Povežite se i pjevajte

Sornkiri Sriprachuab je dobro shvatio. Prije nekoliko desetljeća ovaj je pjevao tajlandski country pjevačica s teškim glasom: “Djevojko, kažeš da je velika poplava bolja od sušnog razdoblja / kažem ti, neka dođe suša i ne daj da voda poraste.”

Proročanskim riječima pjevačica nastavlja: “Ove godine poplava unosi strah u svaku kuću / Pobjegla sam na krov, ali voda se miješa sa mojim suzama.”

Molim vas oprostite na mom prijevodu. Ovo pero je previše suho, a ovaj um previše tup da izrazi bogatu i unutarnju snagu Sornkirijevih stihova kao i nezaboravnu poeziju Paiboona Butrkhana, napisanu prije 40 godina i čija je svaka riječ i danas relevantna.

Ako je Froc – Frog Revolution Oh-la-la Crocodile – podlegao morbidnim glasinama u močvari satire, možemo utješiti naše napaljene umove puštanjem ove pjesme kao nove himne svaki dan u 6 sati nakon naše prave nacionalne himne. Ne samo zato što su Paiboonovi stihovi srcedrapajuće lijepi, već i zato što pjesma “Nam Tuam” utjelovljuje složene odnose koje je naša zemlja uvijek imala s poplavama, sušom, monsun, blato, zrak, klima: voda života i voda suza i strahova. U ovoj poljoprivrednoj utopiji voda znači rižu i bogatstvo, ali i kugu i siromaštvo, au našim melankoličnim umovima to se pretvara u poeziju. Uz Sornkiriin glas i Paiboonov tekst, poznata pjesma Cry Me A River zvuči poput dječje pjesme.

Nam – voda – izvor je nadahnuća koji se pojavljuje posvuda u poetskim vrtoglavicama tajlandskog jezika. A reference na "vodu" u sijamskom izgovoru i rečenicama imaju dublje značenje nego u jednostavnom prijevodu. Sornkirijevi stihovi mogu se prenijeti na drugi jezik, ali ne i nacionalni karakter koji se u njima krije.

Naša gospođa premijerka najbolji je primjer onoga što zovemo “Nam tuam pak (doslovno, “poplava u ustima”). Preplavljena tekućim i čvrstim protivnicima, naša jadna premijerka sklona je hvaliti s puno umm…arrr…errr…urh, a njezin posao u borbi protiv stvarne poplave komplicira ova metaforička usporedba.

Ima moje iskrene simpatije. Ali ono što još uvijek trebamo od Froca je rješenje za “Nam Ning Lai Luek” – Shakespeare nam je dao englesku verziju, “Smooth runs the water where the brook is deep.”) – ali umjesto toga uglavnom imamo Nam Tuam Thoong Pakboong Rong Reng. To je već šekspirijanski, izraz doslovno znači "polje je potopljeno, ali malo je buduće slave". Izreka kombinira i sarkazam i klevetu, s izravnim upućivanjem na plimu, au svojim je alegorijskim mogućnostima uzvišenija, organskija od "razgovor ne ispunjava rupe" Ili kao što sam jednom čuo Teksašanina da kaže "Svi šeširi, ali ništa stoka" "

Možemo proći kroz više poslovica vezanih uz Frocovu ruku koja se trese. Prvo će mi dodati jednu: “Mue Mai Phaai Oa Thaao Ra Nam – “vaša ruka ne vesla i usporavate čamac s nogom u vodi”. To je vjerojatno točno, ali ova izreka govori o brodu na vodi, a ne o automobilu na cesti ili avionu zaglavljenom na poplavljenoj pisti.

A u “Nam Chiew Ya Oa Rua Kwang” ponovno se radi o vodi i čamcu. Froc će to neizbježno preporučiti, jer to znači nešto poput “Ne privezujte brod protiv struje”. Ta je filozofija stara i jasna i kao da je rođena iz stoljeća brodoloma i duge povijesti suživota s poplavama: pustite vodu ili pronađite način da je propustite jer nema smisla pokušavati je zadržati prirodnom , blokirati neumoljiv i nepovratan tok.

Prekasno je. Mnogo prije nego što su uvedene velike vreće za blokiranje ili preusmjeravanje vode, naša nemirna urbanizacija već je blokirala tok betonom, cestama, zgradama i nedostatkom prostornog planiranja općenito. Ozbiljnost ove katastrofe uskoro će postati jasna “Nam Lod Tor Phud – “kada se voda povuče, korijenje će biti izloženo” – kada će se pojaviti mnogi problemi koji su trenutno još pod vodom. Zapravo, već vidimo neke od tih ostataka drveća i biljaka, izmet, zmije itd. i možemo samo poželjeti (protiv očekivanja) da se oni mogu ispumpati na vrijeme,

Sornkiri je u pravu, voda se još miješa s našim suzama. Pridružite se i pjevajte!

Kolumna Konga Rithdeeja u Bangkok Postu, (ponekad slobodno) preveo Gringo