Književno botaničko iskustvo

Autor: Lung Jan
Geplaatst u pozadina, Znamenitosti, Vrtovi
Oznake: ,
6 veljače 2022

Ne, dragi čitatelji bloga, neću govoriti o nekoj hvale vrijednoj biljci ili vodiču kroz prirodu, već o jednom vrlo posebnom, ali nažalost kod većine Farang potpuno nepoznato mjesto.

Za većinu stranaca, pa čak i iseljenika koji su ovdje već duže vrijeme, tajlandska književnost ili poezija obično je plemenita nepoznanica i za to postoji mnogo razloga, od nedostatka interesa do nedostatka volje da se stvarno nauči jezik. Pitajte većinu Farang koji su već proveli dosta tajlandskih godina na šalteru oko pet suvremenih tajlandskih pisaca i vjerojatno vam neće odgovoriti. Ako je za utjehu: mnogi Tajlanđani ni ovo ne mogu...

Godinama sam promatrao ono što sam nazvao seciranje tajlandskog društva s čuđenjem, ali i zabrinutošću. U obrazovanju se malo pažnje posvećuje književnosti u najširem smislu te riječi. Bez obzira radi li se o domaćim ili stranim plodovima pera. Čini se da vlada nije baš sklona ulagati mnogo u projekte koji potiču više čitanja ili veću potrošnju knjiga. Na primjer, ponuda knjižnicama iu knjižnicama na Tajlandu može se nazvati prilično oskudnom i mislim da je to podcjenjivanje. Ne može se poreći da se knjige jedva nalaze u većini prosječnih tajlandskih obitelji, ali to je, da budemo jasni, globalni fenomen, jer se to jednako odnosi na Schiedam, Dendermonde ili Ypres kao i na Lopburi, Rayong ili Buriram… Tajlandska mladež željno proždire uvezen iz Japana mangastripove ili radije igra igrice na njima Playstation nego probijati se kroz dobru knjigu. Ukratko, budućnost, barem što se kulture čitanja tiče, nije baš ružičasta. Ovo su samo zapažanja koja neće razveseliti nijednog knjigoljupca…

Svaka inicijativa za promicanje književnosti u Tajlandu stoga je, po mom mišljenju, lijep bonus. otkrio sam Središnji književni botanički vrt u Khao Prathap Changu u okrugu Chom Bueng blizu Ratchaburija, zapravo sasvim slučajno tijekom jedne od mojih potraga za ostacima zloglasne tajlandsko-burmanske željeznice iz Drugog svjetskog rata. Iako termin Botanički vrt možda nije precizan opis za ovu veliku parkovnu površinu koja uključuje nekoliko tematskih zona i šetnica. Uostalom, ovo se mjesto ne može usporediti s klasičnim zapadnjačkim konceptima botaničkih vrtova kao što su Leiden Hortus botanicus, Nacionalni botanički vrt u Meiseu ili čak Keukenhof.

Nemam pojma tko je osmislio koncept ovog vrta i upiti na licu mjesta nisu me nimalo opametili, ali barem je to bio kreativan i umjetnički um. Park koji se prostire na površini većoj od 4.000 ha. uglavnom mješovitog šumskog područja, nalazi se na obroncima planina Prathapchang nasuprot lokalno poznate špilje Khao Bin. Upravljanje parkom, s obzirom na njegovu veličinu, povjereno mu je Odjel za nacionalne parkove, zaštitu divljih životinja i biljaka. Na različitim parcelama može se pronaći širok izbor biljaka, drveća i grmlja na ovoj lokaciji koji se pojavljuju u desetak dobro poznatih tajlandskih epskih pjesama, narodnih priča i knjiga kao što su Khun Chang Khun Paen, de Ramakien, Da Lhang, Phra Aphai Manee, Lilit Phralor, Lilit Talengphao, Aunnarut i Niras Muangphet. Ukupno ima 33 radnje u kojima je 337 različitih vrsta biljaka i drveća okupljeno oko književnih tema. Ne samo da možete posjetiti obavezni biljni vrt, već Auttayarn Dokmaivrt pjesme i budistički meditativni vrt, ali možete i vi Pruksa Nanaphan– slijedite prirodnu stazu koja vas vodi pored 13 tematskih cvjetnih postaja. Za one koji žele temeljito istražiti prirodni rezervat, moguće je rezervirati noćenje i potom prošetati širokim područjem pod vodstvom školovanog vodiča.

A primjer Khao Prathap Changa očito djeluje zarazno i ​​nadahnjujuće jer također u srcu Isaana, točnije u Roi Etu, sada možete posjetiti Literature Botanički vrt u nacionalnom šumskom rezervatu Dong Mai-i u Pha NamYoi (Nong Phok). Međutim, još nisam imao priliku to počastiti posjetom…

6 odgovora na “Književno botaničko iskustvo”

  1. Tino Kuis kaže dalje

    Kad sam bio samo nekoliko mjeseci u Siamu, stavio sam dobru knjigu na stol. Sljedećeg jutra knjiga je nestala. Pitao sam ženu zna li gdje je knjiga. 'Bacila sam ga', rekla je 'već ste ga pročitali, zar ne?'

    Novine i društveni mediji su čitani u Tajlandu, ali rijetko čitani. Knjiga na Tajlandu lako košta dnevnicu, knjiga na nizozemskom nešto više od satnice. Štoviše, Tajlanđani rade u prosjeku 2600 sati godišnje, a Nizozemac 1300 sati. I slobodni dani…

    Da, u najpoznatijem pravom sijamskom epu Khun Chang Khan Phaen spominje se 250 vrsta biljaka i drveća, često i kao sredstvo za poboljšanje rime i ritma. Priča vjerojatno potječe iz 17. stoljeća i prenosila se usmeno. Mnogi Tajlanđani mogu citirati njegove dijelove. Druga je stvar moderna suvremena književnost.

  2. chris kaže dalje

    “Štoviše, Tajlanđani rade u prosjeku 2600 sati godišnje, a Nizozemac 1300 sati. I slobodni dani...'

    Ako usporedim svoj posao i posao svojih kolega s istom situacijom u Nizozemskoj, radio sam u Nizozemskoj, a prisutan sam na Tajlandu. I mislim da se to odnosi na mnoge Tajlanđane, također iu drugim granama. Imam nekoliko kolega koji imaju najviše 2 tečaja tjedno (= 6 sati kontakta) i jedva da imaju dodatne zadatke. Treba dodati da su iz imućne obitelji pa su imali kolica koja su im priskrbila posao; a koji osigurava da se ljudi ne otpuštaju odmah.

    Osim toga, imam 10 slobodnih dana godišnje u Tajlandu i puno slobodnih dana zbog kraljevske obitelji, Buddhe itd. U Nizozemskoj puno manje slobodnih dana, ali 28 slobodnih dana.

    • Tino Kuis kaže dalje

      Sve je u redu, Chris. Govorim o prosjeku. Mnogo je Tajlanđana, posebno u neformalnom sektoru, koji rade i više od tih 2600 sati godišnje. Znam dosta koji se dižu u 5 sati, odu na tržnicu itd. i ne dođu kući do 8-9 sati navečer. Liječnici također rade dugo. Ali da, sveučilišni nastavnici...

      • chris kaže dalje

        Ne govorim o prosjeku, govorim o RADOVIMA. Mnogi Tajlanđani rade dugo (i ja ih poznajem), ali vjerojatno ne rade više od 7 ili 8 sati dnevno. Ostale sate nemaju kupaca, odrijemaju, gledaju Facebook ili Youtube ili se sele s jedne lokacije na drugu. Kada sam u Nizozemskoj morao putovati 1,5 sat da bih stigao na posao, također sam radio 10-11 sati dnevno, ali sam radio 7 do 8.
        A za Tajlanđane se to u velikoj mjeri odnosi i na osoblje u trgovinama, male samozaposlene ljude. farmeri, taksisti mopeda, sobarice, privatni vozači itd. Osvrnite se oko sebe da vidite tko provodi dugo vremena sa svojim telefonom ili spava za vedrog dana.

  3. Tino Kuis kaže dalje

    Lung Jan, ova se priča također pojavila u španjolskom prijevodu bez spominjanja podrijetla.

    https://chidochida.com/una-experiencia-botanica-literaria

    Nekoliko mojih djela prevedeno je na turski, čak i bez toga spomena, koje više ne mogu pronaći.

    Bit ćemo slavni!

    • Pluća Jan kaže dalje

      Bok Tino,

      Uskoro ću pocrvenjeti…


Ostavite komentar

Thailandblog.nl koristi kolačiće

Naša web stranica radi najbolje zahvaljujući kolačićima. Na taj način možemo zapamtiti vaše postavke, napraviti vam osobnu ponudu, a vi nam pomažete poboljšati kvalitetu web stranice. Opširnije

Da, želim dobru web stranicu