Stvari ne idu dobro između vlade i Banke Tajlanda

Stvari ne idu dobro između Yingluckove vlade i Bank of Tajland. Vlada se usredotočila na restriktivnu politiku kamatnih stopa banke, politiku koja je međunarodno cijenjena. Strogo regulirajući kamatne stope, banka drži inflaciju u granicama.

Vlada i novi predsjednik žele popustiti kočnice kako bi potaknuli gospodarstvo. Alat inflacije treba zamijeniti alatom valute. Također je predloženo da se dio deviznih pričuva iskoristi za ulaganja u infrastrukturne radove u inozemstvu.

Odnosi su zaoštreni već duže vrijeme. Početkom ove godine vlada je prenijela dug od 1,14 trilijuna bahta na središnju banku kako bi stvorila prostor u vlastitom proračunu. Taj dug je ostatak financijske krize iz 1997. Banka time očito nije bila zadovoljna. Ni imenovanje novog predsjednika nije prošlo glatko.

Guverner BoT-a Prasarn Trairatvorakul raspravlja o monetarnoj politici banke u intervjuu za Bangkok Post. Za ljude koji nisu ekonomski obrazovani, poput mene, teška i ne uvijek razumljiva stvar. Ali mislim da je dovoljno važno obratiti pozornost na to. Ispod su neki odlomci.

O najprikladnijoj politici

Cilj naše monetarne politike je omogućiti što veći rast gospodarstva zemlje bez prevelikog rizika od inflacije ili neravnoteže u financijskom sektoru. […]

Koristimo kombinaciju politika kamatnih stopa, tečaja i nadzora financijskih institucija. Okvir kojim upravljamo inflacijom je u proteklih 10 godina omogućio transparentnost i načine javnog komuniciranja o gospodarstvu članovima financijske zajednice.

O prijedlogu da se kao kriterij koristi tečaj

Monetarna uprava Singapura to koristi. Teoretski, to je praktično za zemlju s velikom međunarodnom trgovinom po bruto domaćem proizvodu. Ali nije točno da nema zamki u korištenju tečaja za kontrolu inflacije. […]

U našem slučaju, možete pretpostaviti kakve će biti reakcije izvoznika ako dopustimo aprecijaciju bahta kako bismo obuzdali inflaciju. S druge strane, imamo ograničene resurse za usmjeravanje bahta na željenu razinu kada je baht u trendu slabljenja.

Tajlandska ekonomija ne može kontrolirati inflaciju jer je mala i otvorena. Zapravo, velik dio gospodarskog rasta dolazi od domaće potražnje. Novi Zeland, prva zemlja koja je usvojila okvir za inflaciju, također ima malo i otvoreno gospodarstvo, ali je uspio kontrolirati inflaciju, od koje najvećim dijelom potiče domaće gospodarstvo. […]

Tajlandska kamatna stopa (dnevna kamatna stopa) među najnižima je u regiji. Rast privatnih komercijalnih banaka konstantno je visok [16 posto u prvoj polovici godine] i širok. To dokazuje da nam monetarna politika nije prepreka. […]

Domaća potrošnja značajno je porasla u posljednjih 12 mjeseci. Ako poremetimo gospodarstvo, bit će nuspojava. Bit će izuzetno skupo popraviti probleme koji proizlaze iz takvog poremećaja. Godine 1997. [godina financijske krize] mehanizam cijena je zakazao, što je dovelo do toka zajmova u gospodarske sektore koji ih nikada nisu trebali dobiti.

[Po mom mišljenju, referentna stopa je kamatna stopa koju središnja banka naplaćuje drugim bankama kada od nje posuđuju novac. Nadam se da je prijevod 'dnevna stopa' točan. Ispravak: kamatna stopa je kamata koju banke zaračunavaju kada posuđuju novac jedna od druge. Iznos određuje Odbor za monetarnu politiku Banke Tajlanda. Kamatne stope banaka ovise o visini referentne stope.]

O devizama

Trenutna politika inflacije ostaje najprikladnija politika za zemlju u ovom trenutku. U idealnom slučaju, ne želimo uopće utjecati na valutni sustav. Jedini razlog zbog kojeg to radimo je da prigušimo velike udare. U nekim slučajevima vrlo malo možemo učiniti. […]

Naše devizne rezerve jedva da su se povećale od 2011. Porast izravnih stranih ulaganja tajlandskih tvrtki bio je fenomenalan.

Nominalne devizne rezerve stabilne su na oko 170 milijardi dolara sa swap ugovorima u vrijednosti od 20 milijardi dolara od početka godine. Nemamo nikakvu želju intervenirati na tržištu.

O ulaganju deviznih rezervi u infrastrukturne projekte

Pogrešno je mišljenje da je središnja banka bogata jer imamo puno deviznih rezervi. Te rezerve su novac koji privatni sektor zaradi od izvoza. Mijenjaju dolar koji su zaradili za baht središnje banke i troše ga na svoje tvornice ili nove razvoje. […]

Posao središnje banke je čuvanje strane valute u obliku rezervi za buduću upotrebu. Središnja banka mora biti sigurna da postoji odgovarajuća ponuda dolara za zadovoljenje potreba.

(Izvor: Bangkok Post, 23. kolovoza 2012.)