima u Njemačkoj. Bez vlastitog novca uskoro više nećete imati dom. Vrlo lijepo za ljude s novcem i za štedljive. Ostatak je ostavljen. Ono što me iznenađuje je rezignacija mnogih Nizozemaca. Dobra starost je još uvijek moguća, ali mnogima nedostaje motivacija da to ostvare. Mlade se tjera da vjeruju da sve više nije dostupno, ali političarima to ostaje prioritetni izbor koji se mora napraviti. U pitanju je personalizacija društva u kojoj pojedinac ima prednost nad kolektivom. Nikakva ili nedostatna obrana nije pružena odlukama kao što je, između ostalog, sada ponovno s mirovinama. Štrajk, zalaganje jedni za druge, solidarnost, riječi su koje gotovo možemo izbrisati iz Dikke van Dalen. Ostaju nam frustrirani prigovarači i poslušna skupina koja naizgled sve tolerira. Gdje su nestali dani lučkih radnika iz 60-ih i 70-ih, koji su mjesecima štrajkali za pravedno društvo, kako bi i najniži sloj mogao živjeti razumnim životom. Kao dijete sam tjednima jeo suhi kruh i juhu od krumpira, ali sam bio spreman to učiniti i podržavao svog oca 100%. Sva ta poboljšanja koja su tada postignuta u posljednjim su desetljećima uništena. Ra ra koji je doveo do ovoga. I dalje se biraju pogrešni političari i to me i dalje čudi. Imam tmurne izglede za budućnost. Podizanjem starosne granice za državnu mirovinu možemo zadovoljiti granicu od 3% koju nam nameće vlada EU-a. To je i ostalo maltretiranje staro koliko i vrijeme. Mirovina je prenisko na listi prioriteta sadašnjih političara, koji i sami imaju izglede za dobru starost. Gledajući cjelokupnu sliku, položaj starijih osoba i mirovina će se samo pogoršavati i to nije dobro za mnoge od nas. Ps Upravo sam vidio na TV-u rješenje za naše financijske poslove, masovno ulaganje. Uspjeh s njim.
U potpunosti se slažem s Vašim odgovorom, a koga zanima, neka pročita knjigu Thomasa Pikettya, u kojoj se nalazi i razlog zašto sadašnja generacija i budući umirovljenici dobivaju manje nego što su očekivali.
Samo pogledajte ovo. Postat ćete puno mudriji oko prljave mirovinske igre. S vladom u glavnoj ulozi. https://www.facebook.com/events/602964356503789/748227765310780/
Kad smo diplomirali sredinom 80-ih (visoka nezaposlenost), mirovina je bila daleka uspomena.
No, već su nas snažno podsjetili da ćemo se sami morati pobrinuti za svoju mirovinu jer će vjerojatno biti “potrošena” kad budemo spremni.
Stoga me ne čudi da mirovine padaju.
Srećom, nikada nisam zaboravio upozorenje i usput sam poduzeo mjere.
Šteta je što se ovakvim upozorenjima nikad ne pridaje previše pozornosti i prođu tek kada je "prekasno".
Zapravo, kao što su promjene u zdravstvu poznate već godinama, ali sada kada postaju vidljive izazivaju zgražanje.
Živjeti je isto kao i vladati, ali morate imati malo predviđanja kako biste izbjegli što veće iznenađenje.
Dragi tajlandski putniče,
Drago mi je zbog vas što vam ide dobro i što ste jedan od rijetkih koji su preduhitrili najavljena izvješća o katastrofi. Radim na svojoj mirovini od ranih 70-ih i uvijek sam uplaćivao dovoljno da dobijem razumnu starosnu naknadu. Nikada mi nije ukazivano da bi mirovina mogla nestati. ABP je uvijek bio vrlo pozitivan prema meni. Tek nakon monetarnog pada situacija se potpuno promijenila. Još uvijek postoji strahovito velika količina novca u gotovini i unatoč svemu upravi ABP-a ne ide loše. Problem je u bankarskom mentalitetu, izgubili su puno novca u svojoj grandioznosti, pa ih je trebalo spašavati našim novcem. Država nema novca bez nas poreznih obveznika. Dobra starost je ipak moguća, stvar je drugačijih prioriteta. Ova vlast nije za starce. Na području EU iu Bruxellesu s time nećete postići pogodak. Stalno nametanje sve viših zahtjeva mirovinskim fondovima je frustrirajuće i potpuno nepotrebno. Prioritet moraju biti Nizozemci, a puno manje utjecaja Bruxellesa. Plovimo na brodu koji tone i potonut ćemo s njim ako se ovako nastavi. Što se mene tiče, na potezu je država koja mora osigurati da mirovine budu na dobroj razini jer je sve više starijih ljudi koji o njima ovise. Najlakša rješenja su već osmišljena, a to su raditi duže i manje, manje, manje. Moj moto za ovu vladu je: smislite nešto drugačije i pobrinite se za starije Nizozemce i omogućite im lijepu starost, jer to svakako zaslužuju i prestanite ih ne poštovati i radite ono za što ste postavljeni i velikodušno nagrađeni za.
Ne znam je li itko vidio izvještaj Zwatre Zwanen. Upravitelje velikih mirovinskih fondova pozdravljaju veliki grabljivci na Wall Streetu. Koji imaju vrlo unosne planove s našim novcem od mirovina. Prema ljudima na burzi, to znači da mnogo našeg novca odlazi u velike međunarodne banke. A ti iskusni bankari znaju što će s našim milijardama. Smislit će nešto zbog čega će novac nestati. Ti administratori nemaju pojma u što su upali
Sve dok osiguravajuće društvo ne bankrotira, nisam zabrinut.
Oni ne podliježu popustima mirovinskog fonda.
Međutim, troškovi su veći, a izgradnja manja.
Sve u svemu, bilo bi mi bolje da je taj iznos bio na štednoj knjižici.
Jedino o čemu se brinem je hoću li ikada saznati jesu li moje beneficije oporezovane u Nizozemskoj ili na Tajlandu.
Normalno u Tajlandu, ali još uvijek postoji priča (više-manje) o sudskoj presudi koja je rekla da je isplata bila na teret dobiti osiguravatelja i da se stoga mora oporezivati u Nizozemskoj.
Ne znam je li netko to već definitivno shvatio ili ima iskustva s tim.
Mislim da mirovinski sustav u Nizozemskoj sliči Ponzijevoj shemi. Vaš depozit se koristi za plaćanje drugih ljudi i dok ne dođete na red samo se morate nadati da još uvijek postoji nešto za vas. Zaista se nadaj jer nema garancije jer što god obećaju danas mogu jednostavno promijeniti pravila kasnije i tu si...
Za učenje i zabavu.
Jučer sam poštom primio ovu odgovarajuću e-poruku.
citat:
PME-ov takozvani omjer financiranja politike pao je sa 101,1% na 99,0% u trećem kvartalu. Glavni uzrok smanjenja omjera pokrića je usklađivanje aktuarske kamatne stope za mirovinske fondove. To uzrokuje povećanje mirovinskih obveza. Osim toga, pao je povrat na dionice. Šansa za smanjenje mirovina će se stoga u idućim godinama povećati. U prvih deset godina ne očekuje se indeksacija.
kraj citata.
To ne sluti na dobro. Svakako, ako inflacija uzme maha, doći će do čistog gubitka kupovne moći svake godine.